Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:8
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:6
članak: 1 od 1  
Kultura
2016, br. 151, str. 303-317
jezik rada: srpski
vrsta rada: originalan članak
doi:10.5937/kultura1651303A


Uloga umetnosti i istorije u reprezentaciji holokausta
Univerzitet umetnosti u Beogradu

Sažetak

Nakon čuvene Adornove rečenice: ,Pisati poeziju posle Aušvica je varvarstvo, postavlja se pitanje da li je etički predstavljati holokaust u umetnosti i ako jeste, na koji način je to moguće učiniti. Diskurs holokausta motivisao je i pokrenuo brojne umetnike i kritičare na promišljanje i diskusiju o nerazjašnjenim pitanjima reprezentacije holokausta: Ko ima pravo da pokuša da predstavi holokaust? Kako treba predstavljati holokaust i kako se možemo baviti pitanjem odgovornosti u posleratnom svetu? Poezija, ritual, muzika, film, fotografija, umetnost uopšte, pomažu nam da se setimo, podsećaju one koji se nisu čak ni rodili da moraju da osete patnju koju su imali sreće da izbegnu, ne samo zarad odavanja počasti žrtvama, već da bi i sami ostali humani. U Aušvicu su kultura, nauka, umetnost, progres postali nakazne slike u ogledalu ljudskog bivstvovanja. Pitanje koje se stalno postavlja pred nama posle Aušvica je: Da li je Aušvic kraj-vrhunac naše kulture, ili je prekretnica koju još nismo razumeli? Da li je moguća umetnost koja će izraziti istinu o Aušvicu? Ako holokaust označava istorijski preokret zbog primene ekstremnog nasilja masovnog ubijanja, onda taj preokret postavlja pred individualno sećanje i kolektivno pamćenje sasvim nove izazove.

Ključne reči

Reference

Adorno, T. (1981) Cultural criticism and society. u: Weber S., S. [ur.] Prismus, Cambridge, MA: MIT Press
Adorno, T. (1968) Filozofija nove muzike. Beograd: Nolit
Adorno, T., Horkheimer, M. (1946/1974) Dijalektika prosvjetiteljstva. Sarajevo: Veselin Masleša
Agamben, G. (1994/1999) The Man Without Content. Stanford: Stanford University Press
Agamben, G. (1978/2007) Infancy and History: On the Destruction of Experience. London: Verso
Albvaš, M. (1999) Kolektivno i istorijsko pamćenje. Reč: Časopis za književnost i kulturu, i društvena pitanja, br. 56, str. 63-82
Altiser, L. (2009) Ideologija i državni ideološki aparati (beleške za istraživanje). Beograd: Karpos
Arent, H. (2000) Ajhman u Jerusalimu. Reč: Časopis za književnost i kulturu, br. 57, B92, str. 37-44
Asman, A. (1999) O metaforici sećanja. Reč: Časopis za književnost i kulturu, br. 56, B92, str. 121-133
Assmann, A. (2011) Cultural memory and early civilization: Writing, remembrance, and political imagination. New York: Cambridge University Press
Assmann, J., Czaplicka, J. (1995) Collective Memory and Cultural Identity. New German Critique, (65): 125
Baer, U. (2002) Spectral evidence: The Photography of Trauma. Cambridge: The MIT Press
Benjamin, W. (1931/1986) Mala povijest fotografije. u: Estetički ogledi, Zagreb: Školska knjiga, Prevele Truda Stamać i Snješka Knežević
Berger, J. (1999) After the End: Representation of Post-apocalypse. Minneapolis: University of Minnesota Press
Berk, P. (1999) Istorija kao društveno pamćenje. Reč: Časopis za književnost i kulturu, br. 56, B92, str. 83-92
Caruth, C. (1996) Unclaimed Experience: Trauma, Narrative and History. Baltimore: The John Hopkins University Press
Caygill, H. (1998) Walter Benjamin: The Colour of Experience. London: Routledge
Daković, N. Remembrances of the past and the present. u: Cornis-Pope M., Neubauer J. [ur.] History of the Literary Cultures of East-Central Europe: Junctures and disjunctures in the 19th and 20th centuries: Types and stereotypes, Volume 4
Farrell, K. (1998) Post-traumatic Culture, Injury and Interpretation in the Nineties. Baltimore: The Johns Hopkins University Press
Felman, S. (2002) The Juridical Unconscious: Trial and Traumas in the Twentieth Century. Cambridge: Harvard University Press
Freud, S. (1953) Remembering, Repeating and Working-Through, Mourning and Melancholia, Beyond the Pleasure Principle,. u: The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, London: Hogarth Press, vols. 12, 14, and 18
Freud, S. (1915/1986) Nesvjesno, Budućnost jedne iluzije. Zagreb: Naprijed
Freud, S. (1920/1986) S onu stranu načela ugode, Budućnost jedne iluzije. Zagreb: Naprijed
Friedlander, S. (2000) Facing the Shoah: Memory and history. u: Signer M.A. [ur.] Humanity at the Limit: The Impact of the Holocaust Experience on Jews and Christians, Bloomington-Indianapolis: Indiana University Press
Kaplan, B.A. (2011) The Holocaust: An ''Engorged'' Symbol of Evil?. Criticism, 53(4): 633-637
Karas, J. (1985) Music in Terezin 1941-1945. New York: Beaufort
Krstić, P. (2006) Kritička teorija i holocaust. Filozofija i društvo, br. 29, str. 37-73
Kuljić, T. (2006) Kultura sećanja: teorijska objašnjenja upotrebe prošlosti. Beograd: Čigoja
Lacapra, D. (1994) Representing the Holocaust: History, Theory, and Trauma. Ithaca and London: Cornell University Press
Lacapra, D. (2001) Writing history, writing trauma. Baltimore: John Hopkins University Press
Leys, R. (2000) Trauma: A Genealogy. Chicago: University of Chicago Press
Niethammer, L. (2000) Kollektive Identität: Heimliche Qellen einer unheimlichen Konjunktur. Reinbek bei Hamburg: Rowohlt Taschenbuch Verlag
Penderecki, K. (1998) Labyrinth of time: Five addresses for the end of the millenium. Chapel Hill: Hinshaw Music, Inc
Ray, G. (2005) From Auschwitz to Hiroshima to September 11. New York: Palgrave
Robinson, R. (1983) Krzysztof Penderecki: A guide to his works. Princeton-New Jersey: Prestige Publications, Inc
Schwinger, W. (1989) Krzysztof Penderecki: His life and work. London: Schott & Co. Ltd