Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u prethodnih 30 dana:9
  • preuzimanja u prethodnih 30 dana:9
članak: 1 od 1  
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini
2014, br. 44-2, str. 195-211
jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
doi:10.5937/zrffp44-6273


Logički empirizam i princip provjerljivosti
Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet Nikšić, Studijski program za filozofiju, Crna Gora

e-adresa: zesve64@yahoo.com

Sažetak

Ovaj rad predstavlja svojevrstan susret i dijalog filozofije jezika i analitičke filozofije. Glavni cilj ovog rada je da se predstavi logički empirizam iz miljea njegovog nastanka u Bečkom krugu. Izloženi su glavni stavovi poznatih članova Bečkog kruga ne samo o logičkom empirizmu kao teoriji i pokretu, već se posebno sagledava njegova uska veza sa principom provjerljivosti, a u svrhu čega se i navode i objašnjavaju varijante definisanja verifikacionizma kao osnove logičkog empirizma. U okviru Bečkog kruga razlikujemo nekoliko struja u pogledu definisanja principa verifikacije, a jedna od njih je predlagala formulisanje pomentuog principa kao teorije značenja, gdje ujedno zahtijevaju kompletnu verifikaciju. Druga struja je naginjala formulaciji kriterijuma za utvrđivanje značenja i oni su u fokus stavljali nekompletnu verifikaciju. Uvažavanje obe pozicije vodi ka distinkciji kriterijuma adekvatnosti i kriterijuma utilitarnosti principa provjerljivosti. Ovo zapravo podrazumijeva da je neophodno preciziranje nužnih uslova adekvatnosti principa provjerljivosti i da se to prvenstveno ogleda u očuvanju empirizma, gdje glavni termini koji se koriste u formulaciji moraju biti jasni, neambigvitetni i operacionalni.

Ključne reči

logički empirizam; princip provjerljivosti; fenomenalizam; Bečki krug; B. Rasel; L. Vitgenštajn; E. Mah; O. Nojrat. M. Šlik; R. Karnap

Reference

Carnap, R. (1935) Philosophy and Logical Syntax. London: Kegan Paul, Trench, Trubner &Co. Ltd., Broad­way House Carter Lane E. C
Feigl, H. (1969) The origin and spirit of logical positivism. u: Achinstein P., Barker S.P. [ur.] The legacy of logical positivism, Baltimore: The Johns Hopkins Press
Griffin, J. (1969) Wittgenstein's Logical Atomism. Washington: Washington Press
Jorgensen, J. (1951) The Development of logical Empiricism. u: Foundations of the Unity of Science, Chicago: Chicago University Press, 2(9)
Kraft, V. (1953) The Vienna Circle, the Origin of Neo-Positivism. New York Philosophical Library
Russell, B. (1905) On Denoting. u: Mind, New Series, Oxford University Press, 14(56)
Russell, B. (1959) Mu Philosophical Development. New York: Simon and Schuste
Scott, S. (2003) Philosophical analysis in the twentieth century, vol. I 'The Dawn of Analysis'. Princeton Univeristy Press
Wittgenstein, L. (1987) Tractatus Logico-Philosophicus. Veselim Masleša - Svjetlost