Metrika

  • citati u SCIndeksu: [2]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:36
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:11

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2014, vol. 48, br. 3, str. 81-105
Konvencionalna upotreba poljoprivrednog zemljišta i imisije genetski modifikovanih organizama
Univerzitet u Novom Sadu, Pravni fakultet, Srbija
Projekat:
Biomedicina, zaštita životne sredine i pravo (MPNTR - 179079)

Ključne reči: upotreba zemljišta; GMO; imisije; kontaminacija; odgovornost.
Sažetak
Pravo svojine više ne daje vlasniku punu slobodu u pogledu upotrebe stvari. Naročito kada se radi o značajnim resursima kao što je poljoprivredno zemljište. Pravo svojine je danas privilegia odiosa. U najvišim pravnim aktima i zakonima više zemlja, kao i u presudama Suda pravde EU, naglašava se da ono nije apsolutno i da ima određenu socijalnu funkciju. Od vlasnika se očekuje da zemljište upotrebljava i da to čini na konvencionalni način. Konvencionalno bi, po logici stvari, trebalo da bude samo ono što je prihvaćeno od strane šire društvene zajednice kao korisno i razumno. Međutim, u savremenom svetu nije uvek tako. Pod konvencionalnom poljoprivredom se podrazumeva intenzivna proizvodnja biljaka uz primenu veštačkih đubriva i hormona rasta, pesticida, fungicida i insekticida i drugih hemijskih sredstava. U SAD i nekim drugim zemljama pod isti pravni režim se podvodi i proizvodnja biljaka čija je DNK izmenjena tehnikama genetskog inženjeringa (GMO). Sa druge strane, tradicionalna, organska poljoprivreda se tretira kao izuzetak i za nju važe posebna, restriktivnija pravila. Civilizacija je očigledno dospela u apsurdnu situaciju. Normalnim se smatra ono za šta se pouzdano zna da je u mnogim segmentima štetno i dugoročno neodrživo (konvencionalna poljoprivreda), toleriše se ono za šta se ne zna pouzdano da li je i do koje mere štetno (GMO poljoprivreda), a izuzetkom se smatra ono za šta se pouzdano zna da nije štetno, odnosno da je najmanje štetno (organska poljoprivreda). Od toga da li se proizvodnja GM biljaka tretira kao konvencionalna zavisi da li su imisije i emisije GMO sa određene nepokretnosti dopuštene ili nedopuštene, odnosno, da li će se vlasnik ili korisnik zemljišta smatrati odgovornim za smetanje i, eventualno, štetne posledice koje nastupe usled kontaminacije okruženja. U prvom delu ovog rada razmotreno je šta se u uporednom pravu podrazumeva pod konvencionalnom upotrebom. Drugi deo rada je posvećen imisijama genetski modifikovanih organizama. U Srbiji je zabranjena proizvodnja GM biljaka. Međutim do kontaminacije okruženja može doći u slučaju kada vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljišta postupi suprotno zabrani. Tada se otvara niz pitanja na koja tradicionalni instituti građanskog prava ne daju potpune i sasvim precizne odgovore.
Reference
*** (2009) Zakon o genetički modifikovanim organizmima. Službeni glasnik RS, br. 41
*** (2010) Zakon o organskoj proizvodnji. Službeni glasnik RS, br. 30
*** (2006) Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Službeni glasnik, br. 62
*** (2014) Zakon o zaštiti potrošača. Službeni glasnik RS, br. 62
*** (2011) Towards a green economy pathways to sustainable development and poverty eradication. United Nations Environment Programme, 40
*** (2009) Zakon o bezbednosti hrane. Službeni glasnik RS, br. 41
Bernard, K., ed. (2007) Liability and compensation schemes for damage resulting from the presence of genetically modified organisms in non-GM crops. Anex I, Country Reports, 11
Beus, C.E., Dunlap, R.E. (1990) Conventional versus Alternative Agriculture: The Paradigmatic Roots of the Debate*. Rural Sociology, 55(4): 590-616
Boadi, R. Managing liability associated with genetticaly modified crops. 4-6 (dostupno na: http://www.iphandbook.org/handbook/ch14/p05/. 15. oktobar 2014)
Carlton, K.A. (1964) Law in the making. Oxford, itd: Oxford University Press / OUP
Dabović, D. (2014) Propisi Evropske unije o genetski modifikovanim organizmima. Evropsko zakonodavstvo, 47-48, 281-282
Endres, B. Revising seed purity laws to account for the adventitious presence of genetically modified varieties: A first step towards coexistence. 2-3. (Dostupno na: http://www.nationalaglawcenter.org/wp-content/uploads/2013/06/endres_seedpurity.pdf 20. oktobar 2014.)
Faure, M., Wibisana, A. (2008) Liability in cases of damage from GMO's: An economic perspective. Rotterdam Institute of Law and Economics, Working Paper Series 9/2008, 11 i dr
Gerdung, A. (2006) German's liability law for GMO cultivation. Wellington: Sustainability Council of New Zealand, 7
Hinteregger, M., Joeinig, E. (2008) Economic Loss Caused by GMOs in Austria. Tort and Insurance Law, str. 63-77
Kariyawasam, K. (2010) Legal Liability, Intellectual Property and Genetically Modified Crops: Their Impact on World Agriculture. Pacific Rim Law & Policy Journal, 3, 463
Lichtfouse, E., et al. (2009) Agronomy for sustainable agriculture: Review. u: Lichtfouse E., et al. [ur.] Sustainable Agriculture, Dodrecht-Heidelberg: Springer, 1
Nikolić, D. (2006) From liability for immissio to liability for emission. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, vol. 40, br. 1, str. 405-407
Nikolić, D., ur. (2009) Svet u kojem živimo. u: Osnove prava životne sredine, Novi Sad: Centar za izdavačku delatnost Pravnog fakulteta u Novom Sadu, str. 15 25
Nikolić, D.Ž. (2013) Uvod u sistem građanskog prava. Novi Sad: Centar za izdavačku delatnost Pravnog fakulteta
Rakić, I. (2012) Organska proizvodnja. u: Rabrenović Aleksandra, Ćeranić Jelena [ur.] Usklađivanje prava Republike Srbije sa tekovinama EU - prioriteti, problemi, perspektive, Beograd: Institut za uporedno pravo, 48
Stojanović, D.D. (1975) Građanskopravna sredstva u borbi protiv zagađivanja vazduha i vode. Beograd: Savremena administracija
Vig, Z., Gajinov, T. (2008) Pravni tretman genetički modifikovanih organizama u EU i Srbiji. u: Ševarlić Miladin, Tomić Danilo [ur.] Evropska unija i Zapadni Balkan Izazovi za agroprivredu Srbije - Šta nam je činiti?, Novi Sad-Beograd, 76-79
Vukadinović, J., et. al. (2012) Uporednopravna analiza o dozvoljenosti proizvodnje i upotrebe genetski modifikovanih organizama. Beograd: Institut za uporedno pravo, 64-65
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/zrpfns48-7414
objavljen u SCIndeksu: 17.02.2015.
metod recenzije: dvostruko anoniman

Povezani članci

Nema povezanih članaka