Metrika članka

  • citati u SCindeksu: [2]
  • citati u CrossRef-u:[2]
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:2
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:1
članak: 1 od 1  
Journal on Processing and Energy in Agriculture
2017, vol. 21, br. 1, str. 50-52
jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
objavljeno: 12/06/2017
doi: 10.5937/JPEA1701050V
Ocena isplativosti proizvodnje sušene maline
Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet

e-adresa: vukoje@polj.uns.ac.rs

Projekat

Sušenje voća i povrća iz integralne i organske proizvodnje kombinovanom tehnologijom (MPNTR - 31058)

Sažetak

U radu se analiziraju različiti aspekti isplativosti proizvodnje sušene maline. Razmatraju se samo tehnološke faze sušenja, pakovanja i distribulije, ali ne i proizvodnje sveže maline. Istraživanje se odnosi na konvektivno sušenje u kome se kao osnovi izvor toplotne energije koristi slama. Radi se o relativno 'manjoj sušari' kapaciteta oko 400 kg sirovog materijala na dan, koja je pogodna za proizvodnju na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima. Malina se suši 15 dana, a sezona sušenja voća traje ukupno 135 dana godišnje. U strukturi troškova proizvodnje sušene maline najvažnija je sveža malina kao osnovna sirovina (63,7%). Troškovi ambalaže takođe su vrlo značajni (28,3%) s obzirom da su predviđena manja pakovanja od 20 grama. Rad učestvuje sa 4,73%, dok je udeo troškova energije vrlo skroman (1,21%). Ovo je prevashodno rezultat korišćenja slame kao osnovnog energenta, sa ekonomske tačke gledišta pogodnija za korišćenje od drugih raspoloživih goriva. Analiza pokazuje da se za 15 dana efektivnog sušenja maline ostvrauje dobit od oko 6.200 €, što predstavlja vrlo dobar finansijski rezultat. Pri tom je keficijent ekonomičnosti 1,41 i stopa akumulativnosti proizvodnje 28,8%. Ako se suši malina dobijena iz sopstvene proizvodnje stepen isplativosti može biti značajno veći. S obzirom da se u toku godine suše i druge vrste voća različitog stepena profitabilnosti (kajsija, breskva, kruška, dunja, višnja, šljiva, jabuka), nije moguće izvoditi precizne projekcije uspeha sušare na godišnjem nivou samo na osnovu podataka u proizvodnji sušene maline.

Ključne reči

Reference

Babić, L., Babić, M., Karadžić, B., Stanivuković, B. (2002) Apricot drying. Časopis za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, vol. 6, br. 1-2, str. 1-4
Babić, L., Babić, M., Pavkov, I. (2006) Novel concepts for fruits drying. Časopis za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, vol. 10, br. 1-2, str. 9-15
Blagojević, R., Ranković, G., Stefanović, Z., Radojković, I. (2014) Tehnologija sušenja voća. Kancelarija za program podrške u privatnom sektoru za podršku sektoru voćarstva i bobičastog voća u Južnoj Srbiji. Niš
Bórquez, R.M., Canales, E.R., Redon, J.P. (2010) Osmotic dehydration of raspberries with vacuum pretreatment followed by microwave-vacuum drying. Journal of Food Engineering, 99(2): 121-127
Kula, M., Majdan, M., Głód, D., Krauze-Baranowska, M. (2016) Phenolic composition of fruits from different cultivars of red and black raspberries grown in Poland. Journal of Food Composition and Analysis, 52: 74-82
Sette, P., Salvatori, D., Schebor, C. (2016) Physical and mechanical properties of raspberries subjected to osmotic dehydration and further dehydration by air- and freeze-drying. Food and Bioproducts Processing, 100: 156-171
Vukoje, V., Pavkov, I., Babić, M. (2010) Economic Effects Of Dried Pear Production Using Combined Technology. Economics of agriculture, (Special issue 2), 219-227. 57
Vukoje, V., Milić, D. (2011) Analiza ekonomske opravdanosti proizvodnje sušenog voća u Srbiji. Agroznanje, Poljoprivredni fakultet Banja Luka, 12(1); 5-14
Vukoje, V., Pavkov, I. (2015) Profitability of dried apple production in Serbia. Savremena poljoprivreda, vol. 64, br. 3-4, str. 143-149