Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u prethodnih 30 dana:7
  • preuzimanja u prethodnih 30 dana:4
članak: 1 od 1  
Food and Feed Research
2017, vol. 44, br. 1, str. 39-45
jezik rada: engleski
originalan članak
doi:10.5937/FFR1701039P

Creative Commons License 4.0
Mikopopulacije zrna i brašna pšenice, kukuruza i heljde
aInstitut za prehrambene tehnologije, Novi Sad
bUniverzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet
cVisoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci

e-adresa: dragana.plavsic@fins.uns.ac.rs

Projekat

Funkcionalni proizvodi na bazi žita namenjeni osobama sa metabolickim poremecajima (MPNTR - 31029)

Sažetak

Prema nutritivnim karakteristikama integralno brašno je visokokvalitetno, zbog izuzetno velikog sadržaja vitamina, minerala, a posebno dijetnih vlakana. Međutim, zrno žitarica je takođe podložno i nizu kontaminacija u toku sazrevanja, žetve, skladištenja i prerade. Cilj ovoga rada bio je ispitivanje prisustva plesni na zrnu i u brašnu pšenice, kukuruza i heljde. Izvršeno je ispitivanje ukupnog broja plesni i determinacija izolovanih rodova i vrsta plesni. Svi uzorci su bili kontaminirani plesnima. Ukupan broj plesni na 100 zrna kretao se od 60 cfu kod pšenice do 120 cfu kod heljde. Ukupan broj plesni u uzorcima brašna kretao se od 6.0x101 cfu/g kod belog pšeničnog brašna do 5.0 x102 cfu/g kod integralnog heljdinog brašna na DG 18 podlozi. Iz analiziranih uzoraka izolovano je osam rodova plesni (Alternaria, Aspergillus, Cladosporium, Chrysonilia, Fusarium, Penicillium, Rhizopus i Scopulariopsis) i petnaest vrsta. Najveći broj izolovanih vrsta pripadao je rodu Aspergillus. Od ukupno izolovanih vrsta plesni oko 66,7% svrstava se u potencijalno toksigene vrste. Dobijeni rezultati ukazuju na neophodnost površinske pripreme zrna koja prethodi mlevenju u postupku dobijanja integralnog pšeničnog, kukuruznog i heljdinog brašna.

Ključne reči

Reference

Novododat članak: provera, normiranje i linkovanje referenci u toku.
Alborch, L., Bragulat, M.R., Castella, G., Abarca, M. L., Cabañes, F.J. (2012). Mycobiota and mycotoxin contamination of maize flours and popcorn kernels for human consuption commercialized in Spain. Food Microbiology, 32, 97-103.
Asadzadeh, J., Teymori, R., Ghazanfaridad, N., Fakhernia, M., Haghighat-Afshar, N., Blouki, M., Kheiri, A., Hassanzadazar, H., Bahmani, M. (2014). Fungal contamination of produced wheat flour in West Azerbaijan, northwest of Iran. Asian Pacific Journal of Tropical Disease, 4, 836-839.
Bunzel, M., Ralph, J., Martia, J.M., Hatfield, R.D., Steinhart, H. (2001). Diferulates as structural components in soluble and insoluble cereal dietary fibre. Journal of the Science of Food and Agriculture, 81, 653-660.
Demin, M. (2007). Uticaj mehaničke obrade zrna na senzorne, dijetalne i nutritivne karakteristike proizvoda mlevenja pšenice, Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Zemun, Univerzitet u Beogradu, Srbija.
Demirel, R., Sariozlu, N.Y. (2013). Mycotoxigenic moulds and mycotoxins in flours consumend in Turkey. Journal of the Science of Food and Agriculture, 94, 1577-1584.
Dimić, G. (1999). Mikološki i mikotoksikološki aspekti pojave plesni u začinima, Doktorska disertacija, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija.
Doolotkeldieva, T.D. (2010). Microbiological control of flour-manufacture: dissemination of mycotoxins producing fungi in cereal products. Microbiology Insights, 3, 1-15.
Kljusurić, S. (2000). Uvod u tehnologiju mljevenja pšenice, Prehrambeno tehnološki fakultet, Sveučilište Josip Juraj Strossmayer, Osijek, Hrvatska.
Kocić-Tanackov, S. (2012). Uticaj ekstrakata začina na rast plesni i biosintezu mikotoksina. Doktorska disertacija, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu.
Kocić-Tanackov, S., Dimić, G. (2013). Gljive i mikotoksini-kontaminenti hrane. Hemijska industrija, 67, 4, 639-653.
Krulj, J., Bočarov-Stančić, A., Krstović, S., Jajić, I., Kojić, J., Vidaković, A., Bodroža-Solarov, M. (2016). Mycobiota on common wheat (Triticum aestivum) and spelt (Triticum aestivum ssp. spelta) grains from the region of Vojvodina in 2015. Food and Feed Research, 43, (1), 1-8.
Maletić, Ž. (2005). Kserofilne mikopopulacije i proizvođači mikotoksina u muesliju i komponentama, Specijalistički rad, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija.
Mariotti, A., Galuppi, R., Altafini, A., Serraino, A., Zaghini, A. (2011). Preliminary survey on the effects of ionizing radiations on Aspergillus spp. and on aflatoxin B1 contaminating maize grains. Journal on Processing and Energy in Agriculture, 15, (2), 63-66.
Oliveira, P.M., Zannini, E., Arendt, E.K. (2014). Cereal fungal infection, mycotoxins, and lactic acid bacteria mediated bioprotection: From crop farming to cereal products. Food Microbiology, 37, 78-95.
Pitt, J.I., Hocking, A.D. (2009). Fungi and Food Spoilage, Springer Science - Business Media, New York, USA.
Plavšić, D. (2015). Fungalna kontaminacija brašna od žitarica i kontrola fungalnog rasta etarskim uljima, Specijalistički rad, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija.
Plavšić, D., Psodorov, Đ., Šarić, Lj., Mandić, A., Čabarkapa, I., Šimurina, O., Košutić, M. (2015). Mycological quality of cereal flours. IV International Congress ‘Engineering, environment and materials in processing industry’, Jahorina, Bosnia and Hercegovina, Proceedings, pp. 301-306.
Plavšić, D., Sakač, M., Čabarkapa, I., Šarić, Lj., Psodorov, Đ. (2007). Mikrobiološka ispravnost pšeničnog brašna. Žito-hleb, 34 (5-6), 83-90.
Rezazadeh, A., Pirzeh, L., Hosseini, M., Razavich, S.V. (2013). Evalution of fungal contaminations and humidity percent of consumed flour in the bakeries of Tabritz city. Journal of Paramedical Sciences, 4 (4), 83-87.
Samson, A.R., Hoekstra, S.E., Frisvad, C.J. (2004). Introduction to Food and Airborne Fungi, Centraalbureau voor Schimmelcultures, Utrecht, The Netherlands.
Samson, R.A., Frisvad, J.C. (2004). Penicillium subgenus Penicillium: New Taxonomic Shemes, Mycotoxins and other Extrolites. Centaal-bureau voor Schimmelcultures, Utrecht, The Netherlands.
Sedej, I. (2011). Funkcionalna i antioksidativna svojstva novih proizvoda od heljde. Doktorska disertacija, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija.
Sinovec, J.Z., Resanović, M.R., Sinovec, M.S. (2006). Mikotoksini: pojava, efekti i prevencija, Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu.
SRPS ISO 21527-2 (2011). Mikrobiologija hrane i hrane za životinje - Horizontalna metoda za određivanje broja kvasaca i plesni. Deo 2: Tehnika brojanja kolonija u proizvodima sa aktivnošću vode manjom od ili jednakom 0,95.
Stojanović, T., Psodorov, Đ. (2007). Savremena tehnologija žita, brašna i hleba, Prokuplje, Srbija, pp. 46-118.
Škrinjar, M., Tešanović, D. (2007). Hrana u ugostiteljstvu i njeno čuvanje, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu.
Terzi, V., Tumino, G., Stanca, M.A., Morcia, C. (2014). Reducing the incidence of cereal head infection and mycotoxins in small grain cereal species. Journal of Cereal Science, 59, 284- 293.
Weidenbörner, M., Wieczorek, C., Appel, S., Kunz, B. (2000). Whole wheat and white wheat flour - the mycobiota and potential mycotoxins. Food Microbiology, 17, 103-107.
Žakula, R. (1980). Mikrobiologija hrane sa higijenom proizvodnje, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad.
Žeželj, M. (1995). Tehnologija žita i brašna,Tehnološki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad.