članak: 1 od 1  
Vojnosanitetski pregled
2009, vol. 66, br. 1, str. 29-34
jezik rada: srpski
originalan članak
doi:10.2298/VSP0901029D

Dopa-reaktivna distonija
aZavod za zdravstvenu zaštitu radnika 'Železnice Srbije', Beograd
bKlinički centar Srbije, Institut za neurologiju, Beograd

e-adresa: dugod@ptt.yu

Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. 145057

Sažetak

Uvod/Cilj. Distonija predstavlja produženu nevoljnu kontrakciju koja dovodi do uvrtanja, repetitivnih pokreta ili zauzimanja abnormalnog položaja. Etiloški može se klasifikovati kao primarna i sekundarna distonija. Dopa-reaktivna distonija pripada grupi primarnih distonija. Cilj rada bio je otkrivanje prisustva mutacije u genu GCH-I u našoj populaciji kod bolesnika sa dopa- reaktivnim distoničkim diskinezijama i analiza kliničkih specifičnosti obolelih. Metode. Iz grupe bolesnika sa distonijama različite distribucije izdvojena su četiri bolesnika kod kojih je klinička slika ukazivala na dijagnozu dopa-reaktivne distonije (DRD). Dva bolesnika imala su pozitivnu porodičnu anamnezu, a dva slučaja bila su sporadični. Genetička analiza izvršena je pomoću standardnog protokola koji je uključivao PCR amplifikaciju i sekvenciranje DNK po metodi Sengera sa korišćenjem autoradiografije. Rezultati. Kod bolesnika iz porodice DRD-1 otkrivena je nova, heterozigotna point mutacija 520G→A u 4-m egzonu gena GCH-I. Prvi simptomi bolesti počeli su u sedmoj godini života uvrtanjem levog stopala, progresivno su napredovali i doveli do razvoja ukočenosti u nogama, otežanog hoda koji se u večernjim satima pogoršavao, a uvođenje u terapiju levodope (500 mg) uslovilo je 'dramatičan' efekat. Druga mutacija kod bolesnice iz porodice DRD-2 bila je homozigotna delecija u 1-m intronu gena GCH-I (IVS1-85delA). Nevoljno uvrtanje stopala, osećaj slabosti donjih ekstremiteta zbog čega je bolesnica padala bez gubitka svesti bile su kliničke manifestacije bolesti. Primena levodope u dozi od 300 mg dovela je do regresije simptoma bolesti. Heterozigotna delecija adenina u poziciji 209 u prvom ekzonu (209del A) identifikovana je kod bolesnika DRD-3 sa negativnom porodičnom anamnezom, kod koga se u 10. godini života prvo javilo uvrtanje stopala prema unutra, potom podrhtavanje leve i desne noge u miru; u daljem toku bolesti posle nekoliko godina javio se i tremor ruku, koji se pogoršavao u stresnim situacijama. Otac našag bolesnika bio je asimptomatski nosilac mutacije. Četvrta mutacija u genu GCH-I nađena je u I egzonu gena GCH-I, 208delA. Bolest je počela uvrtanjem levog stopala, sporo se razvijala, pri čemu je pogoršanje tegoba nastupalo u večernjim satima, a oko 30. godine kretanje je postalo teže sa pojačanim zamaranjem i bolovima u mišićima, a u 40. godini bolesnica je primetila da se i govor izmenio. Primena levodope u dozi od 300mg/dnevno učinila je da se bolesnica dobro oseća i samostalno kreće. Zaključak. U radu su prikazana četiri bolesnika sa genetskom potvrdom dijagnoze dopa-reatkivne distonije, pošto se radi o entitetu koji je veoma važan u diferencijalnoj dijagnostici ranih distonija (< 26 godina) i ranog parkinsonizma (< 40 godina). Postavljanje dijagnoze ove bolesti od velikog je značaja jer se bolest može izvanredno kontrolisati primenom relativno malih doza levodope u dugom vremenskom periodu.

Ključne reči

Reference

Bandmann, O., Nygaard, T.G., Surtees, R., Marsden, C.D., Wood, N.W., Harding, A.E. (1996) Dopa-responsive dystonia in British patients: new mutations of the GTP-cyclohydrolase I gene and evidence for genetic heterogeneity. Hum Mol Genet, 5(3): 403-6
Beck, D. (1947) Dystonia Musculorum Deformans with another case in the same family. Proc R Soc med, 40(10), str. 551-2
Charles, P.D., Davis, T.L., Robertson, D., Fenichel, G.M. (1995) Dystonia and unique muscle features. A 23-year follow-up and correction of diagnosis in two brothers. Arch Neurol, 52(8): 825-6
Eldridge, R. (1970) The torsion dystonias: literature review and genetic and clinical studies. Neurology, 20(11): 1-78
Fink, J.K., Barton, N., Cohen, W., Lovenberg, W., Burns, R.S., Hallett, M. (1988) Dystonia with marked diurnal variation associated with biopterin deficiency. Neurology, 38(5): 707-11
Ichinose, H., Ohye, T., Takahashi, E., Seki, N., Hori, T., Segawa, M., Nomura, Y., Endo, K., Tanaka, H., Tsuji, S. (1994) Hereditary progressive dystonia with marked diurnal fluctuation caused by mutations in the GTP cyclohydrolase I gene. Nat Genet, 8(3): 236-42
Illarioshkin, S.N., Markova, E.D., Slominsky, P.A., Miklina, N.I., Popova, S.N., Limborska, S.A., Tsuji, S., Ivanova, I.A. (1998) The GTP cyclohydrolase I gene in Russian families with dopa-responsive dystonia. Arch Neurol, 55(6): 789-92
Müller, K., Hömberg, V., Lenard, H.G. (1989) Motor control in childhood onset dopa-responsive dystonia (Segawa syndrome). Neuropediatrics, 20(4): 185
Nygaard, T.G. (1989) Dopa-responsive dystonia: 20 years into the levodopa era. u: Quinn N.P., Jenner P.G. (ur.) Disorders of movement: Clinical, pharmacological an physiological aspects, London: Academic Press, 323-37
Nygaard, T.G., Marsden, C.D., Duvoisin, R.C. (1988) Dopa-responsive dystonia. Adv Neurol, 50: 377-84
Nygaard, T.G., Snow, B.J., Fahn, S., Celue, D.B. (1993) Dopa-responsive dystonia: clinical characteristis and definition. u: Segawa M. (ur.) Hereditary Progressive Dystonia with Marked Diurnal Fluctuation, Publishing Lanes, p. 3-35
Nygaard, T.G., Marsden, C.D., Fahn, S. (1991) Dopa-responsive dystonia: long-term treatment response and prognosis. Neurology, 41(2( Pt 1)): 174-81
Nygaard, T.G., Trugman, J.M., de Yebenes, J.G., Fahn, S. (1990) Dopa-responsive dystonia: The spectrum of clinical manifestations in a large North American family. Neurology, 40(1): 66-9
Ozelius, L.J., Breakefield, X.O. (1994) Co-factor insufficiency in dystonia-parkinsonian syndrome. Nat Genet, 8(3): 207-9
Poewe, W.H., Lees, A.J., Stern, G.M. (1986) Low-dose L-dopa therapy in Parkinson's disease: a 6-year follow-up study. Neurology, 36(11): 1528-30
Rajput, A.H., Gibb, W.R., Zhong, X.H., Shannak, K.S., Kish, S., Chang, L.G., Hornykiewicz, O. (1994) Dopa-responsive dystonia: pathological and biochemical observations in a case. Ann Neurol, 35(4): 396-402
Segawa, M., Ohmi, K., Itoh, S., Hayanowa, H. (1971) Childhood basal ganglia disease with remarkable response to L-dopa, hereditary basal ganglia disease with marked diurnal fluctuation. Shinryo, Tokyo, 24, str. 667-72
Segawa, M., Hosaka, A., Miyagawa, F., Nomura, Y., Imai, H. (1976) Hereditary progressive dystonia with marked diurnal fluctuation. Adv Neurol, 14: 215-33
Steinberger, D., Weber, Y., Korinthenberg, R., Deuschl, G., Benecke, R., Martinius, J., Müller, U. (1998) High penetrance and pronounced variation in expressivity of GCH1 mutations in five families with dopa-responsive dystonia. Ann Neurol, 43(5): 634-9
Tassin, J., Dürr, A., Bonnet, A.M., Gil, R., Vidailhet, M., Lücking, C.B., Goas, J.Y., Durif, F., Abada, M., Echenne, B., Motte, J., Lagueny, A., Lacomblez, L., Jedynak, P., Bartholomé, B., Agid, Y., Brice, A. (2000) Levodopa-responsive dystonia. GTP cyclohydrolase I or parkin mutations?. Brain, 123( Pt 6): 1112-21
Wang, P.J., Ko, Y.M., Young, C., Hwu, W.L., Shen, Y.Z. (1994) Hereditary progressive dystonia with marked diurnal fluctuation (Segawa syndrome) in Taiwan. Brain Dev, 16(2): 126-31