članak: 1 od 1  
Medicinska istraživanja
2002, vol. 36, br. 1, str. 43-48
jezik rada: srpski
neklasifikovan
Distonija kao rana ili odložena klinička manifestacija cerebrovaskularnog insulta: prikaz 33 slučaja
aSpecijalna bolnica za prevenciju i lečenje cerebrovaskuarnih bolesti Sveti Sava, Beograd
bUniverzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Klinički centar Srbije
cInstitut za nuklearnu magnetnu rezonancu, Sremska Kamenica

Sažetak

Simptomatska distonija, koja u osnovi ima fokalne ili multifokalne lezije centralnog nervnog sistema, najčešće je posledica moždanog udara. Naše istraživanje obuhvatilo je 33 bolesnika sa distonijom kao posledicom moždanog udara, kod kojih smo kliničkim pregledom i analizom neuroradioloških ispitivanja, pokušali da deflnišemo osnovne demografske, kliničke i patomorfološke karakte-ristike. Od 33 ispitanih bolesnika, generalizovanu distoniju imalo je 6, hemidistoniju 10, segmentnu 3, tortikolis 2, distoniju ruke 6, blefaro-spazam 3, spazmodičnu disfoniju l i oromandibularnu distoniju 2 bolesnika, pri čemu je hemidistonija statistički značajno najčešći oblik distonije izazvane moždanim udarom. Kod 16/33 bolesnika distonija se javila nakon latentnog perioda odprosečno 1,2 godine, sa opsegom od l meseca do 5 godina. Kod 11/33 (33%) bolesnika distonija je bila prvi, a kod 9/33 (27%) i jedini klinički znak cerebrovaskularne bolesti. Relevantne patomorfološke promene imalo je 31/33 (94%), od čega je ishemičko oštećenje bazalnih ganglija nađeno kod 27/31 (87%), talamusa 6/31 (19%) i moždanog stabla 4/31 (13%) bolesnika. Distoniju nakon moždanog udara možemo očekivati ukoliko ishemijska lezija locirana u okviru bazalnih ganglija, talamusa i moždanog stabla dovede do prekida ili promene aktivnosti pojedinih neuronskih krugova, sa dezinhibicijom talamusa i talamokortikalnih projekcija.

Ključne reči

Reference

Bhatia, K.P., Marsden, C.D. (1994) The behavioural and motor consequences of focal lesions of the basal ganglia in man. Brain, 17( ): 859
Bhatt, M.H., Obeso, J.A., Marsden, C.D. (1993) Time course of postanoxic akinetic-rigid and dystonic syndromes. Neurology, 43(2): 314-7
Bogousslavsky, J., Castillo, V. (1997) What is place of clinical assesment in acute stroke management. u: Bogousslavsky J. (ur.) Acute stroke traetment., London: Martin Dunitz, pp -33
Bogousslavsky, J., Hammel, M. (1997) Clinical syndromes of ischemic stroke. u: Advances Course of the ESNR: Ischemic stroke: from diagnosis to treatment, Oxford, pp -19
Factor, S.A., Sanchez-Ramos, J., Weiner, W.J. (1988) Delayed-onset dystonia associated with corticospinal tract dysfunction. Mov Disord, 3(3): 201-10
Fahn, S. (1988) Concept and classification of dystonia. Adv Neurol, 50: 1-8
Gavrilescu, T., Kase, C.S. (1995) Clinical stroke syndromes: Clinical-anatomical correlations. Cerebrovasc Brain Metab Rev, 7(3): 218-39
Iwata, M. (1993) MRI pathology of basal ganglia in dystonic disorders. Adv Neurol, 60: 535-9
Janković, J., Tolosa, E. (1998) Dystonic disorders. u: Janković J., Tolosa E. (ur.) Parkonson's disease and movement disorders., Baltimore, itd: Williams and Wilkins, 24: 513-551
Kostić, V.S., Svetel, M., Kačar, A. (1996) Symptomatic dystonias associated with structural brain lesions: Report of 16 cases. Can J Neurol Sci, 23(1): 53-6
Krystkowiak, P., Martinat, P., Defebvre, L., Pruvo, J.P., Leys, D., Destee, A. (1998) Dystonia after striatopallidal and thalamic stroke: Clinicoradiological correlations and pathophysiological mechanisms. J Neurol Neurosurg Psychiatry, 65(5): 703-8
Lee, M.S., Marsden, C.D. (1994) Movement disorders following lesions of the thalamus or subthalamic region. Mov Disord, 9(5): 493-507
Lehericy, S., Vidailhet, M., Dormont, D., Pierot, L., Chiras, J., Mazetti, P., Marsault, C., Agid, Y. (1996) Striatopallidal and thalamic dystonia. A magnetic resonance imaging anatomoclinical study. Arch Neurol, 53(3): 241-50
Marsden, C.D., Obeso, J.A., Zarranz, J.J., Lang, A.E. (1985) The anatomical basis of symptomatic hemidystonia. Brain, 108(Pt 2): 463-83
Nakashima, K., Takahashi, K., Ota, M. (1993) Cessation of writer's cramp after stroke. Mov Disord, 8(2): 249-51
Obeso, J.A., Gimenez-Roldan, S. (1988) Clinicopathological correlation in symptomatic dystonia. Adv Neurol, 50: 113-22
Pettigrew, L.C., Janković, J. (1985) Hemidystonia: A report of 22 patients and a review of the literature. J Neurol Neurosurg Psychiatry, 48(7): 650-7
van Zagten, M., Lodder, J., Kessels, F. (1998) Gait disorder and parkinsonian signs in patients with stroke related to small deep infarcts and white matter lesions. Mov Disord, 13(1): 89-95
Živković, M., Šternić, N., Kostić, V.S. (2000) Ishemička bolest mozga. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva