Metrika

  • citati u SCIndeksu: [2]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:0
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2019, vol. 57, br. 4-6, str. 11-52
Osnovna tema privreda i privredna društva
Univerzitet u Beogradu, Pravni fakultet, Srbija + Privredna komora Srbije, Beograd
Projekat:
Projekat "Identitetski preobražaj Srbije" Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu (2019)

Ključne reči: privreda; privredna društva; pravni subjektivitet; ugovor o osnivanju; tajno društvo; ortakluk s ograničenom odgovornošću; pojednostavljeno akcionarsko društvo
Sažetak
Privredna društva predstavljaju osnovne ekonomske jedinice, čija je bitna karakteristika stvaranje profita. Na ovoj pretpostavci bazira se i njihov život, kao i život datog društva, države. Otuda je sistem uređenja ovih društava od posebne važnosti za razvoj i konkurentnost. Ovaj sistem nalaže odgovarajući izbor i obim izbora državne regulative, posebno pravilan odabir impertivne regulative i dispozitivne regulative, s obzirom na to da samo ova poslednja omogućuje slobodu ugovaranja i kreaciju "društva-ugovor," što je investiciona potreba. Ovaj sistem takođe nalaže i izbor i obim izbora samoregulative privrednih društava, u cilju dalje afirmacije instituta "društvo-ugovor." U ovom radu autor na ovim osnovama govori o ulozi regulative i njenoj prirodi, kao i o ulozi samoregulative, za potrebe dinamične i konkurentne privrede. Autor kritički razmatra pitanje pravne prirode privrednog društva i smatra da forme ortakluka imaju bez ikakve sumnje prirodu ugovora, bez obzira na to da li imaju pravni subjektivitet ili ne, dok forma društva s ograničenom odgovornošću ima mešovitu pravnu prirodu: ugovornu i institucionalnu (što ga i čini privlačnim za investitore i najčešći je, otuda, izbor) i, najzad, akcionarsko društvo ima pretežne institucionalne elemente. Autor se zalaže za proširenje pravnih formi privrednih društava utvrđenih srpskim zakonom koji uređuje privredna društva, upravo iz potrebe jačanja ugovorne prirode nejavnih akcionarskih društava, s jedne strane, kao i iz potrebe afirmacije ugovora i ugovorne prirode privrednih društava, s druge strane. Autor predlaže uvođenje tri nove pravne forme privrednih društava: tajno društvo, ortakluk s ograničenom odgovornošću i pojednostavljeno akcionarsko društvo, kao i uvođenje još jednog privrednog subjekta: preduzetnik s ograničenom odgovornošću (radi smanjenja rizika preduzetnika). Najzad, polazeći od teorije korporativnog upravljanja, instituta "interesa društva" i prirode akcionarskog društva, autor kritički razmatra široku koncesiju prava nesaglasnih akcionara na izlazak iz društva uz obavezu otkupa njihovih akcija od strane društva, koja nema ni ekonomskog opravdanja, te umesto postojećeg koncepta "imenovanih" devet osnova ovog prava u srpskom kompanijskom pravu, predlaže njegovo vezivanje za zloupotrebu prava kontrolnog akcionara (teorija zloupotrebe prava većine).

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
objavljen u SCIndeksu: 04.07.2019.

Povezani članci

Nema povezanih članaka