U ovom radu su izneti rezultati do kojih smo došli pri proučavanju florističkog sastava korovske zajednice u pšenici gajenoj na kiselom zemljištu i promene koje nastaju u sastavu korovske zajednice nakon izvršene kalcizacije. Korovsku zajednicu u pšenici je činilo 59 korovskih vrsta među kojima su dominirale Avena fatua, Cirsium arvense, Polygonum aviculare, Poìygonum convolvulus, Convolvulus arvensis, Rubus caesìus i Agropyron repens. Floristički sastav korovske zajednice na kontroli ima izvesne specifičnosti koje se ogledaju u pojavi korovskih vrsta koje su indikator kiselog zemljišta (Rumex acetosella, Trifolium repens, Raphanus raphanistrum, Spergula arvensis), kao i vrsta koje dobro podnose kiselost zemljišta (Galeopsis tetrahit, Stachys palustris, Anthémis arvensis...). Pored toga, na kiselom zemljištu u većem broju se pojavljuju višegodišnje korovske vrste koje po životnom obliku pripadaju hemikriptofitama i geofitama Na varijantama primene đubriva smanjena je brojnost višegodišnjih korovskih vrsta, a iz zajednice iščezavaju i korovi koji se javljaju na kiselim zemljištima. Zbog promenjene pH reakcije zemljišta u korovskoj zajednici se javljaju vrste kojima odgovaraju alkalnija zemljišta i zemljišta obezbeđena hranivima (Atriplex patula, Sinapis arvensis, Lamium purpureum, Sonchus oleraceus, Chenopodium album, Euphorbia helioscopia, Stachys annuua...) Životni spektar na varijantama primene đubriva uglavnom čine korovske vrste koje pripadaju terofitama i terohemikriptofitama. Imajući u vidu činjenicu da su geofite (Cirsium arvense, Convolvulus arvensis, Agropyron repens...) i hemikriptofite (Sonchus arvensis, Linaria vulgaris, Artemisia vulgaris, Eupatorium canahinum...) korovi sa najvećim kompetitorskim sposobnostima i najvećim štetnim uticajem na prinos gajenih biljaka od velikog značaja je da se primenom đubriva na kiselom zemljištu smanjuje njihovo prisustvo u usevu.