Archives of Biological Sciences 2009, vol. 61, br. 3, str. 475-482
|
|
|
Primena protiverozionih materijala i spontane vegetacije pri zaštiti akumulacija u južnoj i istočnoj Srbiji
Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet
Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. TR 20096
SažetakOsobine i trajnost protiverozionih materijala, pri zaštiti akumulacija u južnoj i istočnoj Srbiji, ispitivane su na terenu i u akreditovanim laboratorijama u zemlji. Terensko ispitivanje trajalo je 15 godina u istočnoj Srbiji, do 30 godina u južnoj, i nastavlja se i dalje, praćenjem stanja i eventualnih oštećenja izvedenih, konsolidaciono-deponijskih pregrada, zidića i ostalih protiverozionih objekata. Materijali korišćeni za zaštitu akumulacija 'Selova' i 'Grlište' su klasični konstrukcijski materijali: otporan prirodni kamen i beton grupe B I, tj. MB 20, agregat, sintetički, biotehnički elementi i dr. Višegodišnje snimanje njihovog stanja i evidentiranih manjih promena u navedenom vremenskom intervalu pokazalo je da su materijali, iskustveno, dobro odabrani i trajni i da ne postoje značajnija oštećenja, sem očekivanih manjih osipanja i sitnijih pukotina, zbog neznatnog potkopavanja objekata. Ovakva situacija je rezultat, prethodnog, temeljnog, iskustvenog i laboratorijskog atestiranja, predviđenih i primenjenih materijala. Time je postignuta funkcionalnost i dugovečnost objekata u njihovoj nameni sprečavanja zasipanja akumulacija erozionim nanosom. Takvo stanje je doprinelo smirivanju erozionih procesa, količine nanosa, poboljšanju kvaliteta vode, kao i pojavi i bujanju autohtone vegetacije. Pojavile su se vrste rodova Salix L., Robinia L., Carpinus L., Quercus L., kao i Ailanthus glandulosa Desf. i dr. Područje pripada svezama Fagetum submontanum Rud., Querceto-carpinetum Rud. i Querceto-fraxinetum Rud. To je dodatno ublažilo eroziju, smanjilo zaplave i učvrstilo izvedene objekte, a time i podiglo ekološki kvalitet slivova i celog istraživanog područja.
Ključne reči
|