Industrija proizvodnje vina i maslinovog ulja ima velik značaj za poljoprivredu Republike Hrvatske. Ukoliko se komina nekontrolirano odlaže, može biti opasna za zdravlje ljudi i životinja, uz negativan utjecaj na okoliš, posebice zbog dugotrajne aerobne fermentacije uz razvijanje neugodnih mirisa. Komina masline, koja preostaje ekstrakcijom ulja iz maslina, je kašasta masa ostataka pulpe i koštice ploda, koja sadrži veliku količinu organske tvari, među kojima je i oko 4% ulja zbog kojeg komina masline ima velik potencijal u proizvodnji energije. Vinska komina se sastoji od približno 55-60% vode (ovisno o primijenjenoj tehnologiji), dok ostatak čini suha tvar. Upravo zbog visokog udjela vode, ovaj organski ostatak ima vrlo ograničeno vrijeme skladištenja, od svega nekoliko dana. Iz tog razloga, vinska komina mora proći kroz proces dorade, odnosno otklanjanja suvišne vode (primjerice sušenjem zagrijanim zrakom), kako tijekom dugotrajnijeg skladištenja ne bi došlo do značajnijih negativnih promjena u njezinom kemijskom sastavu. U ovom radu će se istražiti energetski potencijal dorađene vinske i maslinove komine u svrhu proizvodnje toplinske energije. Kao najjednostavniji postupak obrade komine za potrebe energije je peletiranje. Najveći značaj peletiranja biomase u proizvodnji energije je dobivanje proizvoda veće gustoće, bolje volumetrijske ogrjevne vrijednosti, što ima za posljedicu smanjenje troškova transporta i skladištenja. Utvrdit će se energetski potencijal komine nakon proizvodnje vina i maslinova ulja, te mogućnost njezinog korištenja kao energenata u proizvodnji toplinske energije.