2013, vol. 3, iss. 6, pp. 31-45
|
Legal status of the Republic of Srpska in the Dayton peace agreement
Pravni položaj Republike Srpske u Dejtonskom sporazumu
Predsedništvo Republike Srpske, Banja Luka, Republika Srpska, BiH
Abstract
(not available in English)
Tragični sukob u regionu, kako rat u BiH karakteriše Dejtonski sporazum, ima različite poglede od strane naroda u BiH. Za Bošnjake je to bila agresija Srbije (tada SRJ), ponekad se pomene i Hrvatska, na 'međunarodno priznatu državu Republiku BiH'. Za Srbe je to bio građanski rat u kome su ratovali svi narodi protiv svih, uz međunacionalni rat Bošnjaka u Zapadnoj Krajini. Kod Hrvata i nema nekog decidnog izjašnjavanja, mada se ponekad priklanjaju verziji o agresiji ali samo od strane Srbije. Odsustvo zajedničkog pogleda na prošlost i nije toliko problematično, jer ga nikada neće ni biti. Mnogo puta je ukazano da je Bosna i Hercegovina neuspješna država. Nepostojanje većinske identifikacije sa sadašnjom Bosnom i Hercegovinom, u osnovi ima neriješene međunacionalne sukobe ispoljene u građanskom ratu. Neće ih ni riješiti, jer ne postoji neophodan kvantum istovjetnih pogleda na zajedničku budućnost, što dovodi do opšteg nezadovoljstva i stagnacije. Čak i ono što je doskora bilo nesporno - evropske integracije, blijedi i ustupa mjesto evroskepticizmu. Razloga je više - od dugotrajnosti puta ka punopravnom članstvu sa neizvjesnom završnicom, do teškoća same Evropske unije i njenih članica. U takvoj situaciji, Evropska unija sve više pokazuje nemogućnost, pa i nespremnost na dalje širenje, do daljnjeg, postavljajući sve brojnije i nove uslove, koji se kod potencijalnih kandidata, prepoznaju kao prepreke. Primjer je presuda u predmetu 'Sejdić-Finci' koja je nepotrebno i besmisleno postavljena kao uslov za 'kredibilnu aplikaciju za status kandidata za članstvo u Evropskoj Uniji.
|