Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:6
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:4
članak: 4 od 5  
Back povratak na rezultate
Medicinski časopis
2019, vol. 53, br. 1, str. 26-31
jezik rada: srpski
vrsta rada: prikaz slučaja
objavljeno: 25/09/2019
doi: 10.5937/mckg53-20274
Rana defibrilacija - ključ za uspešan ishod vanhospitalnog lečenja srčanog zastoja
aZavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
bZavod za hitnu medicinsku pomoć, Kragujevac + Univerzitet Union, Beograd
cZavod za hitnu medicinsku pomoć, Niš
dSunnybrook bolnica, Toronto, Kanada
eDom zdravlja Podgorica, Centar za laboratorijsku dijagnostiku, Podgorica, Crna Gora

e-adresa: nikovicvuk@gmail.com

Sažetak

Cilj. Defibrilacija je deo kardiopulmonalne reanimacije koji podrazumeva isporuku električne energije, preko elektroda plasiranih na grudni koš.Defibrilatori generišu i zatim ispuštaju električnu struju preko dvije elektrode. Rezultirajući šok istovremeno depolarizuje velike delove pretkomora ili komora, čime se prekidaju povratni krugovi i ponavljajuće aritmije. Rana defibrilacija je odavno prihvaćena kao standard jer je ventrikularna fibrilacija(VF) najčešći oblik srčanog zastoja kod vanbolničkih žrtava a preživljavanje je obrnuto srazmerno vremenu izvedene defibrilacije od momenta srčanog zastoja. Metode. Prikazan je slučaj muškarca starosti 63 godine sa akutnim infarktom miokarda. Analizirani su podaci iz ambulantnog protokola, istorija bolesti i otpusna lista sa Klinike za kardiologiju . Rezultati. Pacijent starosti 63 godine dolazi u Hitnu pomoć zbog bola u leđima,gušenja. Na prijemu je stabilnih vitalnih parametara (pritisak je bio 140/90 mmHg, puls 75/min, pulsna oksimetrija SaO2 95% ) Pacijent je svjestan, orijentisan, dispnoičan , žali se na bol u donjem delu leđa i gušenje. Auskultatorni nalaz na plućima ukazuje na pooštren disajni šum. Urađen je EKG u kome se registuje sinusni ritam, frekfence 75/minuti sa ST depresijom u D2, D3, AVF, elevacija ST segmenta u AVL, V1-V4. Pacijentu se otvara venska linija, uspostavlja se monitoring vitanih parametara, odiniran je Andol 300 mg per os, i pacijent se priprema za transport. Vrlo brzo pacijent je pomodrio u licu, gubi svijest, grči se, pravi opistotonus i arestira. Započinje se KPCR. Na monitoru defibrilatora registruje se šokabilni ritam VF (ventrikularna fibrilacija ) te se odlučuje za isporuku DC šoka 360J. Ritam srčanog zastoja je VF. Nakon jednog isporučenog DC šoka pacijent počinje da diše, vitalni parametri se normalizuju, pacijent postaje komunikativan ali je konfuzan. Na ponovnom elektrokardiogramu registrije se sinusni ritam, elevacije perzistiraju. Pacijent medikamentozno pripremljen sa PCI i stabilnih vitalnih parametara uz monitoring transportovan u Urgentni centar. Pacijent nakon prijema preveden u salu za kataterizaciju gdje je dobio stent na LAD. Zaključak. Rana defibrilacija je efikasna u prvih nekoliko minuta te najveći značaj je u vremenskom faktoru.

Ključne reči

Reference

*** (2000) Guidelines 2000 for cardiopulmonary resuscitation and Emergency cardiovascular care, Part 6: advanced cardiovascular life support: Section 1: Introduction to ACls 2000: overview of recommended changes in ACls from the guidelines 2000 conference: The. Circulation, 102(8 suppl), 186-189
*** (2019) Part 7: Adult advanced cardiovascular life support: Web-based Integrated 2010, 2015 & 2018 American Heart Association Guidelines for CPR and ECC. Dallas: American Heart Association, https://eccguidelines.heart.org/circulation/cpr-eccguidelines/part-7-adult-advanced-cardiovascular-lifesupport
Ibanez, B., James, S., Agewall, S., Antunes, M.J., Bucciarelli-Ducci, C., Bueno, H., et al. (2018) 2017 ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with STsegment elevation: The Task Force for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation of the European s. Eur Heart J, 39, 119-177
Monsieurs, K.G., Nolan, J.P., Bossaert, L.L., Greif, R., Maconochie, I.K., Nikolaou, N.I., Perkins, G.D., Soar, J., Truhlař, A., Wyllie, J., Zideman, D.A. (2015) ERC guidelines 2015 Writing Group: European Resuscitation Council guidelines for resuscitation 2015: Section 1. executive summary. Resuscitation, 95, 1-80
Neumar, R.W., Shuster, M., Callaway, C.W., et al. (2015) Executive summary: 2015 American Heart Association guidelines update for cardiopulmonary resuscitation and emergency cardiovascular care. Circulation, 132(18 suppl 2), s315-67
Niković, V., Kojić, D., Milenković, D., Bulajić, R., Hodžić, E., Boljević, A. (2016) Srčani zastoj u akutnom infarktu miokarda sa ST elevacijom na terenu rana kardiopulmonalna reanimacija - vreme je miokard. ABC - časopis urgentne medicine, vol. 16, br. 3, str. 22-29
Ostojić, M., ur. (2010) Protokol za prehospitalnu dijagnostiku i terapiju AKs. Beograd: Narodna biblioteka Srbije
Windecker, S., Kolh, P., Alfonso, F., Collet, J., Cremer, J., Falk, V., et al. (2014) 2014 ESC/EACTS guidelines on myocardial revascularization: The Task Force on Myocardial Revascularization of the European Society of Cardiology (ESC) and the European Association for Cardio-Thoracic Surgery (EACTS) developed with the special contribu. Eur Heart J, 35(37), 2541-2619