- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:11
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:6
|
|
2020, vol. 33, br. 3, str. 98-110
|
Percepcije studenata - budućih učitelja o primeni interaktivnog obrazovnog softvera u razrednoj nastavi
Perceptions of pre-service primary school teachers regarding the application of Interactive educational Software in classroom teaching
aUniverzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Učiteljski fakultet, Prizren-Leposavić bUniverzitet u Novom Sadu, Učiteljski fakultet, Sombor cUniverzitet u Kragujevcu, Učiteljski fakultet, Užice
e-adresa: zivorad.milenovic@pr.ac.rs
Projekat: Kosovo i Metohija između nacionalnog identiteta i evrointegracija (MPNTR - 47023) Project funded by the Ministry of Education and Culture of the Republic of Srpska (Bosnia and Herzegovina): The development of software for identifying talent in students, ID 19/6-020/961-26/1 Project funded by the Ministry of Education and Culture of the Republic of Srpska (Bosnia and Herzegovina): Software support for prediction of student success in studying, ID 19/6-020/961-27/18 Social Phenomena and Modern Schools: Innovations in Teaching in the Function of Efficient Adoption of Content About Human Society, ID 06-4-2/20, financially supported by the Faculty of Education in Sombor, University of Novi Sad
Sažetak
Problem istraživanja u ovom radu je interaktivni obrazovni softver u razrednoj nastavi - IOSRN. Obrazovni softveri su računarski programi koji se koriste za samostalni dizajn nastavnih sadržaja koji se realizuju u nastavi radi efikasnijeg učenja i učešća učenika u nastavi. Predstavljaju alate za implementaciju nastavnih sadržaja, formiranje baze podataka, za različite proračune, grafike i druge aplikacije posebno namenjene za realizaciju nastavnih sadržaja u određenim nastavnim predmetima u razrednoj nastavi i osmišljeni kako bi poboljšali kvalitet nastave i posebno podstakli razvoj istraživačkih aktivnosti učenika i njihove individualnosti u učenju. Cilj istraživanja je bio da se utvrdi doprinos interaktivnog obrazovnog softvera u razrednoj nastavi. U istraživanju se pošlo od opšte pretpostavke da IOSRN značajno doprinosi efikasnosti razredne nastave i učenju i učešću učenika u nastavi i od posebnih pretpostavki da će istraživanjem biti izdvojene komponente koje ukazuju na najčešće doprinose IOSRN, kao i da će biti utvrđeno da postoji značajna razlika u procenama studenata razredne nastave o doprinosu IOSRN u zavisnosti od njihovog uspeha u toku studija. Istraživanje je sprovedeno u drugoj polovini 2019. godine na uzorku od osamdeset tri studenta razredne nastave na Učiteljskom fakultetu u Prizrenu. Struktura uzorka prema uspehu studenata u toku studija je: 1) prosečna ocena od 6,00 do 7,00 - 21 (25,30%); 2) prosečna ocena od 7,01 do 8,00 - 51 (61,50%); 3) prosečna ocena od 8,01 do 9,00 - 8 (9,60%); i 4) prosečna ocena od 9,01 do 10,00 - 3 (3,60%). U istraživanju je korišćen kombinovani instrument - Skala interaktivnog obrazovnog softvera u razrednoj nastavi (Skala IOSRN). Osim opšteg pitanja o uspehu studenata u toku studija, skala se sastoji i od dvadeset ajtema sa trostepenom skalom intenziteta saglasnosti: 1) slažem se; 2) nisam siguran/na i 3) ne slažem se. Neke metrijske karakteristike Skale ispitivane su na samom istraživanju faktorskom analizom sa varimaks rotacijom i Kronbahovim alfa koeficijentom (a=0,912). Rezultati istraživanja su pokazali da IOSRN značajno doprinosi efikasnosti nastave i učenja i učešća učenika u nastavi, ali da u Srbiji i dalje ne postoji odgovarajuće okruženje koje bi favorizovalo realizaciju nastave putem IOSRN. Ne postoji ni dovoljna opremljenost škola i softverskih paketa, a ni sami učitelji nisu dovoljno osposobljeni da realizuju nastavu primenom IOSRN i da obuče učenike da koriste u učenju neke aplikacije IOSRN. Iz navedenog razloga se i ne može govoriti o vaspitnoobrazovnoj efikasnosti IOSRN u nastavi u školama u Srbiji. Istraživanjem je utvrđeno i da bi kvalitet nastave i učenja i učešća učenika u nastavi bio veći kada bi se nastava u školama u Srbiji realizovala primenom IOSRN. Učenici bi u takvoj nastavi sticali temeljna znanja, koja bi za njih imala vrednost i izvan učionice i služila bi im, kako u daljem učenju, tako i u rešavanju različitih problema u svakodnevnom životu. Na skali IOSRN izdvojene su dve komponente koje, prema procenama studenata studijskog programa razredne nastave obuhvaćenih ovim istraživanjem, ukazuju na najčešći značaj IOSRN. Studenti su najviše vrednovali ajteme koji određuju komponentu koja ukazuje da obrazovni softveri najviše doprinose kvalitetu i efikasnosti razredne nastave i komponentu koja ukazuje da obrazovni softveri doprinose individualizaciji učenja i učešća učenika u razrednoj nastavi. Prikazani rezultati istraživanja se ne razlikuju značajnije od brojnih istraživanja ovog problema, čiji su rezultati publikovani u časopisima vodećih svetskih lista. Osnovna razlika ogleda se u tome što u državama sa razvijenijim sistemima vaspitanja i obrazovanja obrazovni softveri imaju široku primenu u nastavi, pa su i ostvareni rezultati značajniji. Zato i rezultati istraživanja značaja IOSRN u svetu pokazuju da obrazovni softveri, osim značaja u realizaciji nastave, imaju i znatno veći značaj u učenju i učešću učenika koji su, za razliku od učenika u Republici Srbiji, osposobljeni da koriste različite aplikacije obrazovnih softvera. Iako su rezultati ovog istraživanja pokazali da postoji značajna razlika u procenama studenata o značaju primene obrazovnih softvera u nastavi u zavisnosti od njihovog uspeha u toku studija, može se zaključiti da studenti uglavnom imaju usaglašene procene o značaju obrazovnih softvera u razrednoj nastavi. Na to upućuje činjenica da je razlika utvrđena jedino između studenata koji su u toku studija ostvarili prosečnu ocenu između 6,00 i 7,00 u odnosu na studente s ostvarenim prosečnim ocenama 8,01 i 9,00. Za razliku od ostalih studijskih programa, studije razredne nastave su multidisciplinarne. Studenti tokom studija stiču različita znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka, iz fizičke kulture, medicine, likovne i muzičke umetnosti. Najveći broj studenata uglavnom ima prosečne ocene do 8,00, jer je nelogično očekivati da je veći broj studenata podjednako sposoban baš za sve navedene oblasti. Da je tako, potvrđuje i uzorak ovog istraživanja, u kojem je bilo 86,80% studenata s prosečnom ocenom do 8,00 a samo 9,60% ispitanih studenata s prosečnom ocenom između 8,01 i 9,00. Postojanje značajne razlike svakako je uslovila ovako velika razlika u grupama studenata prema uspehu u toku studija, pa je i navedene rezultate potrebno tumačiti s rezervom. Generalno posmatrano, uspeh studenata u toku studija bitno utiče na njihove procene u pogledu značaja primena inovacija u nastavi. Značajno se razlikuju i njihove procene o značaju i doprinosu obrazovnih softvera u njihovom učenju i učešću u nastavi. Znatno pozitivnije procene o značaju IOSRN imaju studenti s boljim uspehom u nastavi. Oni su probitačniji od ostalih studenata, željni još većeg uspeha i sa jasno izraženim obrazovnim potrebama - da se što bolje osposobe da koriste obrazovne softvere u nastavi. Na neki način je potvrđeno i u nalazima ovog istraživanja, prema izračunatim srednjim vrednostima, studenti s prosečnom ocenom između 8,01 i 9,00 (M=55,0000) imaju znatno pozitivnije procene o značaju IOSRN u odnosu na studente s prosečnom ocenom između 6,00 i 7,00 (M=45,3333) (Tabela 5). Na osnovu rezultata istraživanja i kritičkih analiza prikazanih u radu nameće se potreba da se u Republici Srbiji uvedu brojne novine u vezi sa profesionalnim razvojem budućih učitelja. To se odnosi, kako na izmenu studijskih programa razredne nastave, gde zasad ne postoje nastavni sadržaji koji se odnose na obuku studenata za primenu obrazovnih softvera u nastavi, tako i na njihovo profesionalno usavršavanje, koje je u Republici Srbiji obavezno i u toku obavljanja učiteljske profesije. Neophodno je i sprovođenje empirijskih istraživanja ovog problema kako bi se sagledale sve prednosti i mogući problemi u primeni obrazovnih softvera u razrednoj nastavi. To bi bila odlična linija vodilja za unapređenje kvaliteta razredne nastave i efikasnije primene obrazovnih softvera u razrednoj nastavi. Da je tako, pokazuju i rezultati sprovedenog istraživanja o značaju IOSRN.
Abstract
The Interactive Educational Software in Classroom Teaching (IESCT) represents computer programs used for the independent design of educational content that is to be acquired. The starting point of this research was the general assumption that IESCTs significantly contribute to the effectiveness of classroom teaching and the learning and participation of students in classes. The starting points were also the specific assumptions that the research would identify the components that indicate the most common contributions of IESCTs and that it would establish a significant difference in the estimates of the pre-service teachers regarding the contribution of the IESCTs relative to their academic achievement. To establish this, the research presented in this paper was conducted in the second half of 2019 on a sample of 83 pre-service primary school teachers at the Faculty of Education in Prizren (Republic of Serbia). The data were generated by the IESCT Scale (a = .912). The factor analysis identified two components that indicate the contribution of the IESCT: 1) the efficiency of teaching and 2) individuality in learning. The analysis of variance revealed that there was a significant difference in the estimates of the four groups of students, grouped according to their academic achievement. Based on the critical comparative analysis presented in the paper and the results of the empirical research, a proposal was given for introducing innovative approaches to classroom teaching in schools in the Republic of Serbia and for its implementation in accordance with innovative didactic and methodological models that include the use of interactive educational software in teaching.
|
|
|
Reference
|
|
Anderson, J.A., Mccusker, M.V. (2019) Make the Eigenvalue Problem Resonate with Our Students. PRIMUS, 29(6): 625-644
|
|
Bartholomew, S., Mcgraw, T., Fauber, D., Charlesworth, J., Weitlauf, J. (2020) Reducing Water Waste through Data-Driven Irrigation Practices. Technology and Engineering Teacher, 79(4): 21-25
|
|
Cheng, L., Leong, S. (2017) Educational affordances and learning design in music software development. Technology, Pedagogy and Education, 26(4): 395-407
|
|
Đukić-Mirzajanc, M.Đ. (2019) Efektivnost učenja nemačkog jezika na platformi Mudl. Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, vol. 32, br. 3, str. 130-150
|
1
|
Gojkov-Rajić, A.J., Šafranj, J.F. (2019) Mišljenje studenata o primeni MOODLE platforme za učenje stranog jezika struke. Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, vol. 32, br. 2, str. 135-150
|
|
Hwang, M. (2018) Graph Processing Using SAP HANA: A Teaching Case. E-Journal of Business Education and Scholarship of Teaching, 12(2): 155-165
|
|
Koparan, T. (2019) Examination of the dynamic software-supported learning environment in data analysis. International Journal of Mathematical Education in Science and Technology, 50(2): 277-291
|
|
Kopcha, T.J., Rieber, L.P., Walker, B.B. (2016) Understanding university faculty perceptions about innovation in teaching and technology. British Journal of Educational Technology, 47(5): 945-957
|
|
Magdas, I., Bontea, T. (2011) Developing Digital Competences Using Educational Software: A Pedagogical Research. Acta Didactica Napocensia, 4(4): 31-48
|
|
Marić, M.R., Branković, N.P., Rodić-Lukić, V.N. (2018) Budući učitelji i vaspitači između tendencije ka prilagođavanju i sklonosti prema inoviranju / Future Teachers and Preschool Teachers Between the Tendency to Adapt and the Tendency to Innovate. Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, vol. 31, br. 3, str. 61-73
|
|
Miljković, B.D., Žižović, M.R. (2018) Model IBT 3D tehnologije u sistemu dualnog obrazovanja / Model of IBT 3D Technology in the Dual Education System. Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, vol. 31, br. 4, str. 129-144
|
|
Olasina, G. (2019) Human and social factors affecting the decision of students to accept e-learning. Interactive Learning Environments, 27(3): 363-376
|
|
Ovesni, K.Č., Stanojević, J.J., Radović, V.Ž. (2019) Informaciono-komunikacione tehnologije u usavršavanju nastavnika srednjih stručnih škola. Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, vol. 32, br. 3, str. 61-73
|
|
Pećanac, R., Jeremić, N., Milenović, Z. (2016) Digital Media in the Teaching of Music Education. New Educational Review, 43 (1), 236-247
|
|
Quinlan, J. (2016) Mathematicians' Perspectives on the Utility of Software. International Journal for Technology in Mathematics Education, 23(3): 103-109
|
|
Stanković, Z. (2017) Metodički modeli nastave primenom obrazovnih softvera / Methodological Models of Teaching with the Use of Educational Software. Godišnjak Pedagoškog fakulteta u Vranju / Yearbook of the Faculty of Education in Vranje, vol. 8, br. 2, str. 237-252
|
4
|
Trbojević, A., Jeremić, B., Milenović, Ž. (2015) Multimedia approach to the development of social concepts in class teaching: A view from the students' perspective. Teme, vol. 39, br. 3, str. 867-885
|
|
Wang, Y., Liu, X., Zhang, Z. (2018) An Overview of e-Learning in China: History, Challenges and Opportunities. Research in Comparative and International Education, 13 (1), 195-210
|
|
Zsoldos, M.I. (2014) How in-Service Teachers Develop Electronic Lessons. Acta Didactica Napocensia, 7(2): 61-67
|
|
|
|