Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:4
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:4

Sadržaj

članak: 1 od 7  
Back povratak na rezultate
2019, vol. 16, br. 3, str. 69-82
Nevidljivi i potcenjeni doprinosi kreativnim postignućima
Megatrend Univerzitet, Fakultet za kulturu i medije, Beograd, Srbija

e-adresatmilivojevic@megatrend.edu.rs, ljmanic@megatrend.edu.rs
Ključne reči: kreativnost; kooperativni proces; raznovrsni doprinosi; obrazovanje; kreativne industrije
Sažetak
Kreativnost je visoko cenjena vrednost i sve prisutnija tema u savremenim obrazovnim, ekonomskim, političkim i medijskim diskursima. Smatra se ne samo dragocenim individualnim kvalitetom, već i važnim konkurentskim adutom kompanija i država. U današnje vreme se posebna pažnja pridaje kreativnim industrijama, jer one jačaju nacionalne ekonomije. Ukratko, okruženi smo pozivanjem na kreativnost. Međutim, isticanje i promovisanje kreativnosti i hvaljenje kreativnh talenata može sakriti našem pogledu sve "nekreativne" ljudske, materijalne i nematerijalne faktore i resurse koji podržavaju i omogućavaju kreativna ostvarenja. Drugim rečima, iza svakog individualnog ili grupnog kreativnog postignuća stoje oni koji pružaju logističku, organizacionu, finansijsku, istraživačku, društvenu, psihološku i druge vrste podrške. Pojedinci ili timovi ne bi bili sposobni da razviju i realizuju svoje inovativne ideje i projekte bez nekoliko ili više saradnika čiji su raznovrsni talenti, veštine, kompetencije i rad utkani u kreativne procese i rezultate. Cilj ovog članka nije da umanji izuzetan značaj kreativnosti kao posebnog unutrašnjeg kvaliteta, već da ponudi obuhvatniji pristup njenom manifestovanju, realizovanju i ishodima. Želimo da iznesemo na svetlo dana i odamo priznanje nevidljivim i potcenjenim doprinosima kreativnim aktivnostima. Iako je dobro ohrabrivati i promovisati kreativnost svim raspoloživim sredstvima, trebalo bi izbeći da se ona pretvori u neki novi imperativ, pritisak na sve i svakoga da pokaže svoje kreativne sposobnosti, naročito u obrazovnom polju. Takav stav bi mogao da izazove osećanja frustracije, nedostatka i samoobezvređivanja kod osoba koje nisu naročito kreativne, ali poseduju druge dragocene i korisne kvalitete i veštine, kao što su analitička, logička, praktična, organizaciona, administrativna, menadžerska i druge. Kreativna postignuća kao rezultati visoko kooperativnih procesa biće ilustrovana primerom kreativnih industrija.
Reference
Baer, J. (2016) Domain specificity of creativity: Theory, research, and practice. Retreived 12.03.2018 from: http://www.creativitypost.com/science/domain_ specificity_of_creativity_ theory_research_and_practice
Benoist, S., Daviaud, E., Rainsard-Demazeau, C., Torres, E. (2012) Le management des talents: Enjeu stratégique ou simple évolution vernaculaire RH? Mémoire d'expertise. Paris: Dauphine université
Bilton, K. (2010) Menadžment i kreativnost. Beograd: Clio
Csikszentmihalyi, M. (2006) La créativité: Psychologie de la découverte et del' invention. Paris: Robert Laffont
Eliot, T.S. (2015) Tradicija i individualni talenat. Retreived 8.07.2015 from http://strane.ba/t-s-eliot-tradicija-i-individualni-talenat
Furr, N., Dyer, J. (2014) The innovator's method: Bringing the lean startup into your organization. Boston: Harvard Business School Publishing
Guilford, J.P. (1967) The nature of human intelligence. New York: McGraw-hill
Hicks, M.J. (1991) Problem solving in business and management: Hard, soft and creative approaches. Springer-Science, B.V. (eBook)
Howkins, J. (2001) The creative economy: How people make money from ideas. London: Penguin
Jovičić, S., Mikić, H. (2006) Kreativne industrije u Srbiji. Beograd: British Council
Kvaščev, R. (1976) Psihologija stvaralaštva. Beograd: BIGz
Lubart, T. (2009) Psychologie de la créativité. Paris: Armand Colin
Maksić, S. (2015) Darovitost, talenti i kreativnost - od merenja do implicitnih teorija. u: Maksimović G. [ur.] O kreativnosti i umetnosi - savremena psihološka istraživanja, Niš: Filozofski fakultet, 11-29
Maslov, A. (2001) O životnim vrednostima. Beograd: IP 'Žarko Albulj
Maslov, A. (2004) Psihologija u menadžmentu. Novi Sad: Adižes
Meng, T.K. (2016) Everyone is born creative, but it is educated out of us at school. Retrieved 16.02.2018. from https://www.theguardian.com/media-network/2016/may/18/born-creative-educated-out-of-us-school-business
Milivojević, T. (2011) Psihologija stvaralaštva. Beograd: Megatrend univerzitet
Nascimento, G. (2017) We are born creative geniuses but the 'education' system dumbs us down. Retrieved 16.02.2018 from https://anewkindofhuman. com/creative-genius-divergent-thinking-test
Peterson, J. (2003) Low latent inhibition plus high intelligence leads to high creativity?
Radulović, B., Popović, D., Aleksić, D. (2014) Studija o ekonomskom doprinosu industrija zasnovanih na autorskom i srodnim pravima u Republici Srbiji. Beograd: Privredna komora Srbije
Roeling, M.P., Willemsen, G., Boomsma, D. (2016) Heritability of working in a creative profession. Behav Genet, In Hur Y.-M.; 47 (3), p.298-304; Retrieved 03.10.2017 from https://link.springer.com/content/ pdf/10.1007%2Fs10519-016-9832-0.pdf
Ryckman, R.M. (2014) Theories of personality. Wadsworth: Cengage Learning
St, L.I., Lane, J. (2016) Start 'em up: Incubating nextgen innovators, centre for human capital policy, Canada West foundation. p.13. retrived 30.04.2018 from: http://cwf.ca/ wpcontent/uploads/2016/10/hCP_StartEmUpShAD_ report_OCt2016_weB.pdf
Winnicott, D. (2005) Playing and reality. Abingdon: Routledge, 2nd edition
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/MegRev1903069M
objavljen u SCIndeksu: 28.02.2020.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka