Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:12
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:8

Sadržaj

članak: 3 od 7  
Back povratak na rezultate
2017, vol. 14, br. 1, str. 207-222
Protivrečnost između naglašavanja kreativnosti u teoriji i njenog gušenja u praksi
Džon Nezbit Univerzitet, Fakultet za kulturu i medije, Beograd, Srbija

e-adresatmilivojevic@naisbitt.edu.rs
Ključne reči: kreativnost; inovacija; intrinzična motivacija; mikro menadžment; organizacija
Sažetak
Reč 'kreativnost', poput drugih često korišćenih reči, rizikuje da postane neodređena banalnost ili slogan ispražnjen od svog pojmovnog određenja. Znanje i razumevanje fenomena kreativnosti nije proporcionalno onome koliko se on danas afirmiše i promoviše. To je naročito uočljivo u radnim organizacijama svih vrsta. Pored subjektivnih faktora kao što je površno ili neodgovarajuće znanje poslodavaca i rukovodioca o tome šta kreativnost zaista jeste, postoje i objektivni faktori koji pritiskaju i ometaju kreativne impulse i procese. Ekonomski, finansijski i tržišni imperativi, kratkoročni ciljevi i tesni rokovi, ubrzanje radnih procesa, racionalizacija, produktivizam, sveobuhvatni kvantitativizam (uzimanje u obzir samo merljivih parametara i rezultata), preterana regulativa, sistemi tesne kontrole i slično doprinose organizacionom dizajnu koji razara kreativnost. Određena prilično raširena menadžerska praksa i ponašanje, posebno tzv. intruzivni ili mikromenadžment, često je reakcija na ta ograničenja. Što se tiče zaposlenih, oni internalizuju te pritiske i pretvaraju ih u snažne unutrašnje imperative (sve većih) postignuća. Nametnuti standard konstantno visokog nivoa motivacije, izvrsnosti i samopoboljšanja neodrživ je na duži rok. Rukovodeći princip postizanja sve više i sve bolje za sve manje (vremena, sredstava, energije...) vodi iscrpljivanju mentalnih i drugih psihičkih resursa potrebnih za nastanak i razvoj kreativnih ideja. Kreativnost uključuje složene, tanane i dinamične psihosocijalne mehanizme. Menadžerska praksa i organizaciona kultura prečesto ugrožavaju dobro poznat najmoćniji izvor kreativnosti: intrinzičnu (unutrašnju) motivaciju. Ukratko, ovaj članak se bavi paradoksom prisutnim u činjenici da se, u teoriji, kreativnost i inovacija toliko ističu kao neophodni aduti, dok se u isto vreme, u praksi, toliko radi na tome da se one uguše.
Reference
Albert, R. (2010) Kreativnost i ludilo. Beograd: Clio
Amabile,, Teresa, M. (1988) A model of creativity and innovation in organizations. Research in Organizational Behavior, Vol 10, 123-167
Amabile, T.M. (1997) Motivating Creativity in Organizations: On Doing What You Love and Loving What You Do. California Management Review, 40(1): 39-58
Anne-Marie, F., Guasch, G. (2006) Aide-toi, ton corps t'aidera. Paris: Albin Michel
Auger, P. (2003) Favoriser la creativite individuelle pour developper l'innovation. u: XIV Congres AGRH, novembre 20-23, Grenoble
Boersma, F.J., o`Bryan Kenneth (2006) An investigation of the relationship between creativity and intelligence under two conditions of testing 1. Journal of Personality, 36(3): 341-348
Cook, P. (1998) The creativity advantage ‐ is your organization the leader of the pack?. Industrial and Commercial Training, 30(5): 179-184
Csikszentmihalyi, M. (2006) La creativite. Psychologie de la decouverte et de l'invention. Paris: Robert Laffont
Cummings, L. (1965) Organizational Climates for Creativity. Academy of Management Journal, 8(3): 220-227
Deci, E.L., Richard, R.M. What is self-determination theory?. https://positivepsychologyprogram.com/self-determination-theory/, 24.12.2014
Fromm, E. (2003) The Sane Society. Abingdon: Routledge
Gagne, M., Deci, E.L. (2005) Self-determination theory and work motivation. Journal of Organizational Behavior, 26(4): 331
Gomez, Y. (2014) Tous sous pression: Comment les entreprises ont tue la valeur ajoutée de leurs salariés à grands coups de management intrusif. http://www.atlantico.fr/decryptage/tous-pression-comment-entreprisesont-tue-valeur-ajoutee-salaries-grands-coups-management-intrusif-ecologie-humaine-pierre-yves-1873643.html, (25.11.2014)
Gomez, Y. (2013) Le travail invisible. Paris: Enquete sur une disparition, Francois Bourin
Guy, C. (2009) Soulevez des montagnes. Montreal: Quebecor
Judee, G. (2010) Comment developper votre intuition. Paris: Trajectoire
Kamel, M. (2007) La créativité appliquée à l'organisation: Apports et limites: Proposition d'un cadre d'analyse. u: 5eme congres International de l›Academie de l›Entrepreneuriat, Sherbrooke, Quebec, Canada
Kimberly, J.R. (1981) Managerial innovation. u: Nystrorn P.; Starbuck W. [ur.] Handbook of Organization Design, Oxford University Press, 203-225
Konstantinos, C. (1999) De l'autonomie par l'indépendance à 1 'aut onomie dans l'interaction. u: Chatzis K.; Mounier C.; Veltz P.; Zarifian Ph. [ur.] L'autonomie dans les organisations: Quoi de neuf ?, Paris: L'Harmattan, 27-37
Macdonald, B. If micromanagement is such a discredited and flawed management style, why do so many practice it?. http://bobmaconbusiness.com/?p=5899 (01.12.2013)
Majstorović, N. (2008) Primena teorije self-determinacije u istraživanjima radne motivacije. Primenjena psihologija, 1 (1-2); 5-18
Martellini, C. (2014) Productivite et creativite, deux opposes?. http://journalmetro.com/plus/carrieres/469240/productivite-et-creativite-deuxopposes/, 25.03.2014
Mcgregor, D. (1960) The Human Side of Enterprise. New York: McGraw-Hill
Milivojević, T. (2011) Psihologija stvaralaštva. Beograd: Megatrend univerzitet
Oldham, G. R., Cummings, A. (1996) Employee creativity: personal and contextual factors at work. Academy of Management Journal, 39(3): 607-634
Perrenoud, P. (2000) L'autonomie au travail: Déviance déloyale, initiative vertueuse ou nouvelle norme?. Cahiers Pedagogiques, n° 384, mai, 14-19
Rousmaniere, D. (2015) Give people time and space to be more creative. https://hbr.org/tip/2016/02/give-people-time-and-space-to-be-more-creative, 15.02.2015
Vernon, P. E. (2011) Effects of administration and scoring on divergent thinking tests. British Journal of Educational Psychology, 41(3): 245-257
Wallach, M.A., Kogan, N. (1965) Modes of thinking in young children: A study of the creativity intelligence distinction. New York: Holt Rinehart & Wilson
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: naučni članak
DOI: 10.5937/MegRev1701207M
objavljen u SCIndeksu: 21.05.2017.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka