Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:1
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
članak: 3 od 10  
Back povratak na rezultate
Timočki medicinski glasnik
2009, vol. 34, br. 2, str. 96-103
jezik rada: srpski
vrsta rada: originalan članak
objavljeno: 16/02/2010
Etiopatogeneza i lečenje peritonzilarnog apscesa kod dece
aDom zdravlja 'Zvezdara', Beograd
bKliničko-bolnički centar Zvezdara, Beograd
cKlinički centar Srbije, Klinika za ORL i MFH, Beograd

e-adresa: vesnanbgd@yahoo.com

Sažetak

UVOD: Peritonzilarni apsces je najčešća komplikacija akutnog tonzilitisa. Nastaje prodiranjem piogenih uzročnika u vezivno tkivo između krajnika i m.constrictora pharyngis superior-a. CILJ RADA: je bio prikaz etiopatopatogneze i terapije peritonzilarnog apscesa. METOD RADA: Retrospektivnom studijom je obuhvaćeno 39 pacijenata u periodu 2000-2008 godine. Prosečna starost ispitanika je bila 14.51±3.76 god. (7-20 god.). Dijagnoza je postavljena na osnovu simptomatologije, kliničkog ORL pregleda, laboratorijskih analiza krvi, bakterioloških izolata ždrela/tonzla i primenjena je odgovarajuća terapija. REZULTATI RADA: Od 39 bolesnika, 87,18% je bilo ≥ 10 godina. Najmlađi pacijenta je bio 7 godina star. Razlika ispitanika u odnosu na pol nije bila statistički značajna (χ2=2.077; DF=1; p>0.05). Oboljenje se daleko češće javljalo u sezonama jesen/zima/proleće (χ2=21.564; DF=1; p<0.01). Levostrana zastupljenost peritonzilarnog apseca je bila dominantna (χ2=5.769; DF=1; p<0.05). Statistički je značajno najčešće u farinegealnom brisu bio izolovan β- hemolitički streptokok (χ2=8.779; DF=2; p<0.05). Od antibiotske terapije penicilin je bio daleko najčešće primenjivan (χ2=24.897; DF=3; p<0.01), u 53,8 %, slede cefalosporini u 33,3%, tetraciklini u 7,7% i makrolidi u 5,1%. Hirurški tretman je primenjen u 69,23%. Prosečna dužina lečenja je bila 10,51 dana. Intervalana tonzilektomija je učinjena kod 11 pacijenata mesec dana nakon saniranja oboljenja. ZAKLJUČAK: Peritonzilarni apces može da se očekuje kod malog broja pacijenata, adekvatnim i pravovremenim lečenjem akutnih tonzilofaringitisa. Terapija peritonzilarnog apscesa je bila hirurška i/ili medikamentozna.

Ključne reči

peritonzilarni apasces; etiopatogeneza; terapija

Reference

Brook, I., Shah, K. (1981) Billateral peritinsillar absces: An unusual presentation. Sauth Med J., 74(4), str. 514-5
Brook, I. (2004) Microbiology and management of peritonsillar, retropharyngeal, and parapharyngeal abscesses. J Oral Maxillofac Surg, 62(12): 1545-50
Cabrera, C.E., Deutsch, E.S., Eppes, S., Lawless, S., Cook, S., O'Reilly, R.C., Reilly, J.S. (2007) Increased incidence of head and neck abscesses in children. Otolaryngology - Head and Neck Surgery, 136(2): 176
Cannon, C.R., Chambers, A. (1999) Peritonsillar abscess (PTA) in children. J Miss State Med Assoc, 40(3): 78-80
Chang, E.H., Hamilton, G.S. (2008) Novel technique for peritonsillar abscess drainage. Annals of otology, rhinology, and laryngology, 117(9): 637-40
Dodds, B., Manglia, A. (1988) Peritonsillar and neck abscessus in the pediatric age group. Laryngoscope, 9, str. 959-65
Edinger, J.T., Hilal, E.Y., Dastur, K.J. (2007) Bilateral peritonsillar abscesses: a challenging diagnosis. Ear, nose, & throat journal, 86(3): 162-3
Galioto, N.J. (2008) Peritonsillar abscess. An Fam Physician, 15, 77, (2), 209
Gan, E.C., Ng, Y.H., Hwag, S.Y., Lu, P.K. (2008) Intratonsillar abscess: A rare causes for a common clinical presentation. Ear Nose Throat J., 87, (12), E9
Garcia, C.F.J., Núñez, G.F., Sala, F.J., Marco, A.J. (2006) Management of peritonsillar infections. An Pediatr, 65(1):37-43
Johnson, R.F., Stewart, M.G. (2005) The contemporary approach to diagnosis and management of peritonsillar abscess. Curr Opin Otolaryngol Head Neck Surg, 13(3): 157-60
Kilty, S.J., Gaboury, J. (2008) Clinical predictors of peritonsillar abscess and adults. J Otolaringol Head Neck Surg, 37(2), str. 165-8
Lyon, M., Blaivas, M. (2005) Intraoral ultrasound in the diagnosis and treatment of suspected peritonsillar abscess in the emergency department. Acad Emerg Med, 12(1): 85-8
Mobley, S.R. (2001) Bilateral peritonsillar abscess: case report and presentation of its clinical appearance. Ear Nose Throat J, 80(6): 381-2
Ozbek, C., Aygenc, E., Tuna, E.U., Selcuk, A., Ozdem, C. (2004) Use of steroids in the treatment of peritonsillar abscess. J Laryngol Otol, 118(6): 439-42
Raut, V.V., Yung, M.W. (2000) Peritonsillar abscess: The rationale for interval tonsillectomy. Ear Nose Throat J, 79(3): 206-9
Risberg, S., Engfeldt, P., Hugosson, S. (2008) Incidence of peritonsillar abscess and relationship to age and gender: Retrospective study. Scandinavian Journal of Infectious Diseases, 40(10): 792
Schraff, S., McGinn, J.D., Derkay, C.S. (2001) Peritonsillar abscess in children: A 10-year review of diagnosis and management. Int J Pediatr Otorhinolaryngol, 57(3): 213-8
Sunnergren, O., Swanberg, J., Mölstad, S. (2008) Incidence, microbiology and clinical history of peritonsillar abscesses. Scandinavian Journal of Infectious Diseases, 40(9): 752
Wolf, M., Even-Chen, I., Talmi, Y.P., Kronenberg, J. (1995) The indication for tonsillectomy in children following peritonsillar abscess. Int J Pediatr Otorhinolaryngol, 31(1): 43-6
Zagólski, O., Gajda, M. (2007) The microbiology of peritonsillar abscesses. Przegla̧d lekarski, 64(9): 545-8
Zagólski, O., Gajda, M. (2008) The role of anaerobic bacteria in peritonsillar abscesses. Polski merkuriusz lekarski, 24(140): 146-8