Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:6
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:1
članak: 1 od 2  
Back povratak na rezultate
Acta medica Medianae
2016, vol. 55, br. 3, str. 27-31
jezik rada: engleski
vrsta rada: originalan članak
objavljeno: 21/01/2017
doi: 10.5633/amm.2016.0304
Creative Commons License 4.0
Uticaj težine povrede glave na ishod lečenja traumatizovanih bolesnika
aUniverzitet u Nišu, Medicinski fakultet + Klinički centar Niš, Klinika za neurohirurgiju
bKlinički centar Niš, Klinika za neurohirurgiju

e-adresa: v.novak@yahoo.com

Sažetak

Uzroci teških trauma su najčešće saobraćajni udesi. Teška kraniocerebralna povreda, izolovana ili u sklopu politraume, zahteva ozbiljan tretman povređenog, pri čemu je ishod bolesnika neizvestan. Cilj rada bio je da se ispita koliko teška kraniocerebralna povreda utiče na ishod i oporavak polizraumatizovanih bolesnika. Retrospektivnom studijom obuhvaćen je trogodišnji period lečenja bolesnika sa izolovanom teškom kraniocerebralnom povredom i teškom karaniocerebralnom povredom u sklopu politraume. Ispitivanje je vršeno na Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Niš, u periodu od početaka 2011. do kraja 2013. godine. Za procenu težine kraniocerebralne povrede pri kliničkom pregledu je korišćena Glazgov koma skor (GCS). Sa teškom povredom glave određivani su bolesnici sa GCS manjim od 8. U pratećem trogodišnjem periodu zabeležen je približno isti broj povređenih sa izolovanom kraniocerebralnom povredom kao i politraumatizovanih koji su lečeni na Klinici za neurohirurgiju. Saobraćajni traumatizam je u najvećem procentu (42,74%) bio uzrok ovih povreda. Nije nađena statistički značajna razlika u grupama kod kojih je došlo do potpunog oporavka između politraumatizovanih sa teškom kraniocerebralnom povredom i onih sa izolovanom karaniocerebralnom povredom. Izolovane kraniocerebralne povrede, kao i politraume, najčešće su posledice saobraćajnih udesa. Težina povrede glave je bitan faktor za dalju prognozu i oporavak povređenog i direktno utiče na pojavu morbiditeta, a u sklopu politraume češće dovodi do mortaliteta povređenih.

Ključne reči

Reference

Berrouane, Y., Daudenthun, I., Riegel, B., Emery, M.N., Martin, G., Krivosic, R., Grandbastien, B. (1998) Early onset pneumonia in neurosurgical intensive care unit patients. J Hosp Infect, 40(4): 275-80
Dunham, C.M., Genes, D. (1986) The evaluation of traumainjures. J Trauma, 3: 25-31
Dutton, R.P., Stansbury, L.G., Leone, S., Kramer, E., Hess, J.R., Scalea, T.M. (2010) Trauma Mortality in Mature Trauma Systems: Are We Doing Better? An Analysis of Trauma Mortality Patterns, 1997–2008. Journal of Trauma: Injury, Infection, and Critical Care, 69(3): 620-626
Esparza, E., Pinos, A., Mayorga, P., Torres, N. Politrauma as a cause of raquimedular injury. Revista Medica Cambios Organo Oficial de Difusion Cientifica, 4(8), 237-41
Giannoudis, P.V. (2003) Surgical priorities in damage control in polytrauma. J Bone Joint Surg Br, 85(4): 478-83
Kostić, A., Stefanović, I., Novak, V., Igić, A., Jelenković, B., Ivanov, G. (2011) Severe brain injuries: Correlation between survival and intracranial hypertension. Acta medica Medianae, vol. 50, br. 3, str. 10-15
Kostić, A., Stefanović, I., Novak, V., Veselinović, D., Ivanov, G., Veselinović, A. (2011) Prognostic significance of intracranial pressure monitoring and intracranial hypertension in severe brain trauma patients. Medicinski pregled, vol. 64, br. 9-10, str. 461-465
Lawrence, B. (1993) Manegment of polytrauma. u: Champan M.W. [ur.] Operative Orthopaedics, Philadelphia: Lippincott Company, 299-304
Marjanović, V., Novak, V., Veličković, L., Marjanović, G. (2011) The incidence and risk factors of ventilator-associated pneumonia in patients with severe traumatic brain injury. Medicinski pregled, vol. 64, br. 7-8, str. 403-407
Nikolić, R.M., Mijajlović, M.Ž., Nikolić, D.R., Nikolić, V.B., Peulić, M.S., Lukić, S.M. (2008) Prognoza ishoda teške zatvorene kraniocerebralne povrede. Serbian Journal of Experimental and Clinical Research, vol. 9, br. 3, str. 105-110
Novak, V., Stefanović, I., Kostić, A., Radisavljević, M., Novak, M., Jelenković, B., Berilažić, L. (2014) Cervical epidural hematoma: Case report. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, vol. 142, br. 9-10, str. 589-591
Novak, V., Mitov, L., Rancic, Z., Petrovic, B., Novak, M. (2008) The use of recombinant activated factor VII in traumatic intracranial haemorrhage. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 136(Suppl. 3): 193-198
Pepe, P.E. (1989) Acute Post-Traumatic Respiratory Physiology and Insufficiency. Surgical Clinics of North America, 69(1): 157-173
Pfeifer, R., Tarkin, I.S., Rocos, B., Pape, H. (2009) Patterns of mortality and causes of death in polytrauma patients—Has anything changed?. Injury, 40(9): 907-911
Pinto, F., Bode, P.J., Tonerini, M., Orsitto, E. (2006) The role of the radiologist in the management of politrauma patients. European Journal of Radiology, 59(3): 315-316
Regel, G., Lobenhoffer, P., Grotz, M., Pape, H.C., Lehmann, U., Tscherne, H. (1995) Treatment results of patients with multiple trauma: An analysis of 3406 cases treated between 1972 i 1991 at a German level I trauma center. J Trauma, 38(1): 70-8
Wigglesworth, E.C. (2005) Do some U.S. states have higher/lower injury mortality rates than others?. J Trauma, 58(6): 1144-9
Yalçinkaya, I., Sayir, F., Kurnaz, M., Cobanoğlu, U. (2000) Chest trauma: analysis of 126 cases. Ulusal travma dergisi = Turkish journal of trauma & emergency surgery, 6(4): 288-91