Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:14
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:14

Sadržaj

članak: 1 od 1  
Back povratak na rezultate
2012, vol. 9, br. 2, str. 67-69
Alkohol kao faktor rizika za nastanak atrijalne fibrilacije
Klinički centar Kragujevac, Centar za urgentnu medicinu

e-adresamarinakaricvukicevic@yahoo.com
Sažetak
U ovom radu prikazan je pacijent mlađe životne dobi koji ima ponovljenu epizodu tahiaritmije apsolute neposredno nakon konzumiranja veće količine alkoholnih pića. Kod prikazanog pacijenta se po drugi put javlja epizoda tahiaritmije apsolute, postiže se ponovna brza medikamentozna konverzija u sinusni ritam koji se održava bez terapije u intervalima između konzumiranja alkoholnih pića. Cilj ovog rada je da se skrene pažnja na alkohol kao značajan faktor u nastanku aritmija kod mladih ljudi sa strukturno zdravim srcem, da se probudi svest kod šire populacije o štetnom dejstvu ovog proizvoda ne samo na kardiovaskularni sistem već i druge sisteme tj. zdravlje u celini. Budući da aritmija apsoluta osim alkoholom može biti izazvana različitim etiološkim faktorima: hipertenzivna, ishemijska bolest srca, bolest mitralnog zaliska, kardiomiopatije, hipertireoza, degenerativne bolesti, starenje neophodno je hospitalizovati ovakve pacijente i sprovesti odgovarajuće dijagnostičke metode (elektrokardiogram, Holter monitoring srčanog ritma, ehokardiografski pregled) radi isključivanja drugih etioloških uzročnika i potvrde alkoholizma kao okidača za nastanak atrijalne fibrilacije.
Reference
Balbão, C.E.B., de Paola, A.A.V., Fenelon, G. (2009) Effects of alcohol on atrial fibrillation: Myths and truths. Therapeutic advances in cardiovascular disease, 3(1): 53-63
Blomström-Lundqvist, C., Scheinman, M.M., Aliot, E.M., Alpert, J.S., Calkins, H., Camm, J.A., Campbell, B.W., Haines, D.E., Kuck, K.H., Lerman, B.B., Miller, D.D., Shaeffer, C.W. (2003) ACC/AHA/ESC guidelines for the management of patients with supraventricular arrhythmias: Executive summary. a report of the American college of cardiology/American heart association task force on practice guidelines and the European society of cardio. Journal of the American College of Cardiology, 42(8): 1493-531
Frost, L., Vestergaard, P. (2004) Alcohol and risk of atrial fibrillation or flutter: A cohort study. Archives of internal medicine, 164(18): 1993-8
Ignjatović-Ristić, D., Lazarević, J., Nikić-Đuričić, K. (2010) Delirijum tremens. Medicinski časopis, vol. 44, br. 3, str. 15-20
Kažić, T. (2009) Srčane aritmije i principi terapije. u: Grujić M. [ur.] Klinička kardiovaskularna farmakologija, Beograd: Integra, 439-46
Kodama, S., Saito, K., Tanaka, S., Horikawa, C., Saito, A., Heianza, Y., Anasako, Y., Nishigaki, Y., Yachi, Y., Iida, K.T., Ohashi, Y., Yamada, N., Sone, H. (2011) Alcohol consumption and risk of atrial fibrillation: A meta-analysis. Journal of the American College of Cardiology, 57(4): 427-36
Samokhvalov, A.V., Irving, H.M., Rehm, J. (2010) Alcohol consumption as a risk factor for atrial fibrillation: A systematic review and meta-analysis. European journal of cardiovascular prevention and rehabilitation, 17(6): 706-12
Vrhovac, B. (2008) Poremećaji ritma i sprovođenja. u: Šmalcelj A. [ur.] Interna medicina, Zagreb: Medicinska naklada, 477-9
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: prikaz slučaja
DOI: 10.5937/pons1202067K
objavljen u SCIndeksu: 08.10.2012.

Povezani članci

Nema povezanih članaka