Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:15
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:9
članak: 1 od 3  
Back povratak na rezultate
Hospital Pharmacology - International Multidisciplinary Journal
2019, vol. 6, br. 3, str. 848-856
jezik rada: engleski
vrsta rada: originalan članak
objavljeno: 29/01/2020
doi: 10.5937/hpimj1903848Z
Creative Commons License 4.0
Sindrom izgaranja kod medicinskih sestara zaposlenih u jedinicama intenzivne nege
aCollege of vocational studies for education of preschool teachers and sport trainers, Department of biomedical sciences, Subotica
bInstitut za plućne bolesti, Sremska Kamenica
cCollege of vocational studies for education of preschool teachers and sport trainers, Department of social and humanistic sciences, Subotica

e-adresa: jmknezevic@gmail.com

Sažetak

Uvod: Profesionalno izgaranje predstavlja složeno stanje mentalne, emocionalne i fizičke iscrpljenosti koje se uglavnom javlja kod pripadnika tzv. "pomagačkih profesija". Uprkos tome što su jedinice intenzivne nege (JIN) prepoznate kao jedno od najstresnijih radnih okruženja u savremenom sestrinstvu, sindrom izgaranja u sestrinskoj profesiji je još uvek nedovoljno istražen i zapostavljen akademski pojam u naučnoj literaturi Srbije i okolnih zemalja u regionu. Cilj: Cilj istraživanja je bio da se utvrdi zastupljenost profesionalnog izgaranja kod medicinskih sestara u jedinicama intenzivne nege, korišćenjem upitnika zasnovanog na Frojdenbergerovoj skali profesionalnog izgaranja. Ispitanici i metode: U ovoj studiji preseka je učestvovala ukupno 71 medicinskih sestara, zaposlenih u jedinicama intenzivne nege odeljenja za hirurgiju, urologiju, internu medicinu, pedijatriju, ginekologiju, akušerstvo i otorinolaringologiju KBC "Dr Dragiša Mišović", jedne od pet univerzitetskih bolnica u Beogradu, Srbija, u julu 2017. godine. Rezultati: Statistička obrada podataka dobijenih u ovoj studiji je pokazala alarmantne rezultate - profesionalnim izgaranjem je bila zahvaćena približno jedna trećina ispitanika, u formi manifestnog ili teškog sindroma izgaranja. Istovremeno, još jedna trećina ispitanika je svrstana u kategoriju kandidata za nastanak profesionalnog izgaranja. Zaključak: Zastupljenost profesionalnog izgaranja u ispitivanom uzorku premašuje prosečnu učestalost sindroma izgaranja u drugim evropskim zemljama, opisanu u literaturi. Bez obzira na određena ograničenja studije (korišćenje nestandardizovanog upitnika i relativno Mali uzorak ispitanika iz samo jedne zdravstvene ustanove), autori čvrsto veruju da dobijeni rezultati jasno ukazuju na nužnost sprovođenja daljih istraživanja o problemu sindroma izgaranja u profesiji sestrinstva.

Ključne reči

medicinska sestra JIN; profesionalno izgaranje; faktori rizika

Reference

Azimi, H.V.A.M., Kangasniemi, M., Fornés-Vives, J., Hunsucker, R.L., Rahimibashar, F., Pourhoseingholi, M.A., Farrokhvar, L., Miller, A.C. (2017) Effects of stress on critical care nurses: A national cross-sectional study. J Intensive care med, 34(4): 311-322
Bakker, A.B., le Blanc, P.M., Schaufeli, W.B. (2005) Burnout contagion among intensive care nurses. Journal of Advanced Nursing, 51(3): 276-287
Božinović, R. (2017) Sindrom izgaranja kod liječnika opće/obiteljske medicine. Osijek: Josip Juraj Strossmayer University - Faculty of medicine, Graduate thesis/Croatian
Bukumirović, A.M., Totić-Poznanović, S.D., Marković-Denić, L.N., Bukumirić, Z.M., Vlačić, A.N., Radak, V.S., Lasica, R.M., Šijački, A.D. (2018) Burnout syndrome at work by doctors employed at Emergency Center of Clinical center of Serbia. Hospital Pharmacology - International Multidisciplinary Journal, vol. 5, br. 2, str. 647-653
Buljubašić, A. (2015) Sindrom sagorijevanja među zdravstvenim djelatnicima. Split: Sveučilište u Splitu - Diplomski sveučilišni studij sestrinstva
Crepajac, T. (2015) Uticaj smenskog rada medicinskih sestara na nivo stresa i umora. Novi Sad: University of Novi Sad - Faculty of medicine, Master thesis/Serbian
Cvetković, S. (2016) Sindrom sagorevanja, psihosomatsko reagovanje, motivacija za postignućem i dimenzije li čnosti kod zaposlenih na rukovode ćim i nerukovode ćim radnim mestima. Niš: University of Niš - Faculty of philosophy, PhD thesis/Serbian
Ćirić, Z., Živanović, D., Stojaković, N. (2018) Neželjeni događaji i pojam profesionalne greške u sestrinskoj praksi. Vizija, In Serbian; 2(1); 25-28
Dedić, G. (2005) Sindrom sagorevanja na radu. Vojnosanitetski pregled, vol. 62, br. 11, str. 851-855
Demerouti, E., Bakker, A.B., Nachreiner, F., Schaufeli, W.B. (2001) The job demands: Resources model of burnout. Journal of Applied Psychology, 86(3): 499-512
Demirci, S., Yildirim, Y.K., Ozsaran, Z., Uslu, R., Yalman, D., Aras, A.B. (2010) Evaluation of burnout syndrome in oncology employees. Medical oncology, 27(3): 968-74
Epp, K. (2012) Burnout in critical care nurses: A literature review. Dynamics, 23(4): 25-31
Freudenberger, H.J. (1974) Staff Burn-Out. Journal of Social Issues, 30(1): 159-165
Ivković, J. (2015) Burnout syndrome and impact on our life. Sestrinska reč, vol. 19, br. 72, str. 16-17
Jakšić, M. (2014) Sindrom izgaranja na radnome mjestu. Đakovo: Katolički bogoslovni fakultet
Jovanović, J. (2009) Modeli stresa na poslu. u: Ergonomija i medicina rada, Banja Luka: Panevropski univerzitet 'Apeiron', pp. 61-114
Jović, D., Knežević, D., Egeljić-Mihailović, N. (2015) Problems of graduate nurses in everyday practice (Problemi diplomiranih medicinskih sestara u svakodnevnoj praksi). Sestrinski žurnal, 2(2): 5
Kalauz, S. (2008) Sindrom sagorijevanja na poslu medicinskih sestara. u: Anić B. [ur.] Proceedings of the 7th Congress of Cardiac Society with International Participation; 16-18 October 2008; Opatija. Zagreb, Opatija: Liječnički vjesnik -glasilo Hrvatskoga liječničkoga zbora, (In Croatian); p. 120
Knežević, B., Golubić, R., Milošević, M., Matec, L., Mustajbegović, J. (2009) Zdravstveni djelatnici u bolnicama i stres na radu - istraživanja u Zagrebu. Rad Sigurnost, 51(2), str. 85-92
Maslach, C. (1976) Burned-out. Human behavior, 9(5): 16-22
Maslach, C. (1982) Understanding burnout: Definitional issues in analyzing a complex phenomenon. u: Paine W.S. [ur.] Job stress and burnout, Beverly Hills, CA: Sage, pp. 29-40
Mazzi, B., Ferlin, D. (2009) Sindrom sagorjelosti na poslu - naš profesionalni problem. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor - Hrvatsko društvo obiteljskih doktora, [Pristupljeno Apr 25]
Meltzer, L.S., Huckabay, L.M. (2004) Critical Care Nurses' Perceptions of Futile Care and Its Effect on Burnout. American Journal of Critical Care, 13(3): 202-208
Milutinović, D., Golubović, B., Brkić, N., Prokeš, B. (2012) Professional Stress and Health among Critical Care Nurses in Serbia. Archives of Industrial Hygiene and Toxicology, 63(2): 171-180
Milutinović, D., Grujić, N., Jocić, N. (2009) Identification and analysis of stress factors at nursing workplace: A comparative study of four clinical departments. Medicinski pregled, vol. 62, br. 1-2, str. 68-73
Moss, M., Good, V.S., Gozal, D., Kleinpell, R., Sessler, C.N. (2016) A critical care societies collaborative statement: Burnout syndrome in critical care healthcare professionals. A call for action. Am J Respir Crit Care Med, 194(1):106-13
Novak, V. (2014) Burnout syndrome among medical professionals working with terminally ill patients (article in Croatian with an abstract in English). Sestrinski glasnik, 19:189-95
Poncet, M.C., Toullic, P., Papazian, L., Kentish-Barnes, N., Timsit, J., Pochard, F., Chevret, S., Schlemmer, B., Azoulay, É. (2007) Burnout Syndrome in Critical Care Nursing Staff. American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, 175(7): 698-704
Popov, B., Miljanović, M., Stojaković, M., Matanović, J. (2013) Work stressors, distress, and burnout: The role of coping strategies. Primenjena psihologija, vol. 6, br. 4, str. 355-370
Popov, B., Popov, S. (2011) Polne razlike u doživljaju stresa na radu. Primenjena psihologija, (In Serbian); 4(2): 179-195
Popov, S., Latovljev, M., Nedić, A. (2015) Sindrom izgaranja kod zdravstvenih i prosvetnih radnika - uloga situacionih i individualnih faktora. Psihološka istraživanja, vol. 18, br. 1, str. 5-22
Schaufeli, W.B. (2017) Burnout: A short sociocultural history. u: Neckel S.; Schaffner A.K.; Wagner G. [ur.] Burnout, fatigue, exhaustion, Springer international publishing, pp. 105-27
Solomon, M.Z., o'Donnell L., Jennings, B., Guilfoy, V., Wolf, S.M., Nolan, K., Jackson, R., Koch-Weser, D., Donnelley, S. (1993) Decisions near the end of life: Professional views on life-sustaining treatments. American Journal of Public Health, 83(1): 14-23
Tikvić, M. (2014) Usporedba organizacije sestrinske skrbi u Hrvatskoj i drugim zemljama Europske unije. Zagreb: University of Zagreb - Faculty of medicine, Graduate thesis
Turek, Č.M., Urek, R., Turek, S. (2006) Burnout syndrome: Assessment of a stressful job among intensive care staff. Coll Antropol, 30(1): 131-166
Vićentić, S., Jovanović, A., Dunjić, B., Pavlović, Z., Nenadović, M., Nenadović, N. (2010) Professional stress in general practitioners and psychiatrists: The level of psycologic distress and burnout risk. Vojnosanitetski pregled, vol. 67, br. 9, str. 741-746
Vovra, K. (2015) Preopterećenost medicinskih sestara na poslu. Zagreb: University of Zagreb, Faculty of medicine, Graduate thesis