- citations in SCIndeks: [2]
- citations in CrossRef:[1]
- citations in Google Scholar:[
]
- visits in previous 30 days:81
- full-text downloads in 30 days:58
|
|
2015, vol. 49, iss. 1, pp. 273-298
|
Economic and social rights in the Constitution of Serbia
Ekonomska i socijalna prava u Ustavu Srbije
Abstract
The work is an attempt of the author to, in a relatively systematic way, presents the norms of Economic and Social Rights in the Constitution of Serbia from 2006. Before that, in the introduction the author refers to the commonplace with regard to human rights and their institutionalization, constitutionalization and internationalization. The process of institutionalization of human rights was started in England by adoption of the Great Charter of Freedoms (Magna Carta Libertatum) in 1215. Constitutionalization of human rights begins with the adoption of the first ten amendments to the US Constitution in 1791. French writers of the Constitution unlike the American in Declaration of the Rights of Man and the Citizen proclaimed certain new rights such as freedom of movement, freedom of assembly, the right to free expression of thought, right to petition or freedom of culture. At first human rights were an asset to limit state power, but with new theories by which the state can not be seen only as a political organization, but as a community that has a socio-economic content, the state must guarantee to the citizens a certain corpus of economic and social rights by Constitution. Economic, social and cultural rights are classified as second generation of rights. Economic and social rights are directed to the fact that individuals are brought to the position that they can enjoy their civil and political rights. These rights, known as social welfare, are rights based on the principles of equality and solidarity, and their purpose is, inter alia, to help to the socially vulnerable members of the community. Constitutional act, which is important for the world the constitutional recognition of these rights is the Weimar Constitution from 1919. which predicted legislative measures to implement these rights. For the internationalization of these rights very important is Universal Declaration of Human Rights from 1948 and the International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights from 1966. The Constitution of the Republic of Serbia from 2006 regulates economic rights as human rights that contribute to the economic stability of man in society. Serbian Constitution provides: The right of ownership; right to inheritance; right to work; the right to strike and freedom of entrepreneurship as economic rights. The Constitution of Serbia predicts the following social rights (such as rights whose purpose is to provide social security in society and economic life worthy of man): the right to health care; the right to social protection; the right to a healthy environment; special protection of family, mother as a single parent and child. It also provides an overview of a Constitutional Court decision which is the subject of protection of the right to health insurance. Finally the author concludes that there is no possibility of achieving the full realization of civil and political rights, if the majority of members of a society do not have the basic existential conditions for the development of their physical and mental potential. An individual who leads the battle for bare physical survival, cares little for the rights such as the right to freedom of thought or electoral law. The state can not ,of course , sacrifice political rights to economic and social, but physical existence and personal development are precondition for the enjoyment of political rights.
Sažetak
Rad predstavlja pokušaj autora da se na relativno sistematski način predstave norme o ekonomsko-socijalnim pravima u Ustavu Srbije iz 2006. godine. Pre toga u uvodnim izlaganjima autor se osvrće na opšta mesta u vezi sa ljudskim pravima i njihovom institucionalizacijom, konstitucionalizacijom i internacionalizacijom. Proces institucionalizacije ljudskih prava započet je u Engleskoj donošenjem Velike povelje sloboda (Magna Carta Libertatum) 1215 godine. Konstitucionalizacija ljudskih prava započinje donošenjem prvih deset amandmana na Ustav SAD-a 1791. Francuski ustavotvorac je za razliku od američkog u Deklaraciji prava čoveka i građanina proklamovao i određena nova prava kao što su: sloboda kretanja, sloboda okupljanja, pravo na slobodno ispoljavanje misli, pravo na peticiju ili sloboda kulture. Isprva ljudska prava su predstavljala sredstva za ograničavanje državne vlasti, ali sa novim teorijama po kojima se država ne može posmatrati samo kao politička organizacija, već kao društvena zajednica koja ima socijalnoekonomsku sadržinu, država mora da ustavom garantuje građanima određeni korpus ekonomskih i socijalnih prava. Ekonomska, socijalna i kulturna prava se svrstavaju u drugu generaciju prava.Ekonomska i socijalna prava usmerena su na to da se pojedinci dovedu u položaj da mogu da uživaju građanska i politička prava. Ova prava, nazvana i pravima društvenog blagostanja počivaju na načelima jednakosti i solidarnosti, a svrha im je između ostalog da se socijalno ugroženim članovima društvene zajednice pomogne. Konstitucioni akt koji je važan za svetsku ustavnu afirmaciju ovih prava je Vajmarski Ustav iz 1919. godine. koji je predvideo zakonodavne mere u cilju primene ovih prava. Za internacionalizaciju ovih prava značajna je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948 i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966 godine. Ustav Republike Srbije iz 2006. godine reguliše ekonomska prava kao ljudska prava koja doprinose ekonomskoj stabilnosti čoveka u društvu. Srpski Ustav predviđa: pravo svojine; pravo nasleđivanja; pravo na rad; pravo na štrajk i slobodu preduzetništva kao ekonomska prava. U Ustavu Srbije predviđena su i sledeća socijalna prava ( kao prava čija je svrha da obezbede socijalnu sigurnost u društvu i ekonomski život dostojan čoveka): pravo na zaštitu zdravlja; pravo na socijalnu zaštitu; pravo na zdravu životnu sredinu; posebna zaštita porodice, majke, samohranog roditelja i deteta. Takođe dat je prikaz jedne odluke Ustavnog suda čiji je predmet zaštita prava iz zdravstvenog osiguranja. Na posletku autor konstatuje da ne postoji mogućnost potpunog ostvarenja građanskih i političkih prava, ako većina članova jednog društva nemaju elementarne egzistencijalne uslove za razvoj svojih fizičkih i umnih potencijala. Pojedinacu koji vodi bitku za goli fizički opstanak, malo znače prava poput prava na slobodu misli ili izborno pravo. Država naravno ne može da žrtvuje politička prava za ekonomska i socijalna, već su fizička egzistencija i lični razvoj preduslov za uživanje političkih prava.
|
|
|
References
|
|
*** (2012) Odluka Ustavnog suda - broj IUz-314/2011 od 18.10.2012. godine. Službeni glasnik RS, br. 110
|
|
*** (2011) Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Službeni glasnik RS, br. 57
|
|
*** (1970-2011) Zakon o ustavnom sudu. Službeni glasnik RS, br.109/07 i 99/11 “Službeni list SFRJ Međunarodni ugovori”, br.27/70
|
|
*** (2005-2011) Zakon o zdravstvenom osiguranju. Službeni glasnik RS, br. 107/05, 109/05, 106/06 i 57/11
|
7
|
Bobio, N. (2008) Doba prava - [dvanaest eseja o ljudskim pravima]. Beograd: Službeni glasnik
|
1
|
Brković, R. (2007) Radno pravo. Beograd: Projuris, 45
|
|
Đorđević, S. (2009) O Mitrovdanskom ustavu. Kragujevac: Pravni fakultet, 153
|
|
Fira, A. (2007) Ustavno pravo Republike Srbije. Kragujevac, 290-291
|
26
|
Gams, A. (1962) Osnovi stvarnog prava. Beograd, 28
|
|
Georgiev, P.D. (1971) Građansko pravo. Skopje, prva kniga - opšt del, Vtora kniga: Stvarno pravo, 198
|
2
|
Jašarević, S. (2010) Socijalno pravo. Novi Sad: Pravni fakultet, Centar za izdavačku delatnost
|
2
|
Jovanović, P. (2010) Normativna izgradnja ljudskih i socijalno-ekonomskih prava. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, vol. 44, br. 3, str. 103-115
|
|
Jovanović, P. (2011) Moralni integritet zaposlenih i njegov radnopravni okvir. in: Socijalna prava i evropske integracije, Zbornik radova sa savetovanja, Zlatibor, Beograd, 93-94
|
|
Kandić, L. (1990) Ustavni poredak između dva rata, sa posebnim osvrtom na socijalnoekonomski program ustava od 1921. i 1931. in: Jovičić Miodrag [ed.] Dva veka savremene ustavnosti, Beograd, 587
|
31
|
Marković, R. (2010) Ustavno pravo. Beograd: Pravni fakultet, 476 Vidi: član 80-81a Zakona o ustavnom sudu (Sl.glasnik RS, br. 109/2007, 99 /2011 i 18/2013odluka US)
|
|
Matić, M. (1990) Ustav SAD i ljudske slobode i prava. in: Jovičić Miodrag [ed.] Dva veka savremene ustavnosti, Beograd, 202
|
6
|
Milosavljević, B., Popović, D. (2011) Ustavno pravo. Beograd: Pravni fakultet Union, 164
|
5
|
Molnar, A.I. (2001) Rasprava o demokratskoj ustavnoj državi. Beograd: Samizdat B92, Knjiga 2: Klasične revolucije: Nizozemska - Engleska - SAD
|
1
|
Nikolić, D., Gajinov, T. (2014) Konvencionalna upotreba poljoprivrednog zemljišta i imisije genetski modifikovanih organizama. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, vol. 48, br. 3, str. 81-105
|
|
Orlović, S. (2011) Životna sredina u Srbiji ustavnopravni kontekst. Pravno-Ekonomski pogledi, Beograd, 3, 11
|
22
|
Pajvančić, M. (2009) Komentar Ustava Republike Srbije. Beograd: Fondacija Konrad Adenauer
|
10
|
Pajvančić, M. (2008) Ustavno pravo. Novi Sad: Pravni fakultet, Centar za izdavačku delatnost, 144
|
1
|
Simović, D., Avramović, D., Zekavica, R. (2013) Ljudska prava. Beograd: Kriminalističko-policijska akademija, 232
|
2
|
Slavnić, L. (2007) Ustavno pravo. Novi Sad: Privredna akademija
|
8
|
Svorcan, S.N. (2009) Nasledno pravo. Kragujevac: Pravni fakultet, 9
|
|
Živković, M., Simović, D. (2009) Ustavno parvo. Beograd: Kriminalističko-policijska Akademija, 94
|
|
|
|