- citati u SCIndeksu: [1]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:57
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:42
|
|
2018, vol. 21, br. 76, str. 28-33
|
Aerozagađenje kao faktor rizika po zdravlje stanovništva grada Kragujevca
Air pollution as a risk factor for the health of the population of the City of Kragujevac
aMegatrend Univerzitet, Fakultet za biofarming, Bačka Topola bVisoka medicinska škola strukovnih studija, Ćuprija cZU Apoteka Benu, Beograd
e-adresa: sladjapiric@gmail.com
Sažetak
Uvod: Zagađenje vazduha je uvek aktuelna tema, posebno u gradovima u kojima se na relativno malom mestu nalaze brojni izvori zagađenja: energetski izvori, saobraćaj i industrija, pa se u vazduhu nalaze primarni zagađivači: sumpor-dioksid, azot-dioksid, ugljen-monoksid, čestice čađi, kao i specifični zagađivači u zavisnosti od industrijskih procesa koji se dešavaju na datom području. Sadržaj polutanata u atmosferi varira u odnosu na godišnje doba, tako da su tokom zime povećane koncentracije čađi i sumpor-dioksida. Cilj: Cilj ovog rada je analiziranje promene koncentracije zagađujućih materija prisutnih u vazduhu, kao faktor rizika po zdravlje ljudi. Metod: U Institutu za javno zdravlje u Kragujevcu se vrše merenja koncentracija primarnih kao i specifičnih zagađivača tokom godine. U centru grada (spomenik Štafeta) praćeni su sledeći parametri: SO2 , NO2 , prizemni ozon, benzen, čađ, ukupne taložne materije, teški metali u taložnim materijama (Cd, Pb, Ni, Zn). Rezultati: Izmerene vrednosti SO2 su bile <3 μg/m3 tokom 2017.godne, što je manje od zakonom dozvoljene granice koja iznosi 125 μg/m3. Srednja godišnja vrednost koncentracije NO2 je bila 24 μg/m3, dakle manja od zakonom dozvoljene koja iznosi 85 μg/m3 . Tokom 2017.godine bilo je pet dana kada je koncentracija čađi bila iznad granične vrednosti, koja iznosi 50 μg/m3, pri čemu je srednja godišnja vrednost bila 17 μg/m3. Granična vrednost za benzen je 5 μg/m3, a na mernom mestu u Kragujevcu nije bilo dana kada je koncentracije benzena bila viša od dozvoljene. Zaključak: U Kragujevcu je tokom 2017. godine registrovano zagađenje vazduha, pre svega indeksom crnog dima. Povećane vrednosti, pre svega, su deo uticaja saobaćaja, kao i velike potrošnje energije, zapravo korišćenje uglja lošeg kvaliteta.
Abstract
Introduction: The air pollution is always a popular topic, especially in the cities in which numerous sources of pollution can be found in small places: energy sources, the traffic and industry, so the primary pollutants can be found in the air: sulfur dioxide, nitrogen dioxide, carbon monoxide, particles of the soot, as well as specific pollutants depending on the industry processes happening in the given area. The contents of pollutants in the atmosphere vary depending on the season, thus the concentrations of soot and sulfur dioxide are increased during the winter. The aim of this paper: The aim of this paper is to analyze the concentration of pollutants present in the air as a risk factor for human health. Method: In Kragujevac Public Health Institute the concentrations of primary and likewise of specific pollutants are being measured throughout the year. In the city centre (Stafeta monument) the following parameters were followed: SO2, NO2, ground-level ozone, benzene, soot, the total sedimentary matter, heavy metals in the sedimentary matter (Cd, Pb, Ni, Zn). Results: During the 2017 the measured values of SO2 were <3 μg/m3, which is less than the legally permitted limit of 125 μg/m3. The average annual value of the NO2 concentration was 24 μg/m3, therefore less than the legally permitted of 85 μg/m3. During the 2017 the concentration of soot was above the limit of 50 μg/m3 for 5 days, whereby the average annual value was 17 μg/m3. The limiting value for benzene is 5 μg/m3, and in the measuring point in Kragujevac there was not a day when the benzene concentration was higher than the permitted one. Conclusion: During the 2017 the air pollution was registered in Kragujevac, primarily with the black index smoke. The increased values are mainly part of the influence of the traffic, and also of the high energy use, and in fact the use of the bad quality coal.
|
|
|
Reference
|
|
*** Uredba o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha. Sl. glasnik RS, br, 11
|
|
*** (2004-2016) Zakon o zaštiti životne sredine. Sl. Glasnik RS, 135/2004, 36/2009, 36/2009-dr.zakon, 72/2009-dr.zakon, 43/2011-odluka US i 14/2016
|
|
*** (2009/2013) Zakon o zaštiti vazduha. Sl. Glasnik RS, br. 36/2009 i 10/2013
|
|
Aleksić, J., i dr. (2014) Primenjena ekologija, vodič. Beograd: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine
|
1
|
Blagojević, Lj. (2012) Životna sredina i zdravlje. Niš: Fakultet zaštite na radu
|
|
Gilpin, A. (1976) Dictionary of Environmental Terms. Routledge and Kegan Paul
|
|
Milutinović, S., Stošić, L., Bogdanović, D. (2012) Air pollution as a risk factor for chronic obstructive pulmonary disease. u: XX International Scientific and Professional Meeting “Ecological truth” ECO-IST 12, Zaječar, 576-81
|
|
Nikić, D. (2003) Aerozagađenja i zdravlje. Beograd: Žilnid
|
3
|
Nikić, D., Stojanović, D.B., Nikolić, M. (2005) Uticaj aerozagađenja na zdravlje dece u Nišu i Niškoj Banji. Vojnosanitetski pregled, vol. 62, br. 7-8, str. 537-542
|
2
|
Nikolić, M., Antić, M., Kocić, B. (2008) Socijalni aspekt faktora rizika za najčešće bolesti starijih žena. Teme, vol. 32, br. 4, str. 825-834
|
|
Petrović, J. (2017) Ekološki aspekti rada termoenergetskih postrojenja u Novom Sadu-aerozagađenja. Sremska Kamenica: Univerzitet Educons, Fakultet zaštite životne sredine, doktorska disertacija
|
4
|
Sunyer, J., Sáez, M., Murillo, C., Castellsague, J., Martínez, F., Antó, J.M. (1993) Air pollution and emergency room admissions for chronic obstructive pulmonary disease: A 5-year study. Am J Epidemiol, 137(7): 701-5
|
|
Tracker, N. (2008) Hazardous air pollutions. u: Devotta S., Rao C. [ur.] Environmental status of India, New Delhi: Atlantic publishers and distributers Ltd
|
|
Trumbulović-Bajić, Lj., Aćomović-Pavlović, Z. (2008) Uticaj aerozagađenja na kvalitet vazduha u industrijskoj sredini. Journal of Metallurgy, 14(3): 229-240
|
|
World Health Organization (2006) Air Quality Guidelines; Global update 2005. Copenhagen: WHO Regional office for Europe
|
|
|
|