Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:55
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:49
članak: 2 od 6  
Back povratak na rezultate
Sestrinska reč
2018, vol. 21, br. 76, str. 33-36
jezik rada: srpski
vrsta rada: stručni članak
doi:10.5937/SestRec1876033B

Creative Commons License 4.0
Sindrom profesionalnog sagorevanja kod medicinskih sestara
aMedicinski fakultet, Foča, Republika Srpska, BiH
bSrednjoškolski centar, Foča, Republika Srpska, BiH

e-adresa: srdjanzivanovic1993@gmail.com

Sažetak

Uvod: Sindrom profesionalnog sagorevanja je odgovor na hronične, emotivne i međuljudske stresore koji su u vezi sa radnim mestom. Karakteriše ga mentalna ili emocionalna iscrpljenost, osećaj umora i depresija sa većim naglaskom na psihološke nego na fizičke simptome. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi prevalencu sindroma profesionalnog sagorevanja kod medicinskih sestara u JZU Opštoj bolnici Nikšić i i JZU Domu zdravlja Nikšić. Metode: Istraživanje je dizajnirano po tipu studije preseka. Studija je obuhvatila 100 medicinskih sestara zaposlenih u Opštoj bolnici Nikšić i Domu zdravlja Nikšić, različitog pola, starosti, nivoa obrazovanja i godina radnog staža. Podaci su prikupljeni upitnikom BMI (engl. Maslach Burnout Inventory-BMI), koji se sastoji od 22 pitanja postavljenih kao niz tvrdnji koje se ocenjuju pomoću Likertove skale (0-6). Rezultati: Od ukupnog broja ispitanika kod 36% postoji sindrom sagorevanja meren pomoću ukupnog MBI skora, naspram 64% ispitanika kod kojih ne postoji sindrom sagorevanja. Uz pomoć MBI skale utvrđeno da 8% ispitanika ima visok nivo emocionalne iscrpljenosti, 38% ima srednji nivo, a preostalih 53% medicisnkih sestara i tehničara ima nizak nivo. Zaključak: Na osnovu rezultata ovog istraživanja možemo zaključiti da pol i starost medicinskih sestara/tehničara ne utiče na pojavu sindroma profesionalnog sagorevanja. Medicinske sestre/tehničari koje rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u značajno manjem procentu imaju srednji nivo depersonalizacije. Takođe, medicinske sestre/tehničari sa većom dužinom radnog staža pokazuju nizak nivo ličnog uspeha (dostignuća).

Ključne reči

Reference

Buchan, J., Aiken, L. (2008) Solving nursing shortages: a common priority. Journal of Clinical Nursing, 17(24): 3262-3268
Buljubašić, A. (2015) Sindrom sagorijevanja među zdravstvenim djelatnicima. Split: Sveučilište u Splitu - Diplomski sveučilišni studij sestrinstva, p. 1-7
Cañadas-De, la F.G.A., Vargas, C., San, L.C., García, I., Cañadas, G.R., de la Fuente, E.I. (2015) Risk factors and prevalence of burnout syndrome in the nursing profession. International Journal of Nursing Studies, 52(1): 240-249
Dedić, G. (2005) Sindrom sagorevanja na radu. Vojnosanitetski pregled, vol. 62, br. 11, str. 851-855
Galeković, J.M. (2016) Povezanost sindroma sagorijevanja medicinskih sestara s radnim mjestom i privatnim životom. Osijek: Sveučilišni diplomski studij Sestrinstva, p. 1-28
Hudek-Knežević, J., Krapić, N., Rajter, L. (2005) Odnos između emocionalne kontrole, percipiranog stresa na radnom mjestu i profesionalnog sagorijevanja kod medicinskih sestara. Psihologijske teme, 41-54; 14
Ileković, D. (2016) Stres na radnom mjestu operacijske medicinske sestre. Varaždin: Sveučilište Sjever odjela za biomedicinske znanosti, p. 7-11
Krajnović, F., Šimić, N., Franković, S. (2008) Identifikacija, opis i analiza uzroka nekih negativnih ponašanja u radnom okružju medicinskih sestara. Medica Jadertina, 37[3-4]: 63-72
Milutinović, D., Grujić, N., Jocić, N. (2009) Identifikacija i analiza stresogenih faktora na radnom mestu medicinskih sestara - komparativna studija četiri klinička odeljenja. Medicinski pregled, vol. 62, br. 1-2, str. 68-73
Škrinjar, J. (1996) Odnos zanimanja i strategija suočavanja i savladavanja Burnout sindroma. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 25-36; 32