Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:3
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
članak: 1 od 52  
Back povratak na rezultate
Bulletin of the Natural History Museum
2019, br. 12, str. 217-242
jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
objavljeno: 30/05/2020
doi: 10.5937/bnhmb1912217T
Rasprostranjenje tri vrste roda Vipera u Republici Srbiji
aUniverzitet u Beogradu, Biološki fakultet, Institut za zoologiju
bUniverzitet u Beogradu, Institut za biološka istraživanja 'Siniša Stanković'
cZavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd
dUniverzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Prirodno-matematički fakultet, Odsek biologija
eSerbian Herpetological Society "Milutin Radovanović", Belgrade
fNatural History Museum, Belgrade

e-adresa: lili@bio.bg.ac.rs

Projekat

401-00-00243/2014-08
Rufford Small Grants Foundation (grants nos. 20507-B, 25196-1)
"Monitoring of Amphibians and Reptiles of the "Kopaonik" National Park" (grants nos. 1124/2018, 1895/2019)

Sažetak

Literaturni podaci o distribuci roda Vipera na području zapadnog i centralnog dela Balkanskog poluostrva, pokazuju da je u Srbiji zabeleženo 210 nalaza (146 UTM polja) za sve tri vrste ovog roda (Vipera ammodytes, V. berus i V. ursinii). Tokom poslednjih osam godina, intenzivna faunistička istraživanja u okviru nacionalnih konzervacionih projekata (npr. Ekološke mreže i Natura 2000), doprinela su značajnom povećanju broja podataka o distribuciji ove tri vrste, čime se ukazala potreba za objavljivanjem novih faunističkih podataka. U ovom radu, ukupno je sakupljeno 770 podataka o rasprostranjenju predstavnika roda Vipera u Srbiji, od čega literaturni podaci čine 49.4% (n = 380), a novi faunistički podaci predstavljaju 50.6% (n = 390). Očekivano, najveći broj podataka se odnosi na vrstu V. ammodytes (614 - 79.8%), dok je mnogo manje podataka za vrste V. berus (145 - 18.8%) i V. ursinii (11 - 1.4%). Rezultati ovog rada su pokazali da na teritoriji Republike Srbije postoje tri područja od najvećeg značaja za diverzitet roda Vipera, na kojima su prisutne sve tri vrste: planine Koritnik i Žljeb u Metohiji, kao i planina Mokra gora u jugozapadnoj Srbiji. Takođe, zabeleženo je ukupno 25 UTM 10×10 km kvadrata u kojima po dve vrste roda Vipera žive u simpatriji. Proglašenje zaštićenih područja od posebnog značaja za otrovnice (npr. Mokra gora, Dukat, Besna kobila, Kamena gora), trebalo bi da bude prioritet za poboljšanje konzervacionog statusa vrsta roda Vipera u našoj zemlji.

Ključne reči

Vipera ammodytes; V. berus; V. ursinii; distribution ranges; sympatry; conservation

Reference

*** (1932) Razgovori. Priroda, Zagreb, 22, 64, [in Croatian]
*** (2010) Regulation on proclamation and protection of strictly protected and protected plant, animal and fungi species. Official Gazette RS, 5
*** (2010) Regulation on proclamation and protection of strictly protected and protected plant, animal and fungi species: Appendix 1: Strictly protected species. Official Gazette RS, 5
*** (1890) Nova zmija u Srbiji. Nastavnik, 1, 411-412
Ajtić, R., Tomović, Lj. (2015) Vipera berus. u: Tomović L, Kalezić M, Džukić G. [ur.] Red book of fauna of Serbia II: Reptiles, Belgrade: University of Belgrade, Faculty of Biology, pp. 240-247
Ballouard, J.M., Ajtić, R., Balint, H., Brito, J.C., Crnobrnja-Isailović, J., Desmonts, D., el Mouden, H., Erdogan, M., Feriche, M., Pleguezuelos, J.M., Prokop, P., Sánchez, A., Santos, X., Slimani, T., Tomović, Lj., Uşak, M., Zuffi, M., Bonnet, X. (2013) Schoolchildren and one of the most unpopular animals: Are they ready to protect snakes?. Anthrozoos, 26, 93-109
Ferchaud, A.L., Ursenbacher, S., Cheylan, M., Luiselli, L., Jelić, D., Halpern, B., Major, A., Kotenko, T., Keyan, N., Behrooz, R., Crnobrnja-Isailović, J., Tomović, Lj., Ghira, I., Ioannidis, Y., Arnal, V., Montgelard, C. (2012) Phylogeography of the Vipera ursinii complex (Viperidae): Mitochondrial markers reveal an East-West disjunction in the Palaearctic region. Journal of Biogeography, 39, 1836-1847
Jelić, D., Ajtić, R., Sterijovski, B., Crnobrnja-Isailović, J., Lelo, S., Tomović, Lj. (2013) Distribution of the genus Vipera in the western and central Balkans (Squamata: Serpentes: Viperidae). Herpetozoa, 25(3/4), 109-132
Jelić, D., Ajtić, R., Sterijovski, B., Crnobrnja-Isailović, J., Lelo, S., Tomović, Lj. (2013) Legal status and assessment of conservation threats to Vipers (Reptilia: Squamata: Viperidae) of the Western and Central Balkans. Herpetological Conservation and Biology, 8, 764-770
Karaman, S. (1939) Uber die Verbreitung der Reptilien in Jugoslawien. Annales Musei Serbiae Meridionalis, 1, 1-20
Karaman, S. (1948) Prilog herpetologiji sjeverne Srbije. Prirodoslovna istraživanja, Zagreb, 24, 51-74; in Croatian
Kramer, E. (1961) Variation, Sexualdimorphismus, Wachstum und Taxonomie von Vipera ursinii (Bonaparte, 1835) und Vipera kaznakovi Nikolskij, 1909. Revue Suisse de Zoologie, 68, 627-725
Niketić, M. (1999) Software application for the taxon threat estimation. u: Stevanović, V. [ur.] Red Data Book of Flora of Serbia 1: Extinct and critical endangered taxa, Belgrade: Ministry of Environment of the Republic of Serbia
Popović, E., Kostić, D., Karaman, I. (1999) Nalaz podvrste Vipera berus bosniensis Boettger, 1889 na Fruškoj Gori. Zbornik radova PMF / Serija za biologiju, Novi Sad, 25, 16-20
Prša, A. (1959) Prilog poznavanju herpetofaune Fruške gore. Zbornik za prirodne nauke, 17: 90-101, , Matica srpska
Radovanović, M. (1957) Einige Beobachtungen an Amphibien und Reptilien in Jugoslawien. Zoologischer Anzeinger, 159, 130-137
Radovanović, M. (1964) Die Verbreitung der Amphibien und Reptilien in Jugoslawien. Senckenbergiana biologica, 45, 553-561
Schwarz, E. (1936) Untersuchungen über Systematik und Verbreitung der europäischen und mediterranen Ottern. Behringwerke-Mitteilungen, Marburg/ Lahn, 7, 159-262
Tasić, N. (2014) Jezava - ubijena reka!. http:// www.sdcafe.rs/vesti/jezava-ubijena-reka, 14.02.2020
Tomovic, L. (2006) Systematics of the nose-horned viper (Vipera ammodytes, Linnaeus, 1758). Herpetological Journal, 16(2), 191-201
Tomović, L., Urošević, A., Vukov, T., Ajtić, R., Ljubisavljević, K., Krizmanić, I., Jović, D., Labus, N., Đorđević, S., Kalezić, M.L., Džukić, G., Luiselli, L. (2015) Threatening levels and extinction risks based on distributional, ecological and life-history datasets (DELH) versus IUCN criteria: Example of Serbian reptiles. Biodiversity and Conservation, 24(12), 2913-2934
Tomović, Lj. (2015) Vipera ammodytes. u: Tomović L, Kalezić M, Džukić G. [ur.] Red book of fauna of Serbia II: Reptiles, University of Belgrade, Faculty of Biology, p. 233-9
Tomović, Lj., Ajtić, R. (2015) Vipera ursinii (Bonaparte, 1835). u: Tomović Lj, Kalezić M, Džukić G. [ur.] Red book of fauna of Serbia II: Reptiles, University of Belgrade, Faculty of Biology, p. 249-254
Tomović, Lj., Crnobrnja-Isailović, J., Brito, J.C. (2010) The use of geostatistics and GIS for evolutionary history studies: The case of the nose-horned viper (Vipera ammodytes) in the Balkan Peninsula. Biological Journal of the Linnean Society, vol. 101, br. 3, str. 651-666
Tomović, Lj., Kalezić, M., Džukić, G., ur. (2015) Red book of fauna of Serbia II: Reptiles. University of Belgrade, Faculty of Biology
Tomović, L., Ajtić, R., Ljubisavljević, K., Urošević, A., Jović, D., Krizmanić, I., Labus, N., Đorđević, S., Kalezić, M.L., Vukov, T., Džukić, G. (2014) Reptiles in Serbia: Distribution and diversity patterns. Bulletin of the Natural History Museum, br. 7, str. 129-158
Tomović, L., Timotijević, M., Ajtić, R., Krizmanić, I., Labus, N. (2018) Contribution to the herpetofauna of Serbia: Distribution of reptiles in Kosovo and Metohija province. University Thought - Publication in Natural Sciences, vol. 8, br. 2, str. 1-6
Urošević, A. (2018) Gmizavci smederevskog kraja - distribucija i biogeografska pripadnost. Smederevski zbornik, 6, 11-34
Ursenbacher, S., Schweiger, S., Tomović, L., Crnobrnja-Isailović, J., Fumagalli, L., Mayer, W. (2008) Molecular phylogeography of the nose-horned viper (Vipera ammodytes, Linnaeus (1758)): Evidence for high genetic diversity and multiple refugia in the Balkan peninsula. Molecular Phylogenetics and Evolution, 46(3), 1116-1128
Živković, S. (1956) Crna šarka u Fruškoj gori. Priroda, Zagreb, 43, 152-153