- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:26
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:20
|
|
2020, br. 169, str. 20-39
|
O smislu umetnosti i kulture - strateške konfuzije i dileme razvoja kulturne i kreativne industrije u Srbiji
The meaning of art and culture: Strategic confusions and dilemmas regarding development of cultural and creative industry in Serbia
Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet dramskih umetnosti
Projekat: Rad je nastao kao rezultat finansiranja naučnoistraživačke delatnosti fakulteta, prema ugovoru sklopljenim sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.
Sažetak
U radu se kritički promišlja teorijska i praktična razlika između "originala" i "kopije" umetničkog dela u svetlu dominantnih pravaca mišljenja o kulturnim i kreativnim industrijama. Jedan pravac se odnosi na Frankfurtsku kritičku teoriju, a drugi na teoriju uravnoteženja delovanja savremene evropske teorije kulturne politike. Prva favorizuje autentičnost umetnosti i dualizam original-kopija, dok se druga kritički odnosi prema većini savremenih društvenih dihotomija u oblasti kulture i umetnosti i razrešava dilemu o smislu kulture i umetnosti. Istraživanje polazi od pretpostavke da dileme proističu iz neodrživih dihotomija, naročito ako se posmatraju u svetlu digitalizacije koja dodatno podstiče kritičko propitivanje razloga "za" i "protiv". Ono je smešteno u kontekst komparativističke teorije demokratske tranzicije i konsolidacije i posebno se odnosi na Srbiju koja se nalazi na prelazu iz završne faze tranzicije u demokratski konsolidovano društvo.
Abstract
The paper critically assesses theoretical and practical differences between "an original" and "a copy" of an artwork, in the context of dominant strands of thought about cultural and creative industries. One strand refers to the Frankfurt critical theory, whereby the other refers to the theory of balancing contemporary European theory of cultural policy. The first favours authenticity in arts and duality between an original and a copy, while the other critically appraises most contemporary social dichotomies in culture and arts. The paper aims to examine basic strategical dilemmas of cultural policies regarding the meaning of art and culture in the context of development of cultural and creative industries. The research starts with an assumption that dilemmas stem from unsustainable dichotomies, particularly in the context of digitalization, which additionally encourages critical assessment of the reasons "for" and "against". It is placed in the context of comparative theory of democratic transition and consolidation, particularly referring to Serbia which is crossing over from the final phase of transition into a democratically consolidated society. The research results show that the difference between an original and a copy is not such a sharp line as the Frankfurt critical theory suggests. It is demonstrated that the disappearance of the original's aura is the most visible in creative activities of industrial type, more precisely cultural industries, whose expansion has marked the 20th century and which are completely based on technical reproduction i.e. copying of artwork. On the other hand, two other pillars of creative industries typical of the 21st century are not sensitive to the difference between an original and a copy. They involve significantly more from the contemporary artistic production, including creative activities of non-industrial type, such as various types of visual and performance arts, as well as business-like cultural and creative activities which use artistic creativity to bring about added value of products and services, that can be, but are not necessarily, artistic or cultural. This is why the debates about the original and the copy do not make much sense. Actually, because of the involvement of these two pillars of cultural and creative industries, the more pertinent issue is the decay of the artwork aura reduced to an aesthetical value, without a spiritual - theurgic dimension, which secular society refuses to pose in science and education, as well as art production practice, even though it is vital for the understanding of the meaning of culture and art in the contemporary society.
|
|
|
Reference
|
|
*** (2006) Ustav Republike Srbije. Službeni glasnik, Beograd
|
|
Ahmetagić, J. (2018) Kultura - teurgija. Kultura, br. 160, str. 193-203
|
2
|
Benjamin, V. (1974) Umetničko delo u veku svoje tehničke reprodukcije. u: Eseji, Beograd: Nolit, str. 114-150
|
|
Cvetičanin, P. (2020) Nezavisne kulturne scene Jugoistočne Evrope. Niš: Fakultet umetnosti u Nišu - Izdavački centar
|
|
Cvjetičanin, B. (2012) Kulturna politika - kreativna ekonomija i kultura. Zarez, XIV/333
|
|
Dragićević-Šešić, M., Drezgić, R. (2018) Zapošljavanje i prekarni položaj radnika u kreativnom sektoru - kulturni radnici u traganju za samoodrživošću. u: Ekonomija, zaposlenost i rad u Srbijiu XXI veku, Beograd: SANU, str. 293-319
|
|
Đukić, V. (2017) Ka(ko) smo - studije kulture pamćenja i politike identiteta u Srbiji. Beograd: Fakultet dramskih umetnosti - Institut za pozorište, film, radio i televiziju
|
|
Đukić, V. (2012) Uticaj kulturne politike na razvoj kreativne ekonomije i tržište rada u Srbiji. u: Kultura i društveni razvoj, Beograd: Megatrend univerzitet, str. 11-25
|
18
|
European Commission (2010) Europe 2020: A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth. Brussels, 3.3., COM(2010) 2020
|
|
European Commission (2007) European Commission's Agenda for Culture in a Globalising World. Brussels
|
2
|
Golubović, Z., Jarić, I. (2010) Kultura i preobražaj Srbije - vrednosna usmerenja građana u promenama posle 2000. godine. Beograd: Službeni glasnik
|
|
Golubović-Pešić, Z. (1967) Antropologija kao društvena nauka. Beograd: Institut društvenih nauka
|
|
Horkhajmer, M., Adorno, T.V. (1989) Dijalektika prosvjetiteljstva - Filozofijski fragmenti. Sarajevo: Svjetlost
|
|
Linc, H., Stepan, A. (1989) Demokratska tranzicija i konsolidacija. Beograd: Filip Višnjić
|
1
|
Matarasso, F., Landry, Ch. (2003) Uravnoteženje delovanja - 21. strateška dilema u kulturnoj politici. Beograd: Balkankult, www.balkankult.org/bk/files/25/en/Uravnotezenje_delovanja.pdf
|
1
|
Mihaljinac, N., Đorđević, M. (2018) Od čuvanja javnog interesa do razvoja preduzetništva - Srbija i dileme kulturne politike u procesu evrointegracija. Kultura, br. 160, str. 218-233
|
|
Mikić, H. (2012) Preduzetništvo, kreativne industrije i ekonomski razvoj. u: Rikalović G. [ur.] Kreativna Srbija - novi pravac razvoja, Beograd: Anonymous said, str. 15-29
|
2
|
Molar, K. (2000) Kulturni inženjering. Beograd: Clio
|
|
Popović, J. (2005) O duhu vremena. Beograd: Politika
|
|
Pristaš, G.S. (2016) Antiproizvodnja umjetnosti, Zajedničko dobro / podjavno dobro u umetnosti, obrazovanju, radu. TkH časopis za teoriju izvođačkih umetnosti, br. 23, str. 29-31
|
|
Prnjat, B. (1986) Kulturna politika i kulturni razvoj. Beograd: Savremena administracija
|
|
Špengler, O. (1989) Propast Zapada. Beograd: Književne novine
|
|
United Cities and Local Governments (UCLG) (2010) Culture: Fourth pillar of sustainable development. Mexico City, http://www.uclgcongress.com/, pristupljeno 14. 6. 2012
|
|
Vukadinović, M. (2017) Doživljaj umetničkog dela u psihologiji stvaralaštva. Beograd: Visoka škola za komunikacije
|
|
|
|