Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:23
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:11

Sadržaj

članak: 9 od 828  
Back povratak na rezultate
2022, vol. 51, br. 2, str. 72-85
Stavovi zdravstvenih radnika o akademskom obrazovanju medicinskih sestara u Bosni i Hercegovini
aJU Visoka medicinska škola Prijedor, Prijedor, Bosna i Hercegovina
bUniverzitet u Istočnom Sarajevu, Medicinski fakultet, Foča, Republika Srpska, BiH
cJZU Dom zdravlja Prijedor, Prijedor, Bosna i Hercegovina

e-adresaljubisa.kucurski@gmail.com
Sažetak
Uvod/Cilj: Problemi sa kojima se suočava zdravstveni sektor u zemljama Balkana, ali i u u većini zemalja Evropske unije (naročito visoko razvijenim zemljama) je nedostatak fakultetski obrazovanih medicinskih sestara na tržištu rada. Cilj rada je bio da se ispitaju stavovi zdravstvenih radnika o značaju i mogućnostima akademskog obrazovanja medicinskih sestara. Metode: Studija preseka je provedena na 233 zdravstvena radnika u periodu od 10.07.2019. do 31.08.2019. godine u Javnoj zdravstvenoj ustanovi (JZU) Dom zdravlja Zvornik, JZU Dom zdravlja Foča, JZU Opšta bolnica Zvornik, JZU Univerzitetska bolnica Foča. Svi ispitanici su popunili upitnik, koji je prethodno kulturološki adaptiran. U statističkoj analizi podataka korišćen je ch 2. Rezultati: Većina zdravstvenih radnika (73,8%) činile su žene. Žena je bilo nešto više u uzrastu do 50 godina, a muškaraca starijih od 50 godina. Lekara je bilo 41,3%, medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom (SSS) 42,2%, a medicinskih sestara sa višom (VŠS) i visokom stručnom spremom (VSS) 16,4%. Najveći procenat zdravstvenih radnika (91,4%) navodi da je upoznat sa mogućnostima sestrinskog obrazovanja, dok 69,5% ima stav da je za medicinske sestre dovoljno temeljno srednjoškolsko obrazovanje i specijalizacija. Svaki drugi zdravstveni radnik (50,2%), nezavisno od nivoa obrazovanja, navodi da ne postoji potreba za obrazovanjem medicinskih sestara na nivou doktorskih studija, a ¼ je suzdržana po ovom pitanju.Lekari i medicinske sestre sa SSS su značajno češće (ch 2 =10,151; p=0,038) smatrali da ne postoji potreba za obrazovanjem medicinskih sestara na nivou doktorskih studija nego medicinske sestre sa VŠS i VSS. Najveći procenat zdravstvenih radnika (66,6%) ima stav da medicinska sestra ima jednak autoritet kao i ostali članovi tima, 86,3% se slaže sa tvrdnjom da će razvoj sestrinske profesije uticati na kvalitet zdravstvene zaštite, a 55,8% smatra da medicinske sestre imaju profesionalne kapacitete, znanja i iskustava za inovativna rešenja i upravljanje neminovnim promenama ka putu u savremeno sestrinstvo. Zaključak: Kako bi se podigao ugled sestrinske profesije, neophodno je definisati obim posla i postaviti jasne granice između kompetencija medicinskih sestara različitog stepena obrazovanja na nivou cele Bosne i Hercegovine. U cilju daljeg razvoja sestrinske profesije neophodna je bolja promocija novih programa poslediplomske nastave.
Reference
Blagojević, D. (2014) Utvrđivanje profesionalnih vrednosti i preferencija u razvoju karijere medicinskih sestara i tehničara. Sestrinski žurnal, 1(1): 39-42
Čukljek, S., Karačić, J., Ilić, B., Čukljek, S., Karačić, J., Ilić, B. (2011) Stavovi studenata 3. godine studija sestrinstva o sestrinstvu u Hrvatskoj danas. Zagreb: Zdravstveno veleučilište Zagreb, 169-71. Dostupno na: http://www.academia. edu/789622/Stavovi_studenata_treće_godine_studija_ sestrinstva_o_sestrinstvu_u_Hrvatskoj_danas
Jerčinović, M. (2020) Stavovi liječnika i medicinskih sestara/ tehničara o međusobnoj suradnji na radnom mjest. Rijeka: Sveučilište u Rijeci - Fakultet zdravstvenih studija, Diplomski rad
Kičić, M. (2014) E-zdravlje - savjetodavna uloga medicinskih sestara. Acta Med Croatica, 68: 65-9
Matas, N.S. (2016) Očekivanja medicinskih sestara/tehničara tijekom studiranja u odnosu na status nakon zapošljavanja. Split: Sveučilište u Splitu-Sveučilišni odjel zdravstvenih studija, Diplomski rad
Ružić, I., Petrak, O. (2013) Pitanje autoriteta u sestrinstvu. SG/NJ, 18: 119-126
Savič, S.B. (2014) Smer razvoja zdravstvene nege u budućnosti. Sestrinski žurnal, 1(1): 18-25
Sušilović, I. (2021) Čimbenici koji utječu na nastavak obrazovanja sa srednjoškolskog na visokoškolsko obrazovanje medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. Split, Završni rad
Vidoša, A., Marić, N., Mlinar, M. (2011) Stajališta zdravstvenih profesionalaca o ulozi medicinske sestre i promejnama u sestrinstvu. Sestrinski glasnik, 16(3): 95-99
Zildžić, M., Gavran, L., I.Sar (2014) Zdravstvena njega u zajednici. Zenica, 22-26
 

O članku

jezik rada: srpski, engleski
vrsta rada: originalan članak
DOI: 10.5937/zdravzast51-38654
primljen: 16.06.2022.
revidiran: 24.06.2022.
prihvaćen: 25.06.2022.
objavljen u SCIndeksu: 15.07.2022.

Povezani članci

Acta medica Medianae (2020)
Primena informacionih tehnologija u procesu zdravstvene nege
Cvetković-Jovanović Milena, i dr.

PONS (2018)
Stavovi studenata zdravstvene njege o ulozi medicinske sestre u zdravstvenom timu
Živanović Srđan, i dr.