Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:20
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:9

Sadržaj

članak: 1 od 79  
Back povratak na rezultate
2020, br. 14, str. 141-156
Hrišćanstvo i islam u pluralističkom društvu - sapostojanje i izazovi
Univerzitet u Beogradu, Pravoslavni bogoslovski fakultet

e-adresazmatic@bfspc.bg.ac.rs
Sažetak
Problematika koja se nameće novim društvenim kontekstom, a direktno se odnosi na sapostojanje hrišćanstva i islama, artikuliše se kroz jednostavna i direktna pitanja: mogu li hrišćani i muslimani zajedno iščitavati znake vremena u kome dele Božji svet? Postoje li zajedničke kulturološke i teološke paradigme, koje bi dopustile i zajedničku analizu znamenja istorijskog trenutka? Mogu li ih zajedno tumačiti i na kraju, mogu li nastupati zajedno u procesu reagovanja na te izazove, a u cilju preobražavanja ovog i ovakvog sveta? Da li se upravo savremeno društvo može razumeti kao šansa, ne za svaki od ovih entiteta pojedinačno, nego šansa za ove dve vere u njihovom eventualnom zajedničkom delovanju na polju svedočenja Boga, protološkog Tvorca i eshatološkog Spasitelja? Jednostavno, možemo li zajedno? Da bismo odgovorili na ova pitanja, razmotrićemo središnju problematiku: u kojoj meri je Islam izazov i šansa samom hrišćanstvu, njegovoj reči - bogoslovlju, ali i savremenoj (hrišćanskoj, zapadnoj) civilizaciji? Na kraju ćemo, u vidu nekoliko predloga, prezentovati lični stav, koji se tiče određenih priziva pravoslavnom dogmatskom i uporednom bogoslovlju, koje mu upućuje Islam, svojim postojanjem, delovanjem i svojom porukom u pluralističkom društvu.
Reference
Naknadno pridodat članak: provera, normiranje i linkovanje referenci u toku.
Aligijeri, D. (1976). Pakao. Beograd: Rad.
Benedikt XVI (2011). Svetlo sveta. Papa, crkva i znakovi vremena. Razgovor sa Peterom Sivaldom. Beograd: Novoli.
Bodrijar, Ž. (2007). Duh terorizma. Beograd: Arhipelag.
Volf, M. (1994). Janjci mesožderi? O kršćanskoj vjeri i nasilju u suvremenom svijetu. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 3(2-3 10-11), str. 247-260.
Gašpar, N. (2008). Nasilje među religijama i 'memoria passionis'. Međureligijski dijalog umjesto nasilja. Riječki teološki časopis, 16/2, str. 413-430.
Grbac, J. (2008). Etičko/moralna perspektiva religioznog nasilja. Riječki teološki časopis, 16/2, str. 503-522.
Greshake, G. (2007). Kratki uvod u vjeru u trojedinog Boga. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
Greshake, G. (2010). Bog i njegova Riječ. Glosa o odnosu kršćanstva i islama. Communio, 36/107, str. 27-35.
Dhavamony, M. (2003). Towards a Trinitarian Theology of Religions. PATH, 1, str. 197-221.
Dotolo, C. (2011). Moguće kršćanstvo. Između postmoderniteta i religioznog traganja. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
Đakovac, A. (2018). Nebeski Jerusalim i sekularno carstvo: Ogledi o Crkvi i sekularizmu. Beograd: Hrišćanski kulturni centar dr Radovan Bigović, Paraklis Svetog Jovana Zlatoustog.
Zukorlić, M. (2006). Globalizacija je svojstvena islamu (intervju). Limesplus. Geopolitički časopis, 2-3, str. 277-284.
Jabes, E. (2001). Uno straniero con, sotto il bracio, un libro di piccolo formato. Milano: SE.
Kardamakis, M. (1996). Pravoslavna duhovnost. Hilandar.
Kasper, W. (2004). Bog Isusa Krista. Tajna trojedinoga Boga. Đakovo.
Kisić, R. (2016). Koraci ka zajedništvu - rad Zajedničke luteransko-pravoslavne komisije. Požarevac: OPK.
Koen, D. (2014). Homo economicus. (Zabludeli) prorok novih vremena. Beograd: Clio.
Kovač, T. (2009). Islam kao paradigma suvremenom europskom društvu i kršćanskoj misli. Nova prisutnost, 7/2, str. 207-220.
Mardešić, Ž. (Jukić, J.) (1997). Lica i maske svetoga. Ogledi iz društvene religiologije. Zagreb: KS.
Matić, Z. (2013a). Da istinujemo u ljubavi. Zvanični bogoslovski dijalog Pravoslavne i Rimske Katoličke Crkve. Požarevac: Odbor za prosvetu i kulturu Eparhije braničevske.
Matić, Z. (2013b). Pojam Predanja u katoličkom bogoslovlju do Drugog vatikanskog koncila: Kongarov analitički pristup. Sabornost, 7, str. 59-67.
Matić, Z. (2014). Fundamentalistike tendencije u enciklici Quanta cura, Teme, 2, str. 855-876.
Morra, G. (1996). Il quarto uomo. Postmodernità o crisi della modernità?. Roma: Armando.
Raguž, I. (2003). Poslanje Crkve u pluralizmu - preobražavajuće prihvatanje. BS 73, str. 269-292.
Russo, A. (2011). Unità di Dio in un mondo plurale. U Sanna, I. (ur.). I fondamentalismi nell'era della globalizzazione (str. 145-171). Roma: Edizioni Studium.
Salvarani, B. (2011). Il dialogo è finito? Ripensare la Chiesa nel tempo del pluralismo e del cristianesimo globale. Bologna: EDB.
Sanna, I. (2005). Il vescovo di fronte alle sfide della postmodernità. U Montan, A. (ur.). Vescovi. Servitori del Vangelo per la speranza del mondo (str. 401-424). Roma: Lateran University Press.
Tejlor, Č. (2011). Doba sekularizacije. Beograd: Albatros plus, Službeni glasnik.
Ćirić, V. (2010). Jedinstven pristup pojmu 'zajednica' kod pravoslavnih i muslimana. Islamobalkanika, 1, str. 47-50.
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/sabornost2014141M
primljen: 15.05.2020.
prihvaćen: 07.09.2020.
objavljen u SCIndeksu: 20.12.2020.

Povezani članci

Nema povezanih članaka