- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:13
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:8
|
|
2021, br. 172, str. 53-81
|
Dati ime i glas žrtvi - kolektivna trauma i tema genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941-1945) u savremenoj srpskoj književnosti
Giving name and voice to the victim: Collective trauma and the topic of genocide of Serbs in the independent State of Croatia (1941-1945) in contemporary Serbian literature
Univerzitet u Kragujevcu, Filološko-umetnički fakultet, Odsek za filologiju, Studijska grupa Srpski jezik i književnost, Srbija
Sažetak
U radu se razmatra fenomen kolektivne traume, izazvane genocidom nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata (1941-1945), koji je u srpskoj književnosti kao tema sporadično zastupljena, odnosno, u dijametralnoj suprotnosti s razmerama ovog institucionalizovanog zločina (u liku fašizma i verskog fanatizma), sačuvanog u kolektivnom doživljaju, pamćenju i dokumentima. Pregledom književne produkcije tokom socijalističke Jugoslavije, ustanovljava se da tek s raspadom Jugoslavije dolazi do pesničkog elaboriranja ove teme, najčešće u poemskoj formi, poput zbirke Opela Milana Komnenića, a s početkom 21. veka i rafiniranih, intimističkih opusa, poput zbirke Bol Miroslava Maksimovića, odnosno, na arhivskom predlošku dosledno ispisanih, tj. oživljenih glasova žrtava, kojima je vraćeno dostojanstvo postojanja (nakon masovnog i nasilnog uništavanja, najčešće i bez groba), u zbirci Stradanja Jelene Kovačević. Na primerima tri pesničke zbirke posmatraju se različiti stilsko-umetnički postupci, geneza i različiti pristupi u obradi ove estetike užasa sa zaključkom da tek XXI vek daje u potpunosti sazrela, visokoestetizovana ostvarenja, kao trajan doprinos srpskoj književnosti, ali i predložak za neka buduća dela, koja će biti inspirisana ovom temom.
Abstract
The paper considers the phenomenon of collective trauma caused by genocide over the Serbian people in the Independent State of Croatia (NDH) during WW2 (1941-1945), which is sporadically present in the Serbian literature. The scale of its representation is diametrically opposite to the scale of this institutionalised crime (manifested as fascism and religious fanatism), which is saved in collective experience, memory and documents. A review of the literary production in socialist Yugoslavia indicates that only after the dissolution of Yugoslavia poetical elaborations of this topic appear, mostly in the form of poems, like in the collection Last Rites (Opela) by Milan Komnenić, and at the start of the 21st century by some refined, intimist opuses like the collection Pain (Bol) by Miroslav Maksimović, or based on the archive materials of truly recorded and revived voices of victims who were given back the dignity of existence (after mass and most violent killings, mostly without burials), like in the collection Suffering (Stradanja) by Jelena Kovačević. On the example of these three poetry collections, different stylistic and artistic methods, genesis and different approaches to the aesthetics of horror are observed. Conclusion is that only in the 21st century a fully mature, highly estheticized creation have appeared as permanent contributions to Serbian literature, serving also as a paradigm for some future works to be inspired by this topic.
|
|
|
Reference
|
|
*** (2018) Srpska filologija i nacionalno stradanje. Univerzitet u Banjoj Luci-Filološki fakultet, god. III, knj. 3
|
|
*** Dokumentarni film Ivana Jovića 'Zaveštanje'
|
|
Antonić, S. (2020) Idejna osnova 'produženog genocida' nad Srbima u Hrvatsko. u: Savremeno stanje identiteta Krajiških Srba - zbornik radova, Novi Sad: Matica srpska, str. 123-144
|
|
Antonić, S. (2019) Ostati svoj u koloniji - očuvanje srpskog identiteta na periferiji Atlantističkog carstva. u: Mučibabić M., Knežević M. [ur.] Srpski identitet, Beograd: Vukova zadužbina, str. 55-76
|
1
|
Arsenijević, M.J. (2016) Terra Amata vs. Terra nullius - diskurs o (post)kolonijalizmu u delima B. Vongara i Ž.M.G. le Klezioa. Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet
|
4
|
Asman, J. (2011) Kultura pamćenja - pismo, sećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama. Beograd: Prosveta, preveo s nemačkog Cvetković
|
|
Bandić, M. (1980) Književnost NOB-a. Beograd, Slobodan Mašić
|
|
Garonja-Radovanac, S. (2015) Krajiški ratni Roman. u: Književnost Srpske Krajine, Novi Sad: Prometej
|
|
Garonja-Radovanac, S. (2019) Koliko je bilo žrtava u Jasenovcu. Politika, 17. april
|
|
Garonja-Radovanac, S. (2019) Partizanska narodna pesma iz Slavonije - iskustvo terenskog istraživanja osamdesetih godina 20. veka. u: Petković D., Suvajdžić B. [ur.] Savremena srpska folkloristika, Beograd-Tršić: Udruženje folklorista Srbije, VI: str. 121-145
|
|
Goldštajn, I. (2019) Jasenovac. Novi Sad: Akademska knjiga
|
|
Ilić, S. (2021) U svetilištu pesme, naspram ritualnog zla. u: Zlo u književnosti i kulturi, Beograd: Catena mundi, str. 199-217
|
|
Ilić, S. (2021) Zlo u Arkadiji - ponerologija u novijim književnim delima Slavice Garonje. u: Zlo u književnosti i kulturi, Beograd: Catena mundi, str. 181-199
|
|
Ilić, S. (2020) Stanje ideniteta krajiških Srba u delima Slavice Garonje i Anđelka Anušića. u: Stanje identiteta Krajiških Srba - zbornik radova, Novi Sad: Matica srpska, str. 371-383
|
|
Isaković-Milanin, L. (2012) Život i ono drugo. Beograd: SKZ
|
|
Ivanić, D. (1998) Književnost Srpske Krajine. Beograd: BIGZ
|
|
Jokić-Stamenković, D. (2021) Stradanje našeg naroda osvedočeno u stihovima (razgovor sa Jelenom Kovačević). Politika, 31. maj, str. 12
|
|
Kolundžija, Z. (2020) Jasenovac je tabu tema. Politika, 12. septembar, str. 15
|
|
Komnenić, M. (1990) Opelo. u: Izabrana dela, Beograd, knj. 3, Književne novine
|
|
Kovačević, J. (2021) Stradanje. Banja Luka: Udruženje Jadovno
|
1
|
Maksimović, M. (2016) Bol. Beograd: Čigoja štampa
|
|
Mataušić, N. (2021) Diana Budisavljević - prešućena heroina Drugog svjetskog rata. Beograd: Laguna
|
|
Mitrić, G.M., Pržulj, V.Ž. 'Mrtve priče' kao opomena živima (uloga književnosti u formiranju kulture sjećanja i pamćenja na primjeru romana Drakulići, Jovana Babića). Srpska filologija i nacionalno stradanje, god. III, knj. 3, Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci, Filološki fakultet, str. 109
|
|
Opačić-Ćanica, S., ur. (1971/1987) Narodne pjesme Korduna. Zagreb: Prosvjeta
|
|
Ostojić, V.P. (2019) Ustaški zločin u Starom Brodu kod Višegrada 1942 - u svjetlu njemačkih dokumenata. Beograd: Svet knjige
|
|
Pavlica, D. (1974) Sa Papuka, sa planine. Slavonska Požega: Savez udruženja boraca NOR-a
|
|
Perić, D. (2020) Tematizacija pogroma nad krajiškim Srbima i otpor rečju u novijem srpskom i hrvatskom romanu. u: Stanje identiteta Krajiških Srba - zbornik radova, Novi Sad: Matica srpska, str. 363-371
|
|
Radović, A. (2019) O srpskim identitetskim kriterijuima u epohi globalizma. u: Mučibabić M., Knežević M. [ur.] Srpski identitet, Beograd: Vukova zadužbina, str. 11
|
|
Rodić, M. (1978) Narodne partizanske pjesme sa Kozare. Prijedor: Nacionalni park 'Kozara'
|
|
Šeatović, S. (2020) Arkadijska Atlantida - realna i imaginarna Slavonija u delima Slavice Garonje i Drage Kekanovića. u: Stanje identiteta Krajiških Srba - zbornik radova, Novi Sad: Matica srpska, str. 349-363
|
|
|
|