Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:15
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:10
članak: 1 od 250  
Back povratak na rezultate
Nastava i vaspitanje
2020, vol. 69, br. 1, str. 51-69
jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
objavljeno: 26/07/2020
doi: 10.5937/nasvas2001051J
Creative Commons License 4.0
Komunikacioni aspekt mentorskog odnosa u visokoškolskom obrazovanju
Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet, Studijska grupa za pedagogiju

e-adresa: marija.jovanovic@filfak.ni.ac.rs

Projekat

Održivost identiteta Srba i nacionalnih manjina u pograničnim opštinama istočne i jugoistočne Srbije (MPNTR - 179013)

Sažetak

Mentorska nastava i mentorstvo u realizaciji nastavnih i vannastavnih aktivnosti karakteristični su za visokoškolsko obrazovanje. Kako su kvalitet i efikasnost mentorstva determinisani osobenostima i kvalitetom komunikacije koja se u njemu ostvaruje, cilj rada je usmeren na istraživanje komunikacionog aspekta mentorskog odnosa u visokoškolskom obrazovanju. Istraživanjem su obuhvaćeni studenti Univerziteta u Nišu koji su imali direktno iskustvo sa mentorstvom u izradi završnih i master radova, istraživačkih projekata i nacrta doktorskih disertacija. Fokus istraživanja je na utvrđivanju njihovih stavova o: veštinama mentorskog komuniciranja; načinima ostvarivanja komunikacije; stilovima komunikacije u mentorstvu i komunikacionim aspektima kvalitetnog mentorstva. Rezultati pokazuju da studenti kao najpoželjniju osobinu mentora vrednuju otvorenost za pitanja. Komunikacija putem i-mejla je dominantna, dok se drugi savremeni načini komunikacije, poput aplikacija i društvenih mreža, koriste u maloj meri. Mentori su procenjeni kao aktivni slušaoci koji pružaju pravovremene, jasne, razumljive i pozitivne povratne informacije. Iako rezultati istraživanja pokazuju da istraživanu mentorsku praksu karakteriše zavidan nivo kvalitetne komunikacije, u radu su izdvojene određene pedagoške implikacije. Težište pedagoških implikacija je na: kontinuiranom pedagoško-metodičkom osnaživanju i podršci mentorima i mentorisanima; izgrađivanju kvalitetnijih komunikacionih odnosa; razvijanju komunikacionih kompetencija; negovanju međusobnog poštovanja, razumevanja i poverenja; razvijanju empatije i sposobnosti prihvatanja tuđeg mišljenja, predloga i ideja.

Ključne reči

Reference

Novododat članak: provera, normiranje i linkovanje referenci u toku.
Abiddin, N. Z., & Hassan, A. (2012). A Review of Effective Mentoring Practices for Mentees Development. Journal of Studies in Education, 2(1), 72-89. https://doi.org/10.5296/jse.v2i1.1226
Allen, T. D., Shockley, K. M., & Poteat, L. (2010). Protégé Anxiety Attachment and Feedback in Mentoring Relationships. Journal of Vocational Behaviour, 77(1), 73-80. https://doi.org/10.1016/j.jvb.2010.02.007
Antić, S., i Pešikan, A. (2016). Izazovi mentorstva. Beograd: Obrazovni forum i Poljoprivredni fakultet
Arzenšek, A. (2016). Perceptions of Mentoring Types by Doctoral Students and Mentors in Economy and Business Administration. Open Journal of Social Sciences. 2(7), 92-96. http://dx.doi.org/10.4236/ jss.2016.47015
Berk, R., Berg, J., Mortimer, R., Walton-Moss, B., & Yeo, T. P. (2005). Measuting the Effectiveness of Faculty Mentoring Relationships. Academic Medicine, 80(1), 66-71
Bird, J. S. (2001). Mentors, Advisors and Supervisors: Their Role in Teaching Responsible Research Conduct. Science and Engineering Ethics, 7(4), 455-468
Bjekić, D., Stojković, M., & Kuzmanović, B. (2016). School-Based Mentoring of Students-Teachers in the Practice and Beginning Teachers. In I. Milićević (Ed.), Technics and Informatics in Education (pp. 344-352). Čačak: Faculty of Technical Sciences, University of Kragujevac
Bozeman, B., & Feeney, M. K. (2007). Toward a Useful Theory of Mentoring: A Conceptual Analysis and Critique. Administrative and Society, 39(6), 719-739
Byington, T. (2010). Keys to Successful Mentoring Relationships. Journal of Extension, 48(6), 1-4
Campbell, D. E., & Campbell, T. A. (2000). The Mentoring Relation: Differing Perceptions of Benefits. College Student Journal, 34(4), 516-524
Chiappetta-Swanson, C., & Watt, S. (2011). Good Practice in the Supervision & Mentoring of Postgraduate Students. Retrieved from https://teaching.mcmaster.ca/app/uploads/2019/07/Supervision-Mentoring-of-Postgrad-Students-1.pdf
Deletić, Z. (2004). Metodološke studije. Kosovska Mitrovica: Filozofski fakultet
Dimitrov, N. (2009). Western Guide to Mentoring Graduate Students Accross Cultures. London, ON: Western University & Teaching Support Centre
Edwards, J. L., & Gordon, M. S. (2006). You Should -I Should: Mentoring Responsibilities as Perceived by Faculty, Alumni, and Students. Retrieved from https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED494655.pdf
Eller, L. S., Lev L. E., & Feurer, A. (2014). Key Components of an Effective Mentoring Relationship: A Qualitative Study. Retrieved from https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3925207
Garringer, M., Kupersmidt, J., Rhodes, J., Stelter, R., & Tai, T. (2015). Elements of Effective Practice for Mentoring. 4 th ed. Boston, MA: MENTOR: The National Mentoring Partnership
James, R., & Baldwin, G. (1999). Eleven Practices of Effective Postgraduate Supervisors. Melbourne: Centre for the Study of Higher Education and The School of Graduate Studies, The University of Melbourne
Jucovy, L., & Garringer, M. (2008). The ABCs of School Based Mentoring: Effective Strategies for Providing Quality Youth Mentoring in Schools and Communities. Portland, OR: The National Mentoring Center
Lechuga, M. V. (2011). Faculty-Graduate Student Mentoring Relationships: Mentors' Perceived Roles and Responsibilities. Higher Education, 62(6), 757-771
Mainhard, T., van der Rijst, R., van Tartwijk, J., & Wubbels, T. (2009). A Model for the Supervisor-Doctoral Student Relationship. Higher Education, 58(3), 359-373. https:// doi.org/10.1007/s10734-009-9199-8
Miller, A. (2002). Mentoring Students and Young People: A Handbook of Effective Practice. London, UK: Routledge
Minić, V. (2012). Osnovno obrazovanje u Srbiji u drugoj polovini XX veka. Leposavić: Učiteljski fakultet u Prizrenu-Leposavić
Miškeljin, L. (2016). Mentorstvo kao kolaboracija praktičara-perspektiva mentora. Nastava i vaspitanje, 65(2), 385-410
Nikolić, B. (2016). Potreba i značaj obuke mentora-učitelja u cilju unapređivanja nastavnog procesa. Zbornik radova Učiteljskog fakulteta Prizren-Leposavić, 10, 263-271
Petrović, D. (2009). Tradicionalni i savremeni pogled na mentorstvo u sferi obrazovanja budućih nastavnika. In M. Matti (Ed.), Unapređenje obrazovanja učitelja i nastavnika od selekcije do prakse (pp. 57-67). Jagodina: Univerzitet u Kragujevcu, Pedagoški fakultet u Jagodini
Polovina, N. (2009). Mentorstvo kao oblik profesionalnog razvoja nastavnika: tradicionalni i moderni pristup. Nastava i vaspitanje, 58(4), 579-592
Polovina, N. (2016). Ključne odrednice kvaliteta mentorstva u nastavničkoj profesiji. Zbornik instituta za pedagoška istraživanja, 48(1), 7-26
Rose, L. G. (2003). Enchancement of Mentor Selection Using the Ideal Mentor Scale. Research in Higher Education, 44(4), 473-494
Slavić, A. i Matić, D. (2016). Strategija mentorskog rada. Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 65(5), 249-259
Žižak, A. (2014). Izazovi mentoriranja kvalitativnih istraživanja. Ljetopis socijalnog rada, 21(3), 367-392. https://doi.org/10.3935/ljsr.v21i3.6