Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:5
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:2

Sadržaj

članak: 9 od 26  
Back povratak na rezultate
2015, vol. 63, br. 5-6, str. 243-263
Moj obračun s njima - pošast preteranog državnog intervencionizma - drugi deo
Alfa univerzitet, Beograd, Srbija
Ključne reči: liberalizam; antiliberalizam; tržište naspram države; manjkavosti države; institucionalna ograničenja; ekonomska politika; ekonomska i finansijska kriza; moralni hazard; granice državnog uplitanja; (pre)raspodela kao ograničavajući činilac rasta
Sažetak
U analizi izbora između regulativnih mehanizama, takvih koji sadrže različite sastojke tržišta i državne intervencije, istaknuta je uobičajena zabluda koja se sastoji u uverenju da, kad god tržište pokaže slabosti, država je automatski delotvorna i sposobna da te nedostatke prevaziđe. Prava situacija je u znaku izbora između mehanizama od kojih je svaki opterećen svojim sopstvenim manjkavostima i stoga je potrebna komparativna analiza da bi se omogućio izbor (naj)manjeg od nekolikih zala. Defekti države ispitivani su donekle detaljno. Raspravljane su nekolike dileme povezane sa sadašnjom krizom svetske privrede. Dve najmarkantnije među njima se odnose na poreklo i inicijatore krize - da li je izazvana inherentnim defektima tržišta ili loše sklopljenim državnim politikama - i na ono što bi u vezi sa krizom trebalo preduzeti - treba li da vlade intervenišu kao što su to i činile, uz masovno spasavanje aktera iz dramatičnih situacija izazvanih (bar jednim delom) njihovim sopstvenim greškama, ili je bolje da puste tržišta na miru da se istutnje i eventualno odvedu privrede na trajektorije stabilnog i održivog rasta. Donekle detaljno pretreseni su argumenti izneseni u prilog i jedne i druge strane ovih dilema, ali opšta orijentacija ovog autora ide u prilog tržišta. Ova sklonost je posledica sumnji u spremnost i sposobnost vlada da prikladno postupaju u kriznim vremenima (a i inače), pa je nešto prostora posvećeno tim sumnjama. Mit o deregulaciji raspravljen je prilično detaljno i istaknuto je da je preterana regulacija deo savremene ekonomske stvarnosti. Desetine hiljada stranica nove regulacije godišnje se dodaje postojećem fondu pravila u raznim entitetima (SAD, EU, pojedinačne zemlje). Preterana regulacija postala je poguban ekonomski hazard na planetarnom nivou, budući da institucionalni aranžmani koji izrastaju iz nje postaju tako glomazni i složeni da se ispostavljaju kao neupravljivi. Navode se primeri kad autori raznih regulativnih dokumenata nisu u stanju da razumeju tekstove kojima je regulacija formalizovana. Posledice te glomazne regulatorne mašinerije zasnovane na desetinama hiljada novostvorenih tekstova doslovno su nepredvidive. Jedna od nenameravanih posledica je strukturna deformacija privrede: nova regulativa, kao i ona akumulirana u prošlosti a još važeća, gotovo da ne može da se prati; krupna preduzeća mogu lakše savladavati taj izazovni zadatak, pokadšto stvarajući specijalizovana odeljenja, ali manje firme daleko teže mogu da podnesu taj fiksni trošak. Tako je ugrađen uklon protiv malih firmi. Kako jedna privreda može doći do velikih firmi ako - i u meri u kojoj - one moraju da budu male pre nego što izrastu u velike? Svest najšire javnosti, i čak profesionalna svest, beznadežno je kontaminirana. Analiziran je jedan reprezentativni tekst poznatog nemačkog sociologa kao prikladan primer. Za njega je savršeno razumno da postoje dva paralelna i ravnopravna sistema raspodele: jedan zasnovan na tržištu i na principu da svako prisvaja ono što i proizvede, tj. što konstruktivno nudi društvu; drugi zasnovan na 'pravima' građanina koja pojedinca ovlašćuju da učestvuje u raspodeli nezavisno od svog proizvodnog doprinosa. Kad će ovi levičari najzad naučiti da na dugi rok nema nade za bilo koji sistem u kome ono što neko dobija nije dovoljno čvrsto povezano sa onim što on proizvodi i tako doprinosi zadovoljavanju potreba (svih) drugih? U redovima AL postoji jedna temeljna protivrečnost. S jedne strane, oni naširoko i snažno kritikuju vlade, čak i ne uvažavajući objektivna ograničenja sa kojima se suočavaju, a s druge traže sve više i više državne intervencije. Njihov odgovor na ovu kritiku jeste da imaju na umu potpuno drukčiju vladu: poštenu, nekorumpiranu i, na kraju, efikasnu. Neuspešan i zaludan biva svaki pokušaj da im se objasni da se do dobrih vlada ne stiže tako lako i da mogu da budu potrebne decenije da se društvo dočepa valjane vlade. AL imaju prema L jaku averziju. Ali nikad se ne potrude da preciziraju šta za njih znače reči liberal(no) i liberalizam. Niko zapravo ne zna na šta oni misle kad te reči koriste. To im 'omogućava' da L-u pripišu sva zla ovog sveta. Tako npr. međunarodna dominacija jakih država nad manjim i slabijim, agresije i ratovi, 'pogibeljni' uticaj međunarodnih finansijskih organizacija... sve to je opisano kao bokor autentičnih produkata tzv. neoliberalizma. Oni sve opačine mogu da istovare pred vrata liberalnog poretka i liberalne misli jer ne znaju šta znači reč liberal(no). Kad bi znali da su osnovne vrednosti na kojima se temelji liberalizam život, sloboda i privatna svojina, ne bi mogli da nastavljaju sa takvim besmislenim optužbama. Neka ovaj rezime bude zaključen jednim biserom izbačenim širem auditorijumu koji se sastao u Andrićgradu 12. septembra 2014: neoliberalizam je tržište rata i smrti.
Reference
*** (2014) Fiskalna konsolidacija i mere za podsticaj privrednog razvitka u 2015. godini. Beograd: Fiskalni savet, 17. septembar
Browning, E.K. (2008) Stealing from each other. London: Westport, Conn. and Praeger
Dominick, S. (2009) Međunarodna ekonomija. Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta
Downs, A. (1957) An economic theory of democracy. New York: Harper Collins Publishers
Dušanić, J. (2013) Dolarska alhemija i prokažena država. u: Jakšić M., Bajec J. [ur.] Izgledi i alternative izlaska iz recesije, Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta, pp. 127-155
Hajek, F.A. (1998) Poredak slobode. Novi Sad: Global Book
Hayek, F.A. (1973/2002) Pravo, zakonodavstvo i sloboda. JP Službeni list SRJ, Beograd, Podgorica: CID
Horvat, B. (1969) Privredni ciklusi u Jugoslaviji. Beograd: Institut ekonomskih nauka
Lakićević, D.D. (2010) Ogled o ustanovama slobode - Politička filozofija Fridriha fon Hajeka. Beograd: JP Službeni glasnik
Madžar, Lj. (2013) Trnoviti putevi do odgovorne države. u: Jakšić M., Bajec J. [ur.] Izgledi i alternative izlaska iz recesije, Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta, pp. 311-341
Mijatović, B. (2012) O tzv. neoliberalizmu. u: Madžar Lj., Jakšić M. [ur.] Globalna kriza i ekonomska nauka, Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta, pp. 95-105
Pešikan, R. (2013) Država po meri. u: Jakšić M., Bajec J. [ur.] Izgledi i alternative izlaska iz recesije, Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta, pp. 221-246
Pešikan, R. (2013) Šta je a šta nije napisano?. u: Jakšić M., Bajec J. [ur.] Izgledi i alternative izlaska iz recesije, Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta, pp. 341-345
Prokopijević, M. (2012) Liberalizam. u: Madžar Lj., Jakšić M. [ur.] Globalna kriza i ekonomska nauka, Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta, pp. 137-145
Sekulović, M. (2004) Ogledi u tranziciji. Niš: Ekonomski fakultet
Streeck, W. (2011/2013) Kriza demokratskog kapitalizma. u: Veselinović A., et al. [ur.] Kriza, odgovori, levica, Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung, pp. 139-158
Tasić, S. (2012) Svetska ekonomska kriza. Beograd: JP Službeni glasnik
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: originalan članak
DOI: 10.5937/ekopre1506243M
objavljen u SCIndeksu: 24.03.2016.

Povezani članci

Nema povezanih članaka