Samoprocena osposobljenosti nastavnika za primenu obrazovno-računarskog softvera u vaspitno-obrazovnoj praksi

Maksimović, Jelena Ž.; Osmanović, Zajić Jelena S.; Banđur, Veljko R.

doi:10.5937/inovacije2102130M

Akcije

Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu

dodaj u Moj izbor [0]

kako citirati ovaj članak
prikaži na oba jezika
podeli ovaj članak

Direktan link

Metrika

citati u SCIndeksu: [1]
citati u CrossRef-u:[1]
citati u Google Scholaru:[]
posete u poslednjih 30 dana:19
preuzimanja u poslednjih 30 dana:2

Sadržaj

članak: 2 od 28

povratak na rezultate

Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu

2021, vol. 34, br. 2, str. 130-145

Samoprocena osposobljenosti nastavnika za primenu obrazovno-računarskog softvera u vaspitno-obrazovnoj praksi

Maksimović Jelena Ž.^a, Osmanović Zajić Jelena S.^a, Banđur Veljko R.^b

^aUniverzitet u Nišu, Filozofski fakultet, Srbija
^bUniverzitet u Beogradu, Učiteljski fakultet, Srbija

e-adresa: jelena.maksimovic@filfak.ni.ac.rs

Ključne reči: obrazovno-računarski softver; nastavni proces; nastavnik; inovacija; digitalne kompetencije.

Sažetak

Nastavni proces je osnovni i najcelishodniji segment obrazovanja. Kontinuirano se osavremenjuje uvođenjem inovacija, čime se povećava kvalitet nastavnog rada. Pedagoške inovativne ideje modernog doba usmerene su ka primeni informaciono-komunikacionih tehnologija u obrazovne i vaspitne svrhe. U tom smislu, obrazovno-računarski softver javlja se kao jedan od najsistematičnijih i najkreativnijih oblika inoviranja školskog okruženja i koncipiranja digitalne nastave. Obrazovno-računarski softver je inovativno nastavno sredstvo koje omogućava samostalno kreiranje i prezentovanje nastavnih jedinica putem digitalnih tehnologija radi potpune aktivnosti i motivisanosti učenika. Cilj istraživanja se ogleda u ispitivanju samoprocene nastavnika za primenu obrazovno-računarskog softvera u nastavnoj praksi. U empirijskom istraživanju korišćene su deskriptivna metoda i tehnika skaliranja sa instrumentom skala procene Likertovog tipa (ORSON), koja sadrži 35 ajtema. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 500 nastavnika na teritoriji centralne i južne Srbije. Faktorskom analizom su izdvojena četiri faktora koji objašnjavaju 53,19% varijanse: Digitalne kompetencije, Prednosti ORS-a, ORS kao nastavno sredstvo i Primena u praksi. Rezultati istraživanja pokazuju da su nastavnici osposobljeni za primenu obrazovno-računarskog softvera u praksi i da, sagledavajući odgovore u odnosu na dobijene faktore, prepoznaju obrazovno-računarski softver kao važno inovativno nastavno sredstvo. Istraživanjem je potvrđeno da postoji statistički značajna razlika u odgovorima ispitanika u odnosu na nezavisne varijable istraživanja: pol, vrsta škole i dužina radnog staža (p<0.05).

Abstract

This is an open-access article distributed under the terms of the Creative Teaching represents the basic and most beneficial aspect of education. The quality of teaching is continually improved by the introduction of innovative teaching techniques and modern teaching methods. Contemporary pedagogical innovations pertaining to teaching are based on the application of information and communication technologies in education. Therefore, the educational computer software is one of the most systematic and most creative tools used in schools with the purpose of improving the concept of digital teaching practices. The educational computer software is an innovative teaching tool for an independent creation and presentation of teaching units by means of digital technologies whose purpose is the achievement of students' total and active commitment and motivation. The goal of this research was to examine the teachers' self-assessment regarding their ability to apply the educational computer software in their teaching practices. The methods used were the descriptive method and the scaling technique with the Likert-type scale (ORSON) containing 35 items. The research sample consisted of 500 teachers from Central and Southern Serbia. Four factors were extracted by the factor analysis, which explains 53.19% of the variance: digital competencies, the advantages of ORS, ORS as a teaching tool, and practical application. The research results show that teachers are qualified enough for the practical application of the educational computer software. Also, the analysis of their responses proves that they regard the educational computer software as a significant and innovative teaching tool. The research determined a statistically significant difference in the subjects' responses considering the independent research variables: gender, type of school, and teaching experience (p<0.05).

	Reference
	*** (2019) Okvir digitalnih kompetencija - nastavnik za digitalno doba. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
	*** (2017) Okvir digitalnih kompetencija - nastavnik za digitalno doba. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Preuzeto sa: http://www.mpn.gov.rs/wpcontent/uploads/2017/04/Okvir-digitalnih-kompetencija-Final-2.pdf
	Barbarić, P.M., Karuović, D., Eleven, E. (2018) The Interactive Whiteboard and Educational Software as an Addition to the Teaching Process. Tehnički vjesnik, 25 (1), 255-262
	Berger, T., Fray, C.B. (2016) Digitalization, jobs, and convergence in Europe: Strategies for closing the skills gap. Oxford: Oxford Martin School
1	Bjekić, M., Stanković, N. (2006) Informatička pismenost nastavnika tehnike. u: Golubović, D [ur.] Zbornik radova TIO '06, Čačak: Tehnički fakultet, 494-500
1	Blažič, M. (2007) Obrazovna tehnologija. Vranje: Učiteljski fakultet u Vranju
1	Bogdanović, M. (2012) Učenje i savremena informaciono komunikaciona tehnologija. Godišnjak Srpske akademije obrazovanja, godina VIII, 219-230
	Cachia, R., Ferrari, A. (2010) Creativity in schools: A survey of teachers in Europe. Luxembourg: Publications Office of the European Union
	Cekić-Jovanović, O., Ristanović, D., Banđur, V. (2014) Obrazovno-računarski softver u funkciji osavremenjavanja kurikuluma prirode i društva. Nastava i vaspitanje, vol. 63, br. 2, str. 259-275
	Dobler, E. (2015) E-Textbooks: A personalized learning experience or a digital distraction. Journal of Adolesencent & Adult Literacy, 58(6): 482-491
	Falloon, G. (2020) From digital literacy to digital competence: The teacher digital competency (TDC) framework. Educational Technology Research and Development, 68(5): 2449-2472
3	Ferrari, A. (2012) Digital competence in practice: An analysis of frameworks. Seville, ES: Institute for Prospective Technological Studies - European Commission Joint Research Centre
	Ghavifekr, S., Kunjappan, T., Ramasamy, L., Anthony, A. (2016) Teaching and Learning with ICT Tools: Issues and Challenges from Teachers' Perceptions. Malaysian Online Journal of Educational Technology, 4(2): 38-57
4	Glušac, D. (2012) Elektronsko učenje. Zrenjanin: Tehnički fakultet 'Mihajlo Pupin
	Grünwald, N., Pfaffenberger, K., Melnikova, J., Zaščerinska, J., Ahrens, A. (2016) A study on digital teaching competence of university teachers from Lithuania and Latvia within the peesa project. Andragogy, 1 (7), 109-123
	Guzmán-Simón, F., García-Jiménez, E., López-Cobo, I. (2017) Undergraduate students' perspectives on digital competence and academic literacy in a Spanish University. Computers in Human Behavior, 74: 196-204
	Hans, V.B., Crasta, S.J. (2019) Digitalization in the 21st Century: Impact on Learning and Doing. Journal of Global Economy, 15(1): 12-24
	Hilčenko, S. (2007) Obrazovni softver namijenjen učenicima i učiteljima u prva četiri razreda osnovne škole. Informatologija, 40(4): 327-333
	Hinostroza, J., Mellar, H. (2001) Pedagogy embedded in educational software design: Report of a case study. Computers & Education, 37(1): 27-40
	Jancheski, M. (2017) Improving Teaching and Learning Computer Programming in Schools through Educational Software. Olympiads in informatics, 11(1): 55-75
	Jašić, S., Kartal, V., Kostić, Z. (2010) Didaktičke inovacije u trećem milenijumu. u: Tehnika i informatika u obrazovanju, Čačak: Tehnički fakultet, 207-212
	Karuović, D. (2012) Projektovanje obrazovnog softvera 2. Zrenjanin: Tehnički fakultet 'Mihajlo Pupin
	Koscianski, A., Zanotto, D. (2014) A Design Model for Educational Multimedia Software. Creative Education, 5 (23), 2003-2016
	Kostić, K.I., Lukač, D., Gavrilović, J., Đurović, D. (2014) Obrazovni alati u nastavi matematike. u: Sinteza 2014, Beograd: Univerzitet Singidunum, 340-344
	Krumsvik, R., Øfstegaard, M., Eikeland, O.J. (2016) Upper Secondary School Teachers' Digital Competence: Analysed by Demographic, Personal and Professional Characteristics. Nordic Journal of Digital Literacy, 11 (3), 143-164
2	Krželj, K., Polovina, N. (2019) Značaj ključnih kompetencija iz perspektive nastavnika stranih jezika. Andragoške studije, br. 1, str. 111-134
	Lyras, D., Panagiotakopoulos, T., Kotinas, I. (2014) Educational software evaluation: A study from an educational data mining perspective. International Journal of Multimedia & Its Applications, 6(3): 1-20
4	Mandić, D., Ristić, M. (2006) Web portali i obrazovanje na daljinu u funkciji podizanja kvaliteta nastave. Beograd: Mediagraf
	Mandić, D. (2010) Internet tehnologije. Beograd: Čigoja štampa
	Metović, E. (2010) Uticaj primene savremenih nastavnih sredstava na povećanje efikasnosti nastave u osnovnoj školi. Zbornik studentskih radova Fakulteta tehničkih nauka u Čačku, 1: 1-19
	Mihaljišin, M. (2007) Komunikacije u savremenom društvu. Banja Luka: Sveznadar
	Moraru, S., Stoica, I., Popescu, F. (2011) Educational software applied in teaching and assessing physics in high school. Romanian Reports in Physics, 63(2): 577-586
	Nadrljanski, Đ., Soleša, D. (2002) Informatika u obrazovanju. Novi Sad: Učiteljski fakultet
7	Nadrljanski, Đ. (2000) Obrazovni softver - hipermedijalni sistemi. Zrenjanin: Tehnički fakultet 'Mihajlo Pupin
4	Nadrljanski, Đ., Nadrljanski, M. (2008) Digitalni mediji - obrazovni softver. Sombor: Pedagoški fakultet
	Niederhauser, D.S., Stoddart, T. (2001) Teachers' instructional perspectives and use of educational software. Teaching and Teacher Education, 17(1): 15-31
	Perrotta, C. (2013) Do school-level factors influence the educational benefits of digital technology? A critical analysis of teachers' perceptions. British Journal of Educational Technology, 44(2): 314-327
	Petrović, M. (2016) Model e-učenja za podršku razvoju informatičkih kompetencija zaposlenih u obrazovanju. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet
1	Prušević-Sadović, F.R. (2016) Neophodnost proširenja trofaktorskog sistema nastave u višefaktorski. Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, vol. 29, br. 3, str. 100-107
	Putnik, Z. (2013) Prilozi razvoju elektronskog učenja - mogućnost konverzije nastavnih aktivnosti i materijala u elektronski oblik. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet
	Radivojević, D. (2016) Obrazovni računarski softver u nastavi prirode i društva. Bijeljinski metodički časopis, 3(3): 24-30
	Radosav, D., Marušić, T. (2006) Vrednovanje multimedijalnog obrazovno-računarskog softvera. Infoteh-Jahorina, 5(1): 339-342
	Ratheeswari, K. (2018) Information Communication Technology in Education. Journal of Applied and Advanced Research, 3(S1): 45-47
	Redecker, C. (2017) European Framework for the Digital Competenceof Educators. Luxembourg: Publications Office of the European Union
	Savić, T. (2015) Obrazovni softveri u nastavi Informatike i računarstva u osnovnoj školi. Integrisane akademske studije Tehnika i informatika. Čačak: Fakultet teničkih nauka. Čačak: Fakultet teničkih nauka-Integrisane akademske studije Tehnika i informatika
	Squires, D., Preece, J. (1999) Predicting quality in educational software: Evaluating for learning, usability and the synergy between them. Interacting with Computers, 11(5): 467-483
	Stanisavljević-Petrović, Z., Pavlović, D. (2017) Novi mediji u ranom obrazovanju. Niš: Filozofoski fakultet u Nišu
	Stanisavljević-Petrović, Z., Stanković, Z., Jevtić, B. (2015) Implementation of Educational Software in Classrooms: Pupilś Perspective. Procedia - Social and Behavioral Sciences, 186: 549-559
	Stanković, D., Stanković, A. (2012) Priprema interaktivnog softvera za nastavu. Učitelj, 79: 54-58
	Stanković, D. (2009) Interaktivni elektronski izvori informacija u funkciji podizanja kvaliteta nastave prirode i društva. Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, vol. 22, br. 3, str. 51-61
	Stanković, Z. (2020) Indivudualizacija nastave primenom obrazovnog softvera. Teme, 44(2): 301-317
	Svensson, M., Baelo, R. (2015) Teacher Students' Perceptions of their Digital Competence. Procedia - Social and Behavioral Sciences, 180: 1527-1534
	Zaldívar-Colado, A., Alvarado-Vázquez, R.I., Rubio-Patrón, D.E. (2017) Evaluation of Using Mathematics Educational Software for the Learning of First-Year Primary School Students. Education Sciences, 7(4): 79-79

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/inovacije2102130M
primljen: 28.09.2020.
prihvaćen: 15.05.2021.
objavljen u SCIndeksu: 10.07.2021.

Povezani članci

Nema povezanih članaka