Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:1
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 10 od 11  
Back povratak na rezultate
Đubrenje šećerne repe organskim i mineralnim đubrivima
aUniverzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Departman za ratarstvo i povrtarstvo
bUniverzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet
cNaučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
Sažetak
Najvažniji, među jednako važnim, elementima tehnologije gajenja šećerne repe je mineralna ishrana. Mineralnom ishranom istovremeno treba ostvariti optimalan prinos i dobar kvalitet, odnosno maksimalni prinos šećera. Ispitivanje uticaja, organskih i mineralnih đubriva, na prinos i kvalitet korena šećerne repe izvedeno je na stacionarnom ogledu na Rimskim Šančevima na zemljištu tipa černozem. U ogledu se ispituju dva faktora i to: faktor A organska i mineralna đubriva (stajnjak, tečni stajnjak i žetveni ostaci tečni stajnjak) i faktor V količine azota (0, 50, 100, 150 i 200 kgha1). U proseku na varijanti sa mineralnim đubrivima ostvaren je značajno manji prinos korena u odnosu na varijantu sa stajnjakom. U odnosu na ostale dve varijante organskih đubriva razlika nije statistički značajna i bila je 5,3 i 3,9%. Procenat šećera i procenat iskorišćenog šećera bio je najveći na varijanti sa mineralnim đubrivima, i u odnosu na ostale varijante razlika je statistički značajna. Prinos šećera bio je najveći na varijanti sa stajnjakom, a razlika je značajna samo u odnosu na varijantu žetveni ostaci + tečni stajnjak. U odnosu na ostale dve varijante razlika je bila 230 i 170 kgha-1 šećera. Povećanje prinosa korena šećerne repe bilo je do 150 kgNha1 na svim varijantama izuzimajući varijantu žetveni ostaci + tečni stajnjak. Kod ove varijante optimalna količina bila je 50 kgNha1. Primenom samo mineralnih đubriva prinos šećera povećavao se do varijante 150 kgNha1, isto povećanje kod varijante sa žetvenim ostacimaa bilo je do 200 kgNha-1. Na varijantama sa stajnjakom i tečni stajnjak + žetveni ostaci najveći prinos bio je na varijantama bez azota.
Reference
Kastori, R.R. (1983) Uloga elemenata u ishrani biljaka. Novi Sad: Matica srpska
Marinković, B., Crnobarac, J., Rajić, M. (1998) Sugar beet fertilization with NPK in function of root and sugar yield. u: European Society for Agronomy, Fifth Congress 28June-2 Juli, Nitra, vol. 1, 297-299
Marinković, B., Starčević, Lj., Crnobarac, J., Balešević, S., Latković, D. (1993) Uticaj zaoravanja žetvenih ostataka na premeštanje mineralnog azota u dublje slojeve zemljišta. u: Zbornik radova međunarodnog naučnog skupa: Zaštita životne sredine i poljoprivreda, EKO-93, Novi Sad, 6, 266-267
Marinković, B.J., Crnobarac, J.Z. (2000) Zavisnost kvaliteta i prinosa šećerne repe od primene NPK hraniva. Acta periodica technologica, br. 31, str. 345-350
Murphy, L.S., Ellis, R., Adriano, D.C. (1981) Phosphorus-micronutrient interaction effects on crop production. J plant Nutrition, 3 (1-4), str. 593-603
Sarić, M.R., Jocić, B. (1993) Biološki potencijal gajenih biljaka u agrofitocenozi u zavisnosti od mineralne ishrane. Zbornik radova Naučnog instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, sv. 21, str. 7-21
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
objavljen u SCIndeksu: 02.06.2007.