Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:[1]
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:15
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:1
članak: 9 od 19  
Back povratak na rezultate
Scripta Medica
2016, vol. 47, br. 2, str. 131-139
jezik rada: engleski
vrsta rada: stručni članak
objavljeno: 14/02/2019
doi: 10.18575/msrs.sm.e.16.22
Učestalost faktora rizika kod bolesnika sa akutnim infarktom miokarda
aPublic Health Institute Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
bUniverzitet u Istočnom Sarajevu, Medicinski fakultet, Foča, Republika Srpska, BiH

e-adresa: biljanakd@yahoo.com

Sažetak

Uvod: Djelovanjem različitih faktora rizika dolazi do nastanka akutnog infarkta miokarda kao najozbiljnijeg oblika ishemijske bolesti srca i glavnog uzroka iznenadne smrti širom svijeta. Cilj rada: Cilj ove studije je bio procjena učestalosti promjenjivih i nepromjenjivih faktora rizika kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda u Republici Srpskoj. Ispitanici i metode: Studija presjeka je uključivala pacijente sa područja opština Banja Luka i Laktaši, oboljele od akutnog infarkta miokarda, koji su liječeni na Klinici za kardivaskularne bolesti Univerzitetskog Kliničkog Centra Banja Luka u periodu od 1.1.2011. do 31.12.2011.godine. Analizirani su sljedeći faktori rizika: arterijska hipertenzija, vrijednost ukupnog holesterola, dijabetes melitus, prekomjerna tjelesna težina i gojaznost, pušenje, pozitivna porodična anamneza i fizička neaktivnost. Rezultati: Od ukupno 273 pacijenta, većinu su činili muškarci(64%), a utvrđena je statistički značajna razlika između dobi ispitanika muškog i ženskog pola(p<0,01). Najzastupljeniji faktor rizika kod oba pola je hipertenzija(70,1%), a najmanje prisutan faktor rizika je dijabetes melitus (25,6%). Pušači i bivši pušači su činili 58,1%, sa statističkom značajnošću između muškaraca i žena (p<0,01). Prosječan BMI kod oba pola je bio u kategoriji prekomjerne tjelesne težine (27,69 kg/m2). Pozitivna porodična anamneza je utvrđena kod gotovo polovine ispitanika (49,4%), sa statistički značajnom razlikom između starosnih grupa i porodične anamneze (p = 0,036). Zaključak: Od akutnog infarkta miokarda uglavnom oboljevaju muškarci u 60-im godinama života, dok žene oboljevaju u prosjeku 9 godina kasnije nego muškarci. Broj jedan faktor rizika kod oba pola je hipertenzija. S obzirom na veliki uticaj faktora rizika na nastanak akutnog infarkta miokarda, prednost se mora dati prevenciji i kontroli istih, posebno na primarnom nivou zdravstvene zaštite.

Ključne reči

Reference

Anand, S.S., Islam, S., Rosengren, A., Franzosi, M.G., Steyn, K., Yusufali, A.H., Keltai, M., Diaz, R., Rangarajan, S., Yusuf, S. (2008) Risk factors for myocardial infarction in women and men: insights from the INTERHEART study. European Heart Journal, 29(7): 932-940
Bampali, K., Mouzarou, A., Lamnisou, K., Babalis, D. (2014) Genetics and Coronary Artery Disease: Present and Future. Hellenic J Cardiol, 55: 156-163
Bonow, R.O., Mann, DL., Zippes, D.P., Libby, P. (2012) Braunwald's Heart Disease: a Textbook of Cardiovascular Medicine. Philadelphia: W. B. Saunders Company, VOLUME I 9
Cholesterol Treatment Trialists'(CTT) Collaboration (2010) Efficacy and safety of more intensive lowering of LDL cholesterol: a meta-analysis of data from 170 000 participants in 26 randomised trials. Lancet, 376(9753): 1670-1681
Cooper, J.A., Miller, G.J., Humphries, S.E. (2005) A comparison of the PROCAM and Framingham point-scoring systems for estimation of individual risk of coronary heart disease in the Second Northwick Park Heart Study. Atherosclerosis, 181(1): 93-100
de Bacquer, D. (2004) Overweight and obesity in patients with established coronary heart disease: Are we meeting the challenge?. European Heart Journal, 25(2): 121-128
Delaney, J.A., Daskalopoulou, S.S., Brophy, J.M., Steele, R.J., Opatrny, L., Suissa, S. (2007) Lifestyle variables and the risk of myocardial infarction in the General Practice Research Database. BMC Cardiovascular Disorders, 7(1):
Donahoe, S.M., Stewart, G.C., McCabe, C.H., Mohanavelu, S., Murphy, S.A., Cannon, C.P., Antman, E.M. (2007) Diabetes and Mortality Following Acute Coronary Syndromes. JAMA, 298(7): 765
El-Menyar, A., Zubaid, M., Shehab, A., Bulbanat, B., AlBustani, N., Alenezi, F., Al-Motarreb, A., Singh, R., Asaad, N., al Suwaidi, J. (2011) Prevalence and Impact of Cardiovascular Risk Factors Among Patients Presenting With Acute Coronary Syndrome in the Middle East. Clinical Cardiology, 34(1): 51-58
Gonzalez-Pacheco, H., Vallejo, M., Altamirano-Castillo, A., Vargas-Barron, J., Pina-Reyna, Y., Sanchez-Tapia, P., Martinez-Sanchez, C. (2014) Prevalence of conventional risk factors and lipid profiles in patients with acute coronary syndrome and significant coronary disease. Therapeutics and Clinical Risk Management, str. 815
Ilić, S. (2009) Interna medicina. Niš: Medicinski fakultet, 667-695; Drugo izdanje
Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske (2005) Publikacija o zdravstvenom stanju stanovništva Republike Srpske u 2005. godini
Iversen, B., Jacobsen, B.K., Løchen, M. (2013) Active and passive smoking and the risk of myocardial infarction in 24,968 men and women during 11 year of follow-up: the Tromsø Study. European Journal of Epidemiology, 28(8): 659-667
Kannel, W.B., McGee, D.L. (1979) Diabetes and cardiovascular risk factors: the Framingham study. Circulation, 59(1): 8-13
Kannel, W.B., Gordon, T. (1971) The Framingham Study: An Epidemiological Investigation of Cardiovascular Disease. u: Section 8: Two-Year Incidence by Exam Interval by Age and Sex at Exam 1, Washington, DC: US Government Printing Office
Lanas, F., Avezum, A., Bautista, L.E., Diaz, R., Luna, M., Islam, S., Yusuf, S. (2007) Risk Factors for Acute Myocardial Infarction in Latin America. Circulation, 115(9): 1067-1074
Mayer, B., Erdmann, J., Schunkert, H. (2007) Genetics and heritability of coronary artery disease and myocardial infarction. Clinical Research in Cardiology, 96(1): 1-7
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske (2010) Klinički vodič za primarnu zdravstvenu zaštitu - Bolesti sistema krvotoka - akutni infarkt miokarda. Banja Luka, Drugo revidirano izdanje. 4-21
Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut' (2006) Finalni izveštaj i osnovni rezultati istraživanja zdravlja stanovnika Republike Srbije u 2006. godini. http://www.batut.org.rs/index.php?content=59
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, Institut za zaštitu zdravlja RS (2002) Istraživanje zdravstvenog stanja, zdravstvenih potreba i korištenja zdravstvene zaštite stanovništva Republike Srpske
Ministarstvo zdravlja Republike Srbije-Republička stručna komisija za izradu i implementaciju vodiča dobre kliničke prakse (2012) Nacionalni vodič dobre kliničke prakse za dijagnostikovanje i lečenje arterijske hipertenzije. Beograd: Agencija za akreditaciju zdravstvenih ustanova, 9-43
Nieto, F.J. (1999) Cardiovascular disease and risk factor epidemiology: a look back at the epidemic of the 20th century. American Journal of Public Health, 89(3): 292-294
Parikh, N.I., Hwang, S., Larson, M.G., Cupples, L. A., Fox, C.S., Manders, E.S., Murabito, J.M., Massaro, J.M., Hoffmann, U., o`Donnell Christopher, J. (2007) Parental Occurrence of Premature Cardiovascular Disease Predicts Increased Coronary Artery and Abdominal Aortic Calcification in the Framingham Offspring and Third Generation Cohorts. Circulation, 116(13): 1473-1481
Perk, J., de Backer, G., Gohlke, H., i dr. (2012) European guidelines on cardiovascular diseaseprevention in clinical practice (version 2012): Fifth Joint Task Force of European and other societies on cardiovascular disease prevention in clinical practice (constituted by representatives of nine soci. Eur Heart J, 33: 1635-1701
Redfors, B., Angerås, O., Råmunddal, T., Petursson, P., Haraldsson, I., Dworeck, C., Odenstedt, J., Ioaness, D., Ravn‐Fischer, A., Wellin, P., Sjöland, H., Tokgozoglu, L., Tygesen, H., Frick, E., Roupe, R. (2015) Trends in Gender Differences in Cardiac Care and Outcome After Acute Myocardial Infarction in Western Sweden: A Report From the Swedish Web System for Enhancement of Evidence‐Based Care in Heart Disease Evaluated According to Recommended Therapies (S. Journal of the American Heart Association, 4(7):
Ryden, L., i dr. (2013) ESC Guidelines on diabetes, pre-diabetes, and cardiovascular diseases developed in collaboration with the EASD. European Heart Journal, 34(39): 3035-3087
Stamler, J., Vaccaro, O., Neaton, J.D., Wentworth, D. (1993) Diabetes, Other Risk Factors, and 12-Yr Cardiovascular Mortality for Men Screened in the Multiple Risk Factor Intervention Trial. Diabetes Care, 16(2): 434-444
Stampfer, M.J. (2004) Risk Factor Criteria. Circulation, 109(25_suppl_1): IV-3-IV-5
Vulić, D., Lončar, S., Krneta, M., Škrbić, R., Lazarević, A., i dr. (2010) Risk factor control and adherence to treatment in patients with coronary heart disease in the Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina in 2005-2006. Arch Med Sci, 2: 183-187; 6
Vulić, D., Babić, N. (2011) Hronične nezarazne bolesti: Prevencija i kontrola. Banja Luka: Medicinski fakultet, 81-120
Vulić, D., Keric, Lj., Vulić, B., Krneta, M., Pavić, Z. (2011) Praćenje faktora rizika kod koronarnih bolesnika u Republici Srpskoj / Trend risk factors of coronary prevention study in Republika Srpska (ROSCOPS). u: Vulić D.; Babić N. [ur.] Hronične nezarazne bolesti: Prevencija i kontrola, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina: Medicinski fakultet, 23-34
Vulić, D., Krneta, M., Šobot, M. (2011) Vodič za sekundarnu prevenciju koronarne bolesti. Srce i krvni sudovi, vol. 30, br. 4, str. 241-245
Wannameth, L.T.Y., Rana, J.S., Manson, J.E., Willett, W.C., Stampfer, M.J., Colditz, G.A., i dr. (2006) Obesity as compared with physical activity in predicting risk of coronary heart disease in women. Circulation, 113, 499-506
Wenger, N.K. (2004) You've Come a Long Way, Baby. Circulation, 109(5): 558-560
WHO (2012) The European health report 2012: Charting the way to well-being