Poljoprivreda Republike Turske (1923-1941) u svetlu jugoslovenskih izvora
Agriculture of the Republic of Turkey (1923-1941) in the light of Yugoslav sources
Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Filozofski fakultet, Katedra za istoriju
e-adresa: virijevicvladan01@gmail.com
Sažetak
U kontekstu sveobuhvatnih društvenih promena koje su zahvatile tursku državu i društvo nakon proglašenja republikanskog državnog uređenja, nove vlasti su sa ciljem modernizacije i vesternizacije puno pažnje posvetile privrednim tokovima. U hronološkim okvirima ovog rada Turska je, kao i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (Jugoslavija), predstavljala svojevrsni "agrarni okean", pri čemu je poljoprivreda činila preovlađujuće zanimanje stanovništva, a agrarni produkti predstavljali su okosnicu turskog izvoza. Uprkos izuzetnoj bliskosti na političkom planu i intenzivnim bilateralnim odnosima, na spoljnotrgovinskom nivou, tj. svetskom tržištu agrarnih proizvoda, jugoslovenska monarhija i turska republika su, uprkos izvesnih zajedničkih aktivnosti u plasmanu opijuma, jedna drugu doživljavale kao neposrednog konkurenta. Stoga su jugoslovenski državni organi nadležni za spoljnu trgovinu s velikom pažnjom pratili kretanja u sferi turske poljoprivredne proizvodnje, kako bi zahvaljujući tim saznanjima uspešnije kreirali eksport jugoslovenskih poljoprivrednih proizvoda, odnosno izbegavali mogućnost turske konkurencije. U izveštajima jugoslovenskih diplomatskih predstavništava u Republici Turskoj, specijalista za privredu i spoljnu trgovinu i novinskim napisima prikazivane su osnovne karakteristike turske poljoprivredne proizvodnje i njenog eksporta. U njima su se uočavale intenzivne modernizacijske promene turskog agrara inicirane s najvišeg državnog nivoa koje su rezultirale uvođenjem novih sorti i pasmina, te primenom savremenih agrotehničkih mera i uzdizanjem poljoprivredne proizvodnje na kvalitativnom i kvantitativnom nivou, što je posledično rezultiralo uvećanjem eksporta.
Abstract
Signing the Agreement on the Establishment of Friendly Diplomatic Relations between the Republic of Turkey and the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes (the Kingdom of Yugoslavia since 1929) on November 28, 1925, provided bases for mutual economic connecting. Concerning the fact that economies of both countries had dominantly agrarian character, they were often rivals to one another in the world markets. Because of that, Yugoslav government aimed at gathering data on the development and modernization of Turkish agriculture by means of its diplomatic representative bodies. In this paper, on the basis of unpublished archival sources, newspapers articles and relevant literature, the following issues will be presented: the state and characteristics of the Turkish agrarian issues during Ataturks's era: the capacity of agricultural production (agriculture, cattle breeding), measures and efforts for its improvement (introducing new kinds and breeds, land-improvement and irrigation projects, the use of modern agro-technical measures, preventing cattle infectious diseases, agrarian reforms, etc.), and the export of agrarian products.
|