Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:51
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:42

Sadržaj

članak: 3 od 69  
Back povratak na rezultate
2020, vol. 59, br. 1, str. 158-163
Geštalt psihoterapija - nauka ili kvazinauka?
Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet, Studijska grupa za psihologiju, Srbija

e-adresajana.milic.psihologija@gmail.com
Ključne reči: psihoterapija; individualni rast i razvoj; rad na sebi; vreme i čovek
Sažetak
Pojam geštalt je pojam koji se prvi put pojavljuje u geštalt psihologiji, čiji su stvaraoci Verthajmenr, Keler, Kofka i Rubin, kako bi označio celinu, dobru formu. Elementi ne determinišu celinu, a celina nije puki zbir elemenata. Treba naglasiti i to da određeni deo unutar neke celine nije isti deo kada je izdvojen ili kada je uključen u neku drugu celinu, jer taj deo poprima osobine koje proizilaze iz njegovog mesta i njegove uloge u različitim celinama (npr. vriska u pustoj ulici nije isto što i vriska dece koja se igraju). Dokaz o uspešnosti geštalt terapije je introspektivni izveštaj o doživljaju subjektivog boljitka kod osobe ili preciznije rečeno "održavanje i razvijanje ravnoteže i dobrog stanja celog organizma". Za naučni pristup geštalt psihoterapiji potrebno je operacionalizovati pozitivne efekte ili promene koje ova terapija donosi. Svi termini kojima se validiraju efekti psihoterapije subjektivni su konstrukti. Introspektivni doživljaj boljitka pokazatelj je pozitivnog efekta psihoterapije. Intersubjektivna usaglašenost klijenata, koji su na psihoterapiji, da posle izvesnog vremena, uz primenu geštalt terapijskih tehnika osećaju poboljšanje, jeste garancija da je postignuti terapijski efekat objektivan. Geštalt psihoterapija je grana psihoterapije koja svoju teoriju bazira na geštalt teoriji i to pre svega na teoriji polja, a svoje terapijske tehnike zasniva na tzv. praznoj stolici. U okviru ovog psihoterapisjkog pravca, bazični ciljevi su usmereni na rešavanje problema sada i ovde, a kao i ostale psihoterapijske škole, svoje istraživačke metode bazira uglavnom na studiji slučaja. To se jasno vidi u časopisima i člancima u kojima se razmatra ova psihoterapijska škola. Kao terapija, pogodna je za lečenje blagih mentalnih poremećaja i anksioznosti. Njeni terapeuti konstantno napreduju, a učenici ili budući psihoterapueti smatraju je izazovnom.
Reference
Benjafield, G.J. (2008) Revisiting Wittgenstein on Köhler and Gestalt psychology. Journal of the History of the Behavioral Sciences, 44(2), 99-118
Cannon, B. (2009) Nothingness as the ground for change Gestalt therapy and existential psychoanalysis. Existential Analysis, 20(2), 192-210
Dominitz, A.V. (2017) Gestalt therapy applied: A case study with an inpatient diagnosed with substance use and bipolar disorders. Clin Psychol Psychother, 24(1), 36-47
Erić, Lj. (2002) Psychotherapy. Belgrade: University of Medicine
Fajgelj, S. (2004) The observational methods of behavior. Belgrade: The Centre of Applied Psychology
Ginger, S. (2010) Gestalt psychotherapy: The art of contact. Novi Sad: Psihopolis institute
Harris, E.S. (2000) God, buber, and the practice of Gestalt therapy. Gestalt Journal, 23(1), 39-62
Jacobs, S. (2009) Humour in Gestalt therapy - curative force and catalyst for change: A case study. South African Journal of Psychology, 39(4), 498-506
Joyce, P., Sills, C. (2001) Skills in Gestalt counselling and psychotherapy. London: Sage
Mann, D. (2010) Gestalt therapy: 100 key point and techniques. Abingdon, USA: Taylor & Francis Group
Menj, A. (2005) The history of religion. Belgrade: Plato
Milas, G. (2005) Research methods in psychology and other social sciences. Zagreb -Jastrebarsko: Naklada slap
Palmer, K.A. (2011) Gestalt therapy in psychological practice. Inquiries Journal/Student Pulse, 3(11)
Perls, F., Hefferline, R., Goodman, R. (1951) Gestalt therapy integrated: Excitement and growth in the human personality. New York: Dell
van Baalen, D. (1999) Gestalt diagnosis. Oslo: Norsk Gestaltinstitutt
Viktor, F.E. (1994) Why do not you commit suicide?. Belgrade: Prosveta
Yontef, G. (1996) Supervision from a Gestalt therapy perspective. BGJ, 5(2), 92-102
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5633/amm.2020.0124
objavljen u SCIndeksu: 13.09.2020.
metod recenzije: dvostruko anoniman
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka