Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:1
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 9 od 38  
Back povratak na rezultate
2015, vol. 39, br. 4, str. 1583-1596
Kriza demokratije i uticaj korporativnog novinarstva
Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet, Studijska grupa za žurnalistiku, Srbija

e-adresazoran.jevtovic@filfak.ni.ac.rs
Projekat:
Civilno društvo i religija (MPNTR - 179008)

Sažetak
Posmatrajući savremeno globalno društvo, zapažamo dva pojma koja spajaju nacije, religije, ideologije i kulture: kriza i promene. Uočavamo ih svuda oko sebe: najeksplicitnije u ekonomiji i politici, preko bezbednosti i međunarodnog prava, nauke i obrazovanja, do medija i novinarstva. Nove komunikacione tehnologije sa procesima globalizacije, denacionalizacije, desuverenizacije, konglomeracije i korporativizma preoblikovale su izgled planete, izdvajajući proces prikupljanja, selektovanja, oblikovanja i upravljanja informacijama kao jedan od prioritetnih za očuvanje društvene moći. Problem je u činjenici da se nikada veći broj medija širom planete nalazi u vlasništvu svega nekoliko globalnih korporacija. Rastući jaz između bogatih i siromašnih tako se prikriva usmeravanjem i nadzorom informacija koje spektakularnošću, emocijama i senzacijama privlače pažnju recipijenata. Umesto reči u izveštavanjima preovlađuje spinovana slika, dubina razmišljanja se menja manipulacijom i površnošću, dok na mesto analitičnosti stupa propaganda. Građanski odgovorno novinarstvo bi trebalo da je udaljeno od vlada, izvršnih vlasti, zakonodavaca, finansijskih centara, policije, sindikata, crkve... jer je to jedini način da ih nadzire. U suprotnom i samo postaje etablirani deo sistema, služeći interesima ideoloških oligarhija i korporativnog kapitala, čime se i postojanje demokratije dovodi u pitanje.

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
objavljen u SCIndeksu: 05.03.2016.

Povezani članci

Nema povezanih članaka