Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:7

Sadržaj

članak: 3 od 22  
Back povratak na rezultate
Socijalna distanca odeljenskih starešina od učenika i roditelja
Akademija vaspitačko-medicinskih strukovnih studija, Odsek Aleksinac, Kruševac

e-adresamilosevicaleksandra67@gmail.com
Sažetak
Kvalitet međuljudskih odnosa između učesnika vaspitno-obrazovnog procesa (odeljenskih starešina, učenika, roditelja) utiče na stvaranje povoljne socio-emocionalne klime u odeljenju i van njega, a ujedno je i značajan faktor integracije ili dezintegracije kolektiva, dobrih ili loših međuljudskih odnosa, zadovoljstva ili nezadovoljstva, uspeha ili neuspeha koji postižu učenici. Generalno, uvek pozitivno utiče na razvoj ponašanja kod učenika, a zavisi od uslova pod kojim je jedno odeljenje formirano, načina rukovođenja odeljenjem, od položaja koji učenici imaju u odeljenju, njihovih međusobnih odnosa, spremnosti učenika za odgovarajuću saradnju. Ovim radom smo istraživali socijalnu distancu koju odeljenski starešina postavlja u odnosu na učenike i njihove roditelje kao važan preduslov kvalitetne, otvorene, produktivne saradnje među akterima vaspitno-obrazovnog procesa. Uzorak su činili nastavnici u ulozi odeljenskog starešine, učenici i njihovi roditelji iz 36 osnovnih i srednjih škola Zlatiborskog okruga. Rezultati istraživanja ukazuju da odeljenske starešine u osnovnoj i srednjoj školi generalno ostvaruju blizak odnos sa učenicima i roditeljima, mada neposredniju saradnju ostvaruju odeljenske starešine u osnovnoj školi nego u srednjoj školi. Ovim se potvrđuje intenzivnija vaspitna funkcija osnovne škole, za razliku od dominantnije obrazovne funkcije srednje škole, a samim tim i dinamičniji, kompleksniji, otvoreniji i neposredniji rad odeljenskih starešina u osnovnoj školi sa učenicima i roditeljima.
Reference
Naknadno pridodat članak: provera, normiranje i linkovanje referenci u toku.
Avramović, Z. (2010). Problem stvaranja socijalne klime u odeljenju. Pedagogija, 1(10), 104-117.
Avramović, Z. i Vujačić, M. (2010). Nastavnik između teorije i nastavne prakse. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja.
Baard, P. P., Deci, E. L. & Ryan, R. M. (2004). Intrinsic need satisfaction: A motivational basis of performance and well-being in two work settings. Journal of Applied Social Psychology, 34(10), 2045-2068.
Bogardus, E. S. (1925). Measuring Social Distance. Journal of Applied Sociology, 299-308.
Bogner, L. i Matijević, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
Branković, D. (2013). Savremeni vaspitni izazovi i škola. U N. Potkonjak (ur.): Godišnjak. Beograd: Srpska akademija obrazovanja, 29-50.
Branković, N. (2014). Menadžment u razredu. Sombor: Pedagoški fakultet.
Deci, E. L. & Ryan, R. M. (2000). The "what" and ""why" of goal pursuits: Humanneeds and the self-determination of behavior. Psychological Inquiry, Vol. 11, 227-268.
Gagné, M. (2003). The role of autonomy support and autonomy orientation in prosocial behaviour engagement. Motivation and Emotion, 27(3), 199-223.
Đermanov, J., Kosanović, M. i Isak, D. (2016). Razredna klima kao novo područje pedagoškog savetovanja nastavnika. Pedagoška stvarnost, 62(3), 419-436.
Ilić, I. (2012). Što je zaista važno u odnosu nastavnika i učenika. U Upravljanje razredom (2-20). Zagreb: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u saradnji sa British Councilom.
Jelavić, F. (2008). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Joksimović, S. i Gašić-Pavišić, S. (2007). Podsticanje prosocijalne orijentacije mladih u porodici i školi. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja.
Johnston, M. M. & Finney, S. J. (2010). Measuring basic needs satisfaction: Evaluating previous research and conducting new psychometric evaluations of the Basic Needs Satisfaction in General Scale. Contemporary Educational Psychology, Vol. 35, 280-296.
Kodžaspirova, G. M. (2010). Pedagogika: učeb. dlâ studentov vuzov, obučaûŝihsâ po ped. special'nostâm. Moskva: KnoRus.
Krivšenko, L. P., Vajndorf-Sysoeva, M. E. i Ûzefavičus, T. A. (2005). Pedagogika. (L. P. Krivšenko, ur.). Moskva: Prospekt.
Lalić, N. (2005). Nastavnik kao kreator klime u odeljenju. U S. Joksimović (ur.). Vaspitanje mladih za demokratiju (183-203). Beograd: Institut za pedagoška istraživanja.
Lalić-Vučetić, N., Đerić, I. i Đević, R. (2009). Učenička autonomija i interpersonalni stil nastavnika u teoriji samodeterminacije. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 2, 349-366.
Laketa, N. (1995). Učenik u osnovnoj školi. Beograd: Učiteljski fakultet.
Laketa, N. (1998). Učitelj-nastavnik-učenik. Užice: Učiteljski fakultet.
Laketa, N. (2010). Vaspitanje i škola. Užice: Učiteljski fakultet.
Mijanović, N. (2013). Vaspitna funkcija nastavnika između teorije i prakse. U N. Potkonjak (ur.): Godišnjak. Beograd: Srpska akademija obrazovanja, 233-260.
Milenović, Ž. i Jeftović, M. (2012). Pedagoške kompetencije roditelja. Zbornik radova Učiteljskog fakulteta u Užicu, 14, 43-54.
Milošević, A. (2015). Socijalna distanca učenika od nastavnika u starijim razredima osnovne škole. Učitelj, 1, 119-132.
Milošević, A. (2016). Stilovi rada savremenog nastavnika. Užice: Regionalni centar za stručno usavršavanje nastavnika.
Nikolić, R. (2012). Vaspitni postupci u porodici prema mišljenju roditelja. Zbornik radova Učiteljskog fakulteta u Užicu, 14, 21-31.
Radosavljević, B. i dr. (2016). Korak napred u saradnji škole i roditelja. Vodič za odeljenjske starešine. Beograd: Pedagoško društvo Srbije.
Selivanov, B. C. (2000). Osnovy obŝej pedagogiki: Teoriâ i metodika vospitaniâ. Moskva: Izd. centr "Akademiâ".
Slastenin, V. A. (2003). Obŝaâ pedagogika. Moskva: Vlados.
Smuđa, M., Luković, S. i Petrović, D. (2019). Socijalna distanca i struktura stereotipa učenika osnovne škole prema romima: kvantitativna i kvalitativna analiza radova. Zbornik radova Pedagoškog fakulteta u Užicu, 21, 89-108.
Suzić, N. (2005). Pedagogija za XXI vijek. Banja Luka: TT-Centar.
Ryan, R. M. & Deci, E. L. (2000). Self-determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being. American Psychologist, Vol. 55, 68-78.
Taylor, I., Ntoumanis, N. & Standage, M. (2008). A self-determination theory approach to understanding antecedents of teachers' motivational strategies in physical education. Journal of Sport and Exercise Psychology, 30(1), 75-94.
Trnavac, N. i Đorđević, J. (2013). Pedagogija: udžbenik za nastavnike. Beograd: Naučna KMD.
Havelka, N. (2000). Učenik i nastavnik u obrazovnom procesu. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Havelka, N., Popadić, D. i Kuzmanović, B. (2004). Metode i tehnike socijalnopsiholoških istraživanja. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju Društva psihologa Srbije.
Hrnjica, S. (1985). Pol kao varijabla u eksperimentalnim istraživanjima u oblasti vaspitanja i obrazovanja. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 18, 111-118.
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/ZRPFU2022043M
primljen: 13.07.2020.
prihvaćen: 08.08.2020.
objavljen u SCIndeksu: 26.02.2021.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka