Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:8
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:3
članak: 3 od 177  
Back povratak na rezultate
Journal of Agricultural Sciences (Belgrade)
2019, vol. 64, br. 1, str. 1-8
jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
objavljeno: 12/05/2019
doi: 10.2298/JAS1901001D
Creative Commons License 4.0
Međuredna kultivacija - agrotehnička mera za povećanje prinosa soje
aNaučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
bMegatrend Univerzitet, Fakultet za biofarming, Bačka Topola

e-adresa: vojin.djukic@ifvcns.ns.ac.rs

Sažetak

U cilju proučavanja uticaja međuredne kultivacije na prinos semena soje postavljen je ogled na parceli Poljoprivredne škole u Bačkoj Topoli u periodu od 2015. do 2017. godine. U ogledu su korišćene sorte soje selekcionisane u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu: Galina, Sava i Rubin. U ogledu su bile zastupljene sledeće varijante međuredne kultivacije: kontrola-bez međuredne kultivacije, jedna, dve i tri međuredne kultivacije useva soje. Prosečni prinos soje se povećao sa povećanjem broja prohoda međurednim kultivatorom u toku vegetacionog perioda soje. Rezultati istraživanja su pokazali da je na varijanti sa jednom međurednom kultivacijom povećanje prinosa iznosilo 5,33%, sa dve međuredne kultivacije 7,10%, a sa tri 7,33%. U godinama sa manjom količinom padavina, značaj međuredne kultivacije bio je mnogo veći. U 2017. godini ostvaren je veći prinos zrna soje za 10,33-13,62% u odnosu na kontrolnu varijantu (bez međuredne kultivacije), a u 2016. godini za 3,09-4,27%. Povećanje prinosa posledica je, između ostalog, smanjene evaporacije zemljišne vlage i sprečavanja poniranja vode u dublje slojeve. Ovo omogućava bolje čuvanje vode u zemljištu u kritičnim periodima tokom letnjih meseci, a takođe i povećava aktivnost mikroorganizama kao i intenzivniju mineralizaciju organske materije, što u krajnoj meri utiče na povećanje prinosa.

Ključne reči

međuredna kultivacija; prinos; soja; sorta

Reference

Brown, E.A., Caviness, C.E., Brown, D.A. (1985) Response of Selected Soybean Cultivars to Soil Moisture Deficit. Agronomy Journal, 77(2): 274-278
Collier, R., Tegeder, M. (2012) Soybean ureide transporters play a critical role in nodule development, function and nitrogen export. Plant Journal, 72(3): 355-367
Doss, B.D., Thurlow, D.L. (1974) Irrigation, Row Width, and Plant Population in Relation to Growth Characteristics of Two Soybean Varieties. Agronomy Journal, 66(5): 620-623
Đukić, V., Miladinov, Z., Dozet, G., Cvijanović, M., Marinković, J., Cvijanović, G., Tatić, M. (2018) Uticaj vremena osnovne obrade zemljišta na masu 1000 zrna soje. Zbornik naučnih radova Institut PKB Agroekonomik, 24: 93-99
Đukić, V., Đorđević, V., Popović, V., Kostić, M., Ilić, A., Dozet, G. (2009) Uticaj đubrenja na prinos soje. Zbornik radova Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, vol. 46, br. 1, str. 17-22
Graham, P.H., Vance, C.P. (2000) Nitrogen fixation in perspective: an overview of research and extension needs. Field Crops Research, 65(2-3): 93-106
Griffin, J.L., Taylor, R.W., Habetz, R.J., Regan, R.P. (1985) Response of Solid-Seeded Soybeans to Flood Irrigation. I. Application Timing1. Agronomy Journal, 77(4): 551-554
Gutschy, L. (1950) Soja i njezino značenje u narodnom gospodarstvu, poljoprivredi i prehrani. Zagreb: Tehnička knjiga
Hrustić, M., Miladinović, J. (2011) Importance, origin and expansion of soybean. u: Miladinović, J., Hrustić, M., Vidić, M. [ur.] Soybean, Novi Sad: Institute of Field and Vegetable Crops, 11-44
Hungria, M., Vargas, M.A.T. (2000) Environmental factors affecting N2 fixation in grain legumes in the tropics, with an emphasis on Brazil. Field Crops Research, 65(2-3): 151-164
Kvaternjak, I., Kisic, I., Birkás, M., Sajko, K., Simunic, I. (2008) Soil tillage as influenced by climate change. Cereal Research Communications, 36: 1203-1206
Ladrera, R., Marino, D., Larrainzar, E., Gonzalez, E.M., Arrese-Igor, C. (2007) Reduced Carbon Availability to Bacteroids and Elevated Ureides in Nodules, But Not in Shoots, Are Involved in the Nitrogen Fixation Response to Early Drought in Soybean. Plant Physiology, 145(2): 539-546
Milošević, N., Jarak, M. (2005) Značaj azotofiksacije u snabdevanju biljaka azotom. u: Kastori, R. [ur.] Azot agrohemijski, agrotehnički, fiziološki i ekološki aspekti, Novi Sad: Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, 305-352
Morse, W.J., Cartter, J.L., Williams, L.F. (1949) Soybeans: culture and varietes. U.S. Government Printing Office
Takhtajan, A. (2009) Flowering Plants. Springer, Second Edition
Vadez, V., Sinclair, T.R., Serraj, R. (2000) Asparagine and ureide accumulation in nodules and shoots as feedback inhibitors of N2 fixation in soybean. Physiologia Plantarum, 110(2): 215-223
Vidić, M., Hrustić, M., Miladinović, J., Đukić, V., Đorđević, V. (2009) Sortni ogledi soje u 2008. godini. Zbornik radova Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, vol. 46, br. 2, str. 261-270
Zapata, F., Danso, S.K. A., Hardarson, G., Fried, M. (1987) Time Course of Nitrogen Fixation in Field-Grown Soybean Using Nitrogen-15 Methodology. Agronomy Journal, 79(1): 172-172