Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:24
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:13
članak: 8 od 52  
Back povratak na rezultate
Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta
2014, vol. 38, br. 1, str. 46-58
jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
doi:10.5937/lnrpfns1401046A


Uticaj različitih doza azota u prihranjivanju i gustine setve na prinos ozimog ječma
Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

Projekat

Savremeno oplemenjivanje strnih žita za sadašnje i buduće potrebe (MPNTR - 31066)

Sažetak

Cilj istraživanja bio je da se utvrdi i kvantifikuje efekat đubrenja azotom u prihrani u interakciji sa gustinama setve na prinos pet sorti ozimog ječma u uslovima proizvodne 2012/2013. godine. U proseku za pet sorti ozimog ječma i pet gustina setve, najveći prinos zrna ostvaren je na kontrolnoj varijanti, bez primene N-đubriva u prihranjivanju. Sa povećanjem količina đubriva, prinos je opadao do najveće doze. Uzrok ovome bili su klimatski uslovi tokom godine koji su pogodovali mineralizaciji organske materije u zemljištu, te je efekat primenjenih N-đubriva izostao. Sorte NS Pinon i NS Zitos su postigle značajno veće prinose u odnosu na ostale sorte u ogledu. Kao posledica sortnih specifičnosti ispitivanih genotipova za iskorišćavanjem N i njihova reakcija na primenjene doze N u prihranjivanju je bila različita. Ostvareni prinos pri gustinama setve od 150, 250 i 350 kl. zrna m-2 (u proseku za sve sorte i doze N), nije se razlikovao, a bio je značajno veći u odnosu na setvu 450 i 550 kl. zrna m-2, takođe kao posledica specifičnih vremenskih uslova u ispitivanoj godini.

Ključne reči

Reference

Aćin, V., Pejić, B., Jaćimović, G., Mačkić, K., Šeremešić, S., Milošev, D. (2013) Preliminarni rezultati ispitivanja interakcije đubrenja azotom i navodnjavanja na prinos ozime pšenice. Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta, vol. 37, br. 1, str. 138-148
Arduini, I., Masoni, A., Ercoli, L., Mariotti, M. (2006) Grain yield, and dry matter and nitrogen accumulation and remobilization in durum wheat as affected by variety and seeding rate. European Journal of Agronomy, 25(4): 309-318
Blue, E.N., i dr. (1990) Influence of planting date, seeding rate and phosphorus rate on seed yield. Agr. Jour. Madison, v. 2, n. 4, 762-768
Bowland, J.P. (1974) Comparison of several wheat cultivars and a barley cultivar in diets for young pigs. Canadian Journal of Animal Science, 54(4): 629-638
Glamočlija, D., Lazarević, J., Kovačević, D., Ružičić, L. (1998) Effects of nitrogen top dressing and microelements foliar fertilization on the yield and yield components of malting barley. u: Breeding of small grains, Proceedings, Kragujevac, str. 401-405
Glamočlija, Đ., Ikanović, J., Spasić, M., Rakić, S., Milutinović, M., Dražić, G., Popović, V., Stanković, S. (2011) Uticaj sorte i povećanih količina azota na morfološke i tehnološke osobine pivarskog ječma. Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, vol. 17, br. 1-2, str. 55-66
Kastori, R., i dr. (2005) Azot - agrohemijski, agrotehnički, fiziološki i ekološki aspekti. Novi Sad: Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo
Malešević, M., Jaćimović, G., Jevtić, R., Aćin, V. (2011) Iskorišćavanje genetskog potencijala pšenice u uslovima abiotičkih stresova. u: 45. Savetovanje agronoma Srbije, Zlatibor, 30.01. 05.02.2011. Zbornik referata, Novi Sad: Institut za ratarstvo i povrtarstvo, 3-14
Malešević, M., Glamočlija, Đ., Pržulj, N., Popović, V., Stanković, S., Živanović, T., Tapanarova, A. (2010) Production characteristics of different malting barley genotypes in intensive nitrogen fertilization. Genetika, vol. 42, br. 2, str. 323-330
Malešević, M., Starčević, L. (1992) Proizvodnja pivskog ječma. u: Lazić V. [ur.] Pivski ječam i slad, Bačka Palanka: Sladara MALTINEX, str. 14-51
Marshall, G.C., Ohm, H.W. (1987) Yield Responses of 16 Winter Wheat Cultivars to Row Spacing and Seeding Rate1. Agronomy Journal, 79(6): 1027
Newman, R.K., Newman, C.W. (2008) Barley for food and health: Science, technology, and products. Hoboken, New Jersey, USA: John Willey & Son, pp. 245
Pagola, M.O., Rubcbn, I., Irigoyen, H., Bustince, E., Barrenechea, P., Aparicio-Tejo, C., Lamsfus, B.L. (2009) New method to assess barley nitrogen nutrition status based on image colour analysis: Comparison with SPAD-502. Computers and Electronics in Agriculture, 65(2): 213
Pržulj, N., Momčilović, V. (2002) NS barley varieties for the agroecological conditions of Southeastern Europe. Proceedings of the Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad, br. 36, str. 271-282
Pržulj, N., Momčilović, V. (2009) Novosadski 737 i Nonius - nove sorte ozimog stočnog ječma. Zbornik radova Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, vol. 46, br. 2, str. 241-247
Spasojević, B., Stanaćev, S., Starcević, Lj., Marinković, B. (1984) Posebno ratarstvo - uvod, žita i zrnene mahunjače. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu-Poljoprivredni fakultet-OOUR Institut za ratarstvo i povrtarstvo, I, 1984
Thompson, G.B., Woodward, F.I. (1994) Some influences of CO2 enrichment, nitrogen nutrition and competition on grain yield and quality in spring wheat and barley. Journal of Experimental Botany, 45(7): 937-942
Tompkins, D.K., Fowler, D.B., Wright, A.T. (1991) Water Use by No-Till Winter Wheat Influence of Seed Rate and Row Spacing. Agronomy Journal, 83(4): 766
Ullrich, S.E. (2011) Barley: Production, improvement, and uses. Oxford, UK: Wiley-Blackwell, pp. 637
Veigh, K.R., Rajkai, K. (2006) Root growth and nitrogen use efficiency of spring barley in drying soil. Cereal Research Communications, 34(1): 267-270
Wood, G., Welsh, J., Godwin, R., Taylor, J., Earl, R., Knight, S. (2003) Real-time Measures of Canopy Size as a Basis for Spatially Varying Nitrogen Applications to Winter Wheat sown at Different Seed Rates. Biosystems Engineering, 84(4): 513-531