Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:12
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:5

Sadržaj

članak: 8 od 151  
Back povratak na rezultate
Topola
2022, br. 210, str. 29-40
Strukturne, proizvodne i razvojne karakteristike hrasta kitnjaka na Fruškoj gori
Matović Bratislava, Stojanović Markob, Stojnić Srđana ORCID, Kostić Sašaa ORCID, Stojanović Dejan B.a ORCID
aInstitut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
bGlobal Change Research Institute of the Czech Academy of Sciences, Brno, Češka Republika

e-adresa: bratislav.matovic@uns.ac.rs
Projekat:
Ovaj rad je realizovani u okviru Programa praćenja uticaja prekograničnog aerozagađenja u šumskim ekosistemima na teritoriji AP Vojvodine u 2022. godini - koji je finansiralo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije.

Sažetak
U radu su istraživane strukturne, proizvodne i razvojne karakteristike jedne potencijalno prezrele i devitalizovane sastojine hrasta kitnjaka na Fruškoj gori. Strukturne i proizvodne karakteristike su istraživane na oglednoj površini Bioindikacijske tačke Nivo 2, gde su korišćeni podaci iz dva premera 2015. i 2020. godine. Razvojne karakteristike su istraživane pomoću izvrtaka do centra sa 22 dominantna stabla hrasta kitnjaka, koji su uzorkovani 2014. godine i korišćenjem elektronskih i manuelnih dendrometara na šest stabala u periodu od 2015. do 2022. godine. Debljinska struktura pokazuje da je istraživana sastojina dvospratna i mešovita, a na osnovu debljinske strukture prvog sprata u prošlosti bila čista jednodobna sastojina hrasta kitnjaka. Proizvodnost u periodu od 2015. do 2020. godine pokazuje stagnaciju, ali sa jasnim smanjenjem učešća hrasta kitnjaka, naročito u ukupnoj temeljnici i zapremini. Analizom starosti i razvojnih karakteristika, pojedinačna stabla pokazuje jasne znake devitalizacije tokom najvećeg dela njihovog života, a i za celu sastojinu možemo zaključiti da je značajno prestarila i u jasnoj devitalizaciji naročito posle 2019. godine. Rast prečnika u vegetacionom periodu se karakteriše sa malim vrednostima i dominantno nastaje u maju i junu. Opšti zaključak je da je istraživana sastojina izdanačka, prestarela, devitalizovana (glavni edifikator sastojine hrast kitnjak), sa regresijom hrasta kitnjaka u odnosu na druge konkurentske vrste i jako usporenom dinamikom rasta čak i na godišnjem nivou, što sa aspekta budućeg gazdovanja šumarsku struku stavlja u veoma nezavidnu ulogu i zahteva adaptivni pristup gazdovanja ovakvim sastojinama.
Reference

Arend, M., Kuster, T., Gunthardt-Goerg, M.S., Dobbertin, M. (2011) Provenance-specific growth responses to drought and air warming in three European oak species (Quercus robur, Q. petraea and Q. pubescens). Tree Physiology, 31(3): 287-297

Babić, V. (2014) Uticaj ekoloških faktora i sastojinskih karakteristika na prirodnu obnovu šuma hrasta kitnjaka (Quercus petraea agg. Ehr.) na Fruškoj gori. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beograd-Šumarski fakultet

Barbaroux, C., Breda, N. (2002) Contrasting distribution and seasonal dynamics of carbohydrate reserves in stem wood of adult ring-porous sessile oak and diffuse-porous beech trees. Tree Physiology, 22(17): 1201-1210

1

Bilek, L., Remes, J., Zahradnik, D. (2011) Managed vs. unmanaged. Structure of beech forest stands (Fagus sylvatica L.) after 50 years of development, Central Bohemia. Forest Systems, 20(1): 122-122

Bose, A.K., Scherrer, D., Camarero, J., Ziche, D., Babst, F., Bigler, C., Bolte, A., Dorado-Liñán, I., Etzold, S., Fonti, P., Forrester, D.I., Gavinet, J., Gazol, A., de Andrés, E.G. (2021) Climate sensitivity and drought seasonality determine post-drought growth recovery of Quercus petraea and Quercus robur in Europe. Science of The Total Environment, 784: 147222-147222

Deslauriers, A., Morin, H., Urbinati, C., Carrer, M. (2003) Daily weather response of balsam fir (Abies balsamea (L.) Mill.) stem radius increment from dendrometer analysis in the boreal forests of Québec (Canada). Trees - Structure and Function, 17(6): 477-484

Dorado-Liñán, I., Piovesan, G., Martínez-Sancho, E., Gea-Izquierdo, G., Zang, C., Cañellas, I., Castagneri, D., di Filippo, A., Gutiérrez, E., Ewald, J., Fernández-De-uña, L., Hornstein, D. (2019) Geographical adaptation prevails over species-specific determinism in trees' vulnerability to climate change at Mediterranean rear-edge forests. Global Change Biology, 25(4): 1296-1314

Gheyret, G., Zhang, H.T., Guo, Y., Liu, T.Y., Bai, Y.H., Li, S., Schmid, B., Bruelheide, H., Ma, K., Tang, Z. (2021) Radial growth response of trees to seasonal soil humidity in a subtropical forest. Basic and Applied Ecology, 55: 74-86

Kowalska, N., Šigut, L., Stojanović, M., Fischer, M., Kyselova, I., Pavelka, M. (2020) Analysis of floodplain forest sensitivity to drought. Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences, 375(1810): 20190518-20190518

Matović, B. (2019) Starosna struktura visokih monodominantnih bukovih šuma u Srbiji. Šumarstvo, 71: 105-116

1

Matović, B., Stjepanović, S., Kneginjić, I., Stojanović, D., Kisin, B., Koprivica, M. (2018) Comparison of stand structure in managed and virgin European beech forests in Serbia. Šumarski list, 142(1-2): 57-57

Michelot, A., Simard, S., Rathgeber, C., Dufrene, E., Damesin, C. (2012) Comparing the intra-annual wood formation of three European species (Fagus sylvatica, Quercus petraea and Pinus sylvestris) as related to leaf phenology and non-structural carbohydrate dynamics. Tree Physiology, 32(8): 1033-1045

Müllerová, J., Hédl, R., Szabó, P. (2015) Coppice abandonment and its implications for species diversity in forest vegetation. Forest Ecology and Management, 343: 88-100

Oberhuber, W. (2017) Soil water availability and evaporative demand affect seasonal growth dynamics and use of stored water in co-occurring saplings and mature conifers under drought. Trees, 31(2): 467-478

Oberhuber, W., Gruber, A., Kofler, W., Swidrak, I. (2014) Radial stem growth in response to microclimate and soil moisture in a drought-prone mixed coniferous forest at an inner Alpine site. European Journal of Forest Research, 133(3): 467-479

Rackham, O. (2008) Ancient woodlands: modern threats. New Phytologist, 180(3): 571-586

Rossi, S., Deslauriers, A., Morin, H. (2003) Application of the Gompertz equation for the study of xylem cell development. Dendrochronologia, 21(1): 33-39

Stajić, B., Zlatanov, T., Velichkov, I., Dubravac, T., Trajkov, P. (2009) Past and recent coppice forest management in some regions of South Eastern Europe. Silva Balcanica, 10(1): 9-19

Stajić, B., Vučković, M., Janjatović, Ž. (2015) Preliminary dendroclimatological analysis of Sessile oak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) in Fruška Gora National Park, Serbia. Baltic Forestry, 21(1): 83-95

Stajić, B., Vučković, M., Janjatović, Ž. (2014) Dendrohronološka istraživanja u veštački podignutoj sastojini hrasta kitnjaka na području Fruške gore. Glasnik Šumarskog fakulteta, br. 109, str. 149-168

Stamenković, V., Vučković, M. (1988) Prirast i proizvodnost stabala i šumskih sastojina. Udžbenik: Univerzitet u Beograd-Šumarski fakultet

Stamenković, V., Vučković, M. (1990) Prirast šuma kao indicator slabljenja vitalnosti i pojave njihovog sušenja (umiranja)

Sterba, H., Zingg, A. (2006) Abstandsabhängige und abstandsunabhängige Bestandesstrukur -beschreibung. Allg Forst-Jagdztg, 177: 169-176

1

Sterba, H. (2008) Diversity indices based on angle count sampling and their interrelationships when used in forest inventories. Forestry, 81(5): 587-597

Stojanović, M., Szatniewska, J., Kyselová, I., Pokorný, R., Čater, M. (2017) Transpiration and water potential of young Quercus petraea (M.) Liebl. coppice sprouts and seedlings during favourable and drought conditions. Journal of Forest Science, 63: 313-323

Stojanović, M., Sánchez-Salguero, R., Levanič, T., Szatniewska, J., Pokorný, R., Linares, J.C. (2017) Forecasting tree growth in coppiced and high forests in the Czech Republic. The legacy of management drives the coming Quercus petraea climate responses. Forest Ecology and Management, 405: 56-68

Suchomel, C., Pyttel, P., Becker, G., Bauhus, J. (2012) Biomass equations for sessile oak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) and hornbeam (Carpinus betulus L.) in aged coppiced forests in southwest Germany. Biomass and Bioenergy, 46: 722-730

Špiranec, M.E. (1975) Drvno gromadne tablice. Zagreb: Šumarski institut Jastrebarsko

van der Maaten, E., Pape, J., van der Maaten-Theunissen, M., Scharnweber, T., Smiljanic, M., Cruz-García, R., Wilmking, M. (2018) Distinct growth phenology but similar daily stem dynamics in three co-occurring broadleaved tree species. Tree Physiology, 38: 1820-1828. 40

Vučković, M., Stajić, B., Radaković, N. (2005) Značaj monitoringa debljinskog prirasta sa aspekta bioindikacije vitalnosti stabala i sastojina

Zweifel, R., Haeni, M., Buchmann, N., Eugster, W. (2016) Are trees able to grow in periods of stem shrinkage?. New Phytologist, 211(3): 839-849
   

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/topola2210029M
primljen: 02.11.2022.
revidiran: 10.11.2022.
prihvaćen: 11.11.2022.
objavljen u SCIndeksu: 17.12.2022.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka