- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:7
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
|
|
2004, vol. 29, br. 4, str. 250-255
|
Treba odlučiti - vazopresin ili adrenalin u kardiopulmonalnoj resustituciji
Making decision: Vasopressin or epinephrine in cardiopulmonary resuscitation
Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, Beograd
e-adresa: pekos@yubc.net
Sažetak
Evropski savez za životnu podršku u 33 centra, ispitivanjem kardiopulmonalne resustitacije u prospektivnoj, randomiziranoj, duploslepoj kliničkoj studiji, pratio je evaluaciju efikasnosti vazopresina u uslovima prehospitalno nastalog kardijak aresta. Studija je obuhvatila 1186 odraslih pacijenata koji su prehospitalno doživeli kardiak arest prezentovan rezistentnom VF (tri isporuke DC šoka su ostale bez odgovora), n=472; PEA, n=186; ili asistolijom, n=528. Nakon toga pacijenti su dobijali ili 1mg epinefrina (n=589) ili 40 i.j. vazopresina (n=597), i.v. u 20 ml fiziološkog rastvora. Ako nakon 3 min spontana cirkulacija nije bila obnovljena, primenjena je ista doza leka. Ako ni posle toga spontana cirkulacija nije obnovljena, svi pacijenti su dobili dopunsku injekciju epinefrina. Primenjeni su natrijum bikarbonat, atropin, lidokain, amjodaron ako je bilo potrebno. Primarno ispitivanje odnosilo se na preživljavanje do bolnice, a sekundarno na preživljavanje do otpuštanja iz bolnice. Osnovne karakteristike bile su slične u obe grupe. Prosečna životna dob bila je 66 god, od čega su 2/3 bili muškarci, u nekih 18% je u proseku 8 min primenjena osnovna životna podrška od strane očevidaca a prva defibrilacija je u proseku izvedena u narednih 7 min. Prva injekcija ispitivanih lekova je primenjena u proseku nakon 10 min. Procenat preživljavanja do bolnice bio je veći u pacijenata koji su doživeli kardiak arest u prisustvu očevidaca u odnosu na one bez (38,3% prema 16,1%, p< 0.001) i kojima je započeta osnovna šivotna potpora tokom 10 min u odnosu na one kojima ista nije primenjena do dolaska lekarske ekipe (43.8% prema 20.7%, p< 0.001). Nije bilo razlike u procentu preživljavanja između osoba sa VF ili PEA. Takođe među pacijentima u asistoliji koji su nakon inicijalne terapije vazopresina, naknadno dobili epinefrin povećana je stopa preživljavanja do bolnice (29% prema. 20.3%, p=0.02). Vazopresinska grupa takođe ima veću stopu preživljavanja do otpuštanja iz bolnice (4.7% prema. 1.5%, p=0.04). U pacijenata u kojih nije došlo do oporavka spontane cirkulacije ni nakon druge doze ispitivanih lekova primenjen je još 1 mg epinefrina. U vazopresinskoj grupi veće je preživljavanje do bolnice (25.7% prema. 16.4%, p= 0.002) i otpuštenih iz nje (6.2% prema 1.7%, p= 0.002) u odnosu na epinefrinsku grupu, ali je nivo neuroloških sekvela nakon resustitucije približno jednak u obe ispitivane grupe. Nadalje u tretmanu refraktarne VF je primena epinefrina nakon inicijalne primene vazopresina znatno efikasna.
Abstract
European Resuscitation Council Vasopressin during Cardiopulmonary Resuscitation Study was a prospective, randomized, double blind, controlled trial carried out in 33 centers to evaluate efficacy of vasopressin in the setting of out-of-hospital cardiac arrest. The study consisted of 1186 adult patients who had an out-of-hospital cardiac arrest and presented with resistant ventricular fibrillation (three attempts of defibrillation had failed), n= 472; pulseless electrical activity, n= 186; or asystole, n= 528. After undergoing randomization patients received either 1 mg of epinephrine (n= 589) or 40 IU of vasopressin (n=597) intravenously, followed by 20 ml of normal saline. If spontaneous circulation was not restored within 3 minutes, the same drug at the same dose was repeated. If spontaneous circulation was still not restored, the patients were allowed additional injections of epinephrine at the discretion of emergency physician managing the CPR attempt. Additional administration of sodium bicarbonate, atropine, lidocaine, amiodarone and fibrinolysis was also permitted. The primary end point of the study was survival to hospital admission, whereas secondary end point was survival to hospital discharge. The baseline characteristics were similar in both the groups. Mean age was 66 years, more than two-thirds were male, only 18% received bystander CPR and time to institution of basic life support was nearly 8 min, and the first defibrillation attempt was carried out after a mean of 7 min from the basic life support. The first injection of study drug was given after a mean of 10 min. The rate of survival to hospital admission was higher among patients with witnessed cardiac arrest than among those with an unwitnessed cardiac arrest (38.3% v. 16.1%, p< 0.001), and those who received basic life support within 10 minutes as compared to those receiving support after 10 min (43.8% v. 20.7%, p< 0.001). There was no difference in occurrence of primary end point with either of the study drugs in patients with ventricular fibrillation or pulseless electrical activity. However, in patients with asystole more patients were likely to survive to hospital admission if they received vasopressin than if they were treated with epinephrine as the initial therapy (29% v. 20.3%, p=0.02). Vasopressin group also had better hospital discharge rates (4.7% v. 1.5%, p=0.04). Even in patients, in whom spontaneous circulation was not restored with two injections of the study drug and therefore required additional treatment with epinephrine, survival to hospital admission (25.7% v. 16.4%, p= 0.002) and hospital discharge (6.2% v. 1.7%, p= 0.002) was significantly superior in vasopressin group compared to epinephrine group, although neurological improvement was similar in the two groups. Thus, in the treatment of refractory cardiac arrest, vasopressin followed by epinephrine may be more effective.
|
|
|
Reference
|
|
*** (2000) Guidelines 2000 for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care. Part 6: Advanced cardiovascular life support: 7D: the tachycardia algorithms. The American Heart Association in collaboration with the International Liaison Committe. Circulation, 102(8 Suppl): I158-65
|
|
Gueugniaud, P.Y., Mols, P., Goldstein, P., Pham, E., Dubien, P.Y., Deweerdt, C., Vergnion, M., Petit, P., Carli, P. (1998) A comparison of repeated high doses and repeated standard doses of epinephrine for cardiac arrest outside the hospital. European Epinephrine Study Group. N Engl J Med, 339(22): 1595-601
|
|
Krismer, A.C., Wenzel, V., Voelckel, W.G., Lindner, K.H. (1999) Use of vasoactive drugs during cardipulmonary resuscitation. Curr Opin Crit Care, 5, str. 193-200
|
|
Lindner, K.H., Prengel, A.W., Pfenninger, E.G., Lindner, I.M., Strohmenger, H.U., Georgieff, M., Lurie, K.G. (1995) Vasopressin improves vital organ blood flow during closed-chest cardiopulmonary resuscitation in pigs. Circulation, 91(1): 215-21
|
|
Lindner, K.H., Prengel, A.W., Brinkmann, A., Strohmenger, H.U., Lindner, I.M., Lurie, K.G. (2004) Ask for vasopressin if hearth stops. N Engl J Med, January 8
|
|
McIntyre, K.M. (2004) Vasopressin in asystolic cardiac arrest. N Engl J Med, 350(2): 179-81
|
|
Morris, D.C., Dereczyk, B.E., Grzybowski, M., Martin, G.B., Rivers, E.P., Wortsman, J., Amico, J.A. (1997) Vasopressin can increase coronary perfusion pressure during human cardiopulmonary resuscitation. Acad Emerg Med, 4(9): 878-83
|
|
Paradis, N.A., Koscove, E.M. (1990) Epinephrine in cardiac arrest: A critical review. Ann Emerg Med, 19(11): 1288-301
|
|
Prengel, A.W., Lindner, K.H., Keller, A. (1996) Cerebral oxygenation during cardiopulmonary resuscitation with epinephrine and vasopressin in pigs. Stroke, 27(7): 1241-8
|
|
Voelckel, W.G., Lindner, K.H., Wenzel, V., Bonatti, J., Hangler, H., Frimmel, C., Kunszberg, E., Lingnau, W. (2000) Effects of vasopressin and epinephrine on splanchnic blood flow and renal function during and after cardiopulmonary resuscitation in pigs. Crit Care Med, 28(4): 1083-8
|
|
Wenzel, V., Lindner, K.H., Prengel, A.W., Maier, C., Voelckel, W., Lurie, K.G., Strohmenger, H.U. (1999) Vasopressin improves vital organ blood flow after prolonged cardiac arrest with postcountershock pulseless electrical activity in pigs. Crit Care Med, 27(3): 486-92
|
|
Wenzel, V., Lindner, K.H., Krismer, A.C., Miller, E.A., Voelckel, W.G., Lingnau, W. (1999) Repeated administration of vasopressin but not epinephrine maintains coronary perfusion pressure after early and late administration during prolonged cardiopulmonary resuscitation in pigs. Circulation, 99(10): 1379-84
|
|
Wenzel, V., Lindner, K.H., Augenstein, S., Voelckel, W., Strohmenger, H.U., Prengel, A.W., Steinbach, G. (1999) Intraosseous vasopressin improves coronary perfusion pressure rapidly during cardiopulmonary resuscitation in pigs. Crit Care Med, 27(8): 1565-9
|
|
Wenzel, V., Linder, K.H., Augenstein, S., Prengel, A.W., Strohmenger, H.U. (1998) Vasopressin combined with epinephrine decreases cerebral perfusion compared with vasopressin alone during cardiopulmonary resuscitation in pigs. Stroke, 29(7): 1462-7; di
|
|
Wenzel, V., Krismer, A.C., Arntz, H., Sitter, H., Stadlbauer, K.H., Lindner, K.H., European Resuscitation Council Vasopressor during Cardiopulmonary Resuscitation Study Group (2004) A comparison of vasopressin and epinephrine for out-of-hospital cardiopulmonary resuscitation. N Engl J Med, 350(2): 105-13
|
|
Woodhouse, S.P., Cox, S., Boyd, P., Case, C., Weber, M. (1995) High dose and standard dose adrenaline do not alter survival, compared with placebo, in cardiac arrest. Resuscitation, 30(3): 243-9
|
|
|
|