Metrika članka

  • citati u SCindeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:64
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:63
članak: 7 od 9  
Back povratak na rezultate
Vojnosanitetski pregled
2006, vol. 63, br. 2, str. 137-142
jezik rada: srpski
vrsta rada: originalan članak
objavljeno: 02/06/2007
doi: 10.2298/VSP0602137D
Greške i komplikacije torakalne drenaže
aKlinički centar Niš, Klinika za opštu hirurgiju
bVojnomedicinska akademija, Klinika za grudnu hirurgiju, Beograd
cKlinički centar Kragujevac, Centar za anesteziju i reanimaciju

e-adresa: drivana@bankerinter.net

Sažetak

Uvod/Cilj. Torakalna drenaža je hirurški postupak kojim se dren uvodi u pleuralni prostor radi evakuacije pleuralnog sadržaja. Ovom metodom se pleura prazni i dovodi u fiziološko stanje čime se omogućava reekspanzija pluća. Cilj istraživanja je bio da se dokaže da poštovanje savremenih principa i protokola torakalne drenaže smanjuje mogućnost nastanka grešaka i komplikacija i čini lečenje efikasnijim. Metode. Istraživanjem je obuhvaćeno 967 bolesnika, lečeno torakalnom drenažom u periodu od 01.01.1989. do 01.06.2000. Ispitanici su bili podeljeni u dve grupe: grupu A sa 463 bolesnika lečenih u periodu od 01.01.1989. do 31.12.1994. kod kojih je urađeno 386 pleuralnih drenaža (83,37%) i grupu B sa 602 bolesnika lečena u periodu od 01.01.1995. do 01.06.2000. kod kojih je urađena 581 pleuralna drenaža (96,51%). Bolesnici grupe A bili su drenirani prema klasičnim standardima torakalne drenaže i sprovodili su je opšti hirurzi. Bolesnici grupe B su lečeni primenom savremenih standarda torakalne drenaže i nju su izvodili torakalni hirurzi i opšti hirurzi edukovani za takav vid drenaže. Rezultati. Studija je pokazala da su bolji rezultati lečenja postignuti kod bolesnika grupe B. Ukupna učestalost grešaka i komplikacija torakalne drenaže je opala od 36,52% (grupa A) na 12,73% (grupa B). Dužina hospitalizacije bolesnika bez komplikacija u grupi A iznosila je prosečno 19,5 dana, a u grupi B 10 dana, dok je dužina lečenja bolesnika sa greškama i komplikacijama drenaže u grupi A bila prosečno 33,5 dana, a u grupi B 17,5 dana. Zaključak. Razlika u dužini hospitalizacije i morbiditetu bolesnika su rezultat primene savremenih stavova torakalne drenaže, pravilne hirurške tehnike i pažljivog praćenja bolesnika.

Ključne reči

toraks; drenaža; lečenje ishod; postoperativnekomplikacije; lečenje greške

Reference

Aleman, C., Alegre, J., Armadans, L., Andreu, J., Falco, V., Recio, J., Cervera, C., Ruiz, E., de Fernandez, S.T. (1999) The value of chest roentgenography in the diagnosis of pneumothorax after thoracentesis. Am J Med, 107(4): 340-3
Alfageme, I., Munoz, F., Pena, N., Umbria, S. (1993) Empyema of the thorax in adults. Etiology, microbiologic findings, and management. Chest, 103(3): 839-43
Bailey, R.C. (2000) Complications of tube thoracostomy in trauma. J Accid Emerg Med, 17(2): 111-4
Brownlow, H.A., Edibam, C. (2002) Systemic air embolism after intercostal chest drain insertion and positive pressure ventilation in chest trauma. Anaesth Intensive Care, 30(5): 660-4
Capizzi, S.A., Prakash, U.B. (1998) Chest roentgenography after outpatient thoracentesis. Mayo Clin Proc, 73(10): 948-50
Collop, N.A., Kim, S., Sahn, S.A. (1997) Analysis of tube thoracostomy performed by pulmonologists at a teaching hospital. Chest, 112(3): 709-13
Eddy, A.C., Luna, G.K., Copass, M. (1989) Empyema thoracis in patients undergoing emergent closed tube thoracostomy for thoracic trauma. Am J Surg, 157(5): 494-7
Etoch, S.W., Bar-Natan, M.F., Miller, F.B., Richardson, J.D. (1995) Tube thoracostomy. Factors related to complications. Arch Surg, 130(5): 521-5; discussion 525-6
Kejriwal, N.K., Newman, M.A. (2005) Use of a single silastic chest drain following thoracotomy: Initial evaluation. ANZ J Surg, 75(8), str. 710-2
Luchette, F.A., Barrie, P.S., Oswanski, M.F., Spain, D.A., Mullins, C.D., Palumbo, F., Pasquale, M.D. (2000) Practice Management Guidelines for Prophylactic Antibiotic Use in Tube Thoracostomy for Traumatic Hemopneumothorax: The EAST Practice Management Guidelines Work Group. Eastern Association for Trauma. J Trauma, 48(4): 753-7
Pacanowski, J.P., Waack, M.L., Daley, B.J., Hunter, K.S., Clinton, R., Diamond, D.L., Enderson, B.L. (2000) Is routine roentgenography needed after closed tube thoracostomy removal?. J Trauma, 48(4): 684-8
Palesty, J.A., McKelvey, A.A., Dudrick, S.J. (2000) The efficacy of X-rays after chest tube removal. Am J Surg, 179(1): 13-6
Roberts, J.S., Bratton, S.L., Brogan, T.V. (1998) Efficacy and complications of percutaneous pigtail catheters for thoracostomy in pediatric patients. Chest, 114(4): 1116-21
Schmidt, U., Stalp, M., Gerich, T., Blauth, M., Maull, K.I., Tscherne, H. (1998) Chest tube decompression of blunt chest injuries by physicians in the field: Effectiveness and complications. J Trauma, 44(1): 98-101
Smith, J.A., Mullerworth, M.H., Westlake, G.W., Tatoulis, J. (1991) Empyema thoracis: 14-year experience in a teaching center. Ann Thorac Surg, 51(1): 39-42