Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:1

Sadržaj

članak: 4 od 683  
Back povratak na rezultate
2020, vol. 77, br. 4, str. 382-386
Dugoročni ishodi nakon kateter-ablacije atrioventrikularne nodalne reentrant tahikardije - desetogodišnje praćenje
aKlinički centar Srbije, Klinika za kardiologiju, Beograd
bKlinički centar Srbije, Klinika za kardiologiju, Beograd + Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet
cVojnomedicinska akademija, Klinika za kardiologiju, Beograd
dKlinički centar Srbije, Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Beograd

e-adresakocijancic@yahoo.com
Ključne reči: tahikardija, atrioventrikularna nodalna kružna; ablacija preko katetera; aritmija; lečenje, ishod
Sažetak
Uvod/Cilj. Atrioventrikularna (AV) nodalna reentrant tahikardija (AVNRT) je najčešća forma supraventrikularne tahikardije. Lečenje izbora predstavlja kateter-ablacija sporog puta AV čvora. Cilj ove studije je bio prikaz ishoda AVNRT nakon desetogodišnjeg perioda praćenja. Metode. Procedura je urađena kod 92 bolesnika (30 muškaraca i 62 žene, prosečne starosti 52,0 ± 13,3 godina, raspon 19 do 76 godina) sa dokazanom AVNRT tokom elektrofiziološkog ispitivanja od 2007 do 2009. godine. Od toga, 64 bolesnika su praćena tokom deset godina dolaženjem na redovne kliničke preglede. Pojava AV bloka, aritmije i upotreba antiaritmika bili su glavni ishodi desetogodišnjeg praćenja bolesnika. Multivarijantna logistička regresija je primenjena kako bi se izdvojili značajni faktori kojima se može predvideti pojava aritmije nakon praćenja od deset godina. Rezultati. Primarni uspeh intervencije je bio postignut kod 91 (98,9%) bolesnika. Kod jednog (1,1%) bolesnika registrovan je atrioventikularni blok III stepena koji je zahtevao ugradnju pejsmejkera. Posle desetogodišnjeg praćenja, nisu registrovani recidivi AVNRT. Ukupno 7 od 64 (10,9%) bolesnika je umrlo u periodu praćenja, većina zbog nekardijalnih uzroka. Posle perioda praćenja utvrđeno je da je kod šest (10,5%) bolesnika registrovan AV blok I stepena, dok su druge aritmije zabeležene kod 17 (29,8%) bolesnika, kao što su atrijalna fibrilacija i flater, pretkomorske ekstrasistole i sinusna tahikardija. Prosečan broj antiaritmika redukovan je sa 2,1 ± 1,2 leka, na početku, na 0,5 ± 0,6 leka u periodu praćenja, najčešće beta-blokatori, propafenon i amiodaron, pri čemu 33 (57,9%) bolesnika više nije koristilo antiaritmijsku terapiju. Logističkom regresijom izdvojili su se starost bolesnika preko 55 godina, na početku studije, i izvršena ponovna reintervencija posle kateter ablacije kao značajni predikotri pojave aritmije posle desetogodišnjeg praćenja, nezavisno od pola i postojanja arterijske hipertenzije na početku. Zaključak. Kateter-ablacija AVNRT predstavlja uspešnu i bezbednu proceduru iz perspektive desetogodišnjeg praćenja.
Reference
Brachmann, J., Lewalter, T., Kuck, K.H., Andresen, D., Willems, S., Spitzer, S.G., et al. (2017) Long-term symptom improvement and patient satisfaction following catheter ablation of supraventricular tachycardia: Insights from the German ablation registry. European Heart Journal, 38(17), 1317-1326
Chrispin, J., Misra, S., Marine, J.E., Rickard, J., Barth, A., Kolandaivelu, A., et al. (2018) Current management and clinical outcomes for catheter ablation of atrioventricular nodal re-entrant tachycardia. EP Europace, 20(4), e51-e59
Clague, J.R., Dagres, N., Kottkamp, H., Breithardt, G., Borggrefe, M. (2001) Targeting the slow pathway for atrioventricular nodal reentrant tachycardia: Initial results and long-term follow-up in 379 consecutive patients. European Heart Journal, 22(1), 82-88
D'este, D., Zoppo, F., Bertaglia, E., Zerbo, F., Picciolo, A., Scarabeo, V., et al. (2007) Long-term outcome of patients with atrioventricular node reentrant tachycardia. Int J Cardiol, 115(3), 350-353
Estner, H.L., Ndrepepa, G., Dong, J., Deisenhofer, I., Schreieck, J., Schneider, M., Plewan, A., Karch, M., Weyerbrock, S., Wade, D., Zrenner, B., Schmitt, C. (2005) Acute and long-term results of slow pathway ablation in patients with atrioventricular nodal reentrant tachycardia: An analysis of the predictive factors for arrhythmia recurrence. Pacing and Clinical Electrophysiology, 28(2), 102-110
Hindricks, G. (1996) Incidence of complete atrioventricular block following attempted radiofrequency catheter modification of the atrioventricular node in 880 patients Results of the Multicenter European Radiofrequency Survey (MERFS) the Working Group on Arrhythmias of t. European Heart Journal, 17(1), 82-88
Interian, A., Cox, M.M., Jimenez, R.A., Duran, A., Levin, E., Garcia, O., Cooper, D.K., Castellanos, A., Myerburg, R.J. (1993) A shared pathway in atrioventricular nodal reentrant tachycardia and atrial flutter: Implications for pathophysiology and therapy. American Journal of Cardiology, 71(4), 297-303
Jensen, S.M. (2017) 073_16975-L2 Is ablation for AVNRT associated with an increased late pacemaker-risk due to AV-block?. JACC: Clinical Electrophysiology, 3(10suppl 5), S29
Josephson, M.E., Miller, J.M. (1993) Atrioventricular nodal reentry: Evidence supporting an intranodal location. Pacing and Clinical Electrophysiology, 16(3 Pt 2), 599-614
Kalbfleisch, S.J., el-Atassi Rafael,, Calkins, H., Langberg, J.J., Morady, F. (1993) Association between atrioventricular node reentrant tachycardia and inducible atrial flutter. Journal of the American College of Cardiology, 22(1), 80-84
Kimman, G.P., Bogaard, M.D., van Hemel, N.M., van Dessel, P.F.H.M., Jessurun, E.R., Boersma, L.V.A., Wever, E.F.D., Theuns, D.A.M.J., Jordaens, L.J. (2005) Ten year followwup after radiofrequency catheter ablation for atrioventricular nodal reentrant tachycardia in the early days forever cured, or a source for new arrhythmias?. Pacing and Clinical Electrophysiology, 28(12), 1302-1309
Loh, P., Ho, S.Y., Kawara, T., Hauer, R.N., Janse, M.J., Breithardt, G. (2003) Reentrantcircuits in the canine atrioventricular node during atrial and ventricular echoes: electrophysiological and histological correlation. Circulation, 108(2), 231-238
Orejarena, L.A., Vidaillet, H., Destefano, F., Nordstrom, D.L., Vierkant, R.A., Smith, P.N., Hayes, J.J. (1998) Paroxysmal supraventricular tachycardia in the general population. Journal of the American College of Cardiology, 31(1), 150-157
Page, R.L., Joglar, J.A., Caldwell, M.A., Calkins, H., Conti, J.B., Deal, B.J., et al. (2016) 2015 ACC/AHA/HRS guideline for the management of adult patients with supraventricular tachycardia: A report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Clinical Practice Guidelines and the Heart Rhythm Society. Heart Rhythm, 13(4), e136-221
Sauer, W.H., Alonso, C., Zado, E., Cooper, J.M., Lin, D., Dixit, S., et al. (2006) Atrioventricular nodal reentrant tachycardia in patients referred for atrial fibrillation ablation: Response to ablation that incorporates slow-pathway modification. Circulation, 114, 191-195
Schernthaner, C., Danmayr, F., Strohmer, B. (2014) Coexistence of atrioventricular nodal reentrant tachycardia with other forms of arrhythmias. Medical Principles and Practice, 23(6), 543-550
Uchida, F., Kasai, A., Omichi, C., Fujii, E., Teramura, S., Yasuda, M., Nakano, T. (1998) Effect of radiofrequency catheter ablation on parasympathetic denervation: A comparison of three different ablation sites. Pacing and Clinical Electrophysiology, 21(11 Pt 2), 2517-2521
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.2298/VSP180314092K
objavljen u SCIndeksu: 14.05.2020.
metod recenzije: dvostruko anoniman
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka