Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u prethodnih 30 dana:1
  • preuzimanja u prethodnih 30 dana:0
članak: 1 od 1  
Back povratak na rezultate
Psihijatrija danas
2013, vol. 45, br. 1, str. 5-17
jezik rada: srpski
vrsta rada: istraživački članak

Diskriminativna sposobnost modela adaptacije ličnosti kod pacijenata različitih dijagnostičkih kategorija
aDnevna bolnica, Sombor
bCentar za socijalni rad, Sombor

e-adresa: lastoja@yahoo.com

Sažetak

Teorijsku osnovu sporovedenog istraživanja predstavlja model šest adaptacija ličnosti autora Van Joines i Ian Stewart. Ovaj model pretpostavlja da svaka osoba ima jednu dominantnu adaptaciju ličnosti, dimenzionalnog tipa. Model je pre svega patocentričan. Po autorima modela, dominantna adaptacija predisponira osobu ka određenoj patologiji, odnosno oni pretpostavljaju da su adaptacije ličnosti povezane sa različitim dijagnostičkim kategorijama. Cilj ovog istraživanja se odnosio na proveru diskriminativne sposobnosti modela adaptacija, a u odnosu na pacijente različitih dijagnostičkih kategorija poremećaja. Problem istraživanja smo izrazili kroz sledeće istraživačko pitanje: Da li se pacijenti različitih dijagnostičkih kategorija mogu razlikovati na osnovu dominantne adaptacije ličnosti? Istraživanje je sprovedeno na 180 pacijenata, podeljenih na osnovu dijagnoze u tri grupe: neurotični, psihotični i poremećaja ličnosti. Podaci su prikupljani upitnikom JPEQ, i na osnovu skorova na skalama upitnika određena je dominantna adaptacija svakog ispitanika. Statističkim metodom diskriminativne analize dobijeni su sledeći rezultati: Neurotični se od ostale dve dijagnostičke grupe razlikuju po naglašenoj emocionalnoj nestabilnosti i nestabilnosti u socijalnim relacijama, izraženom komformizmu, te sklonosti započinjanju odnosa sa drugima, uz tendenciju lakog menjanja stavova i verovanja (dominantne adaptacije Opsesivno-kompulsivna i Histrionična). Za poremećaje ličnosti u poređenju sa neurotičnima i psihotičnima karakteristična je rigidnost u mišljenju, te teško menjanje stavova i uverenja, kao i nerealna očekivanja od sebe samih. Oni ne vole preteranu pažnju, loši su u javnim nastupima sa elementima niske odgovornosti. Iako su komunikativni i stabilni u realnosti, pokazuju negativističku nastrojenost i sklonost kriticizmu (Pasivno-agresivna adaptacija). Psihoze možemo razlikovati od neuroza i poremećaja ličnosti po povećanoj sklonosti ka izdvajanju iz okoline, pasivnosti, sanjarenju, ekscentričnosti, izraženoj tendenciji antisocijalnom ponašanju, manipulativnosti i hostilnosti sa elementima konfuznog i bizarnog mišljenja. No, s druge strane odlikuje ih odsustvo depresivnih karakteristika, očuvanih su voljnih dinamizama, te odsutne ili niske zavisnosti od drugih ljudi (Shizoidna i Antisocijalna adaptacija).

Ključne reči

Reference

Berger, J. (2004) Psihodijagnostika - metod procene ličnosti i ponašanja. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Berne, E. (1961) Transactional analysis in psychotherapy. New York: Grove Press
Joines, V., Stewart, I. (2002) Personality adaptation: A new guide to human understanding in psychotherapy and counseling. Nottingham: Lifespace Publ
Kaplan, K.J., Capace, N., Clyde, J.D. (1984) A bidemensionaln distancing approach to TA. Transactional Analysis Journal, 14(2): 114-119
Livesley, W.J., ur. (1995) The DSM-IV personality disorders. New York: Guilford, 583-94
Steiner, C. (1974) Scripts people live. Transactional analysis of life scripts. New York: Grove press
Svetska zdravstvena organizacija (1992) ICD-10 Klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja - klinički opisi i dijagnostička uputstva. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva