Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:8
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:6

Sadržaj

članak: 6 od 6  
Back povratak na rezultate
2012, vol. 11, br. 4, str. 521-545
Pojam o sebi osoba sa intelektualnim teškoćama - implikacije za razvoj programa podrške
aInstitut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd
bAsocijacija za promovisanje inkluzije Srbije, Beograd

e-adresabobanpetrovi@gmail.com
Sažetak
Pojam o sebi definiše se kao ukupnost opažaja, misli, osećanja, ocena i predviđanja osobe o sebi kao iskustvenom objektu, kao učesniku u interkaciji sa fizičkim i socijalnim okruženjem. Kao takav, predstavlja konstrukt koji je često ispitivan kada su u pitanju deca, mladi i odrasli sa intelektualnim teškoćama. Međutim, pojam o sebi osoba sa intelektualnim teškoćama ispitivan je pretežno kroz psihometrijsku paradigmu, preko instrumenata upitničkog tipa. To nije obezbedilo dovoljno prostora za aktivnu participaciju osoba sa intelektualnim teškoćama u samom toku ispitivanja, niti je omogućilo da se dobiju adekvatne polazne informacije o pojmu o sebi osoba sa intelektualnim teškoćama, koje mogu da posluže za razvoj programa podrške samoodređenju osoba sa intelektualnim teškoćama. Stoga je ovo istraživanje, usmereno na ispitivanje pojma o sebi osoba sa intelektualnim teškoćama u različitim domenima, od značaja za osobe sa intelektualnim teškoćama: globalni pojam o sebi, osobine ličnosti, kompetentnosti, teškoće u svakodnevnom životu, svest o sopstvenim (intelektualnim) teškoćama. Istraživanje je realizovano u seriji od pet fokus grupa, uz aktivnu participaciju osoba sa intelektualnim teškoćama kroz kombinovanje radioničarskih aktivnosti i diskusija u malim grupama. Fokus grupe su realizovane jednom nedeljno, u po dve grupe od osam učesnika, različite starosti (22 do 53 godine), pola, stepena i tipa teškoća. Svi učesnici su najveći deo života proveli u institucijama, a od 2004. godine su korisnici usluge stanovanja uz podršku za osobe sa invaliditetom. Kada je u pitanju generalni pojam o sebi, na osnovu analiza iskaza učesnika, mogu se izdvojiti tri globalne teme: kompetentnosti i interesovanja, fizički izgled i socijalne uloge. Kada su u pitanju osobine ličnosti, najfrekventnije se javljaju atributi poput 'dobar', 'poslušan', 'vredan'. Kada su u pitanju kompetentosti i teškoće koje imaju, najčešće su navođene kompetentnosti i teškoće s kojima se suočavaju tokom svakodnevnog života u stanovanju uz podršku. Mada prepoznaju svoje kognitivne teškoće, često odbijaju da o njima razgovaraju i naglašavaju svoju svesnost o devaluativnoj vrednosti termina kojima se označavaju. Analiza je pokazala da je pojam o sebi osoba sa intelektualnim teškoćama relativno siromašan atributima, te da je stečen, naučen i to kao produkt relativno restriktivnih uslova života, kao što je život u instituciji. Međutim, može se pretpostaviti i stimulativno delovanje aktuelnih uslova života na oblikovanje slike o sebi osoba sa intelektualnim teškoćama. U radu se ukazuje na moguće implikacije osnovnih rezultata u praktičnom radu na unapređenju pojma o sebi i kapaciteta za samopercepciju i samoodređenje osoba sa intelektualnim teškoćama.
Reference
Abbott, S., McConkey, R. (2006) The barriers to social inclusion as perceived by people with intellectual disabilities. Journal of intellectual disabilities, 10(3): 275-87
Ashton, M.C., Lee, K., Perugini, M., Szarota, P., de Vries, R.E., di Blas, L., Boies, K., Boele, D.R. (2004) A six-factor structure of personality-descriptive adjectives: Solutions from psycholexical studies in seven languages. Journal of Personality and Social Psychology, 86(2): 356
Axellson, C., Granier, P., Adams, L. (2004) Izvan deinstitucionalizacije - nestabilna tranzicija ka sistemu koji pruža mogućnosti u jugoistočnoj Evropi. Beograd: Handicap International
Barr, O., Mcconkey, R., Mcconaghie, J. (2003) Views of People with Learning Difficulties about Current and Future Accommodation: The use of focus groups to promote discussion. Disability & Society, 18(5): 577-597
Cambridge, P., Mccarthy, M. (2001) User focus groups and Best Value in services for people with learning disabilities. Health & Social Care in the Community, 9(6): 476-489
Campbell, V. (2001) Measurement of disability in special populations: People with limited cognitive functioning. u: International seminar on the measurement of disability, New York
Cooley, E.J., Ayres, R.R. (1988) Self-concept and success-failure attributions of nonhandicapped students and students with learning disabilities. Journal of learning disabilities, 21(3): 174-8
Costa, P.T., Mccrae, R.R. (1992) Revised NEO Personality Inventory (NEO-PI-R) and the NEO Five-Factor Inventory (NEO-FFI): Professional manual. Odessa, FL: Psychological Assessment Resources
Donohue, D.K. (2008) Self-concept in children with Intellectual disabilities. Georgia: Georgia State University, Unpublished master thesis
Doyle, J., The, national federation of voluntary bodies providing services to people with intellectual disabilities (2009) Using focus groups as a research method in intellectual disability research: A practical guide. Retrieved April 05, 2010, from: http://www.fedvol.ie/_fileupload/Research/focus%20groups%20a%20practical%20guide.pdf
Đurić, S. (2005) Metodologija fokusgrupnog istraživanja. Sociologija, vol. 47, br. 1, str. 1-26
Gans, A.M., Kenny, M.C., Ghany, D.L. (2003) Comparing the self-concept of students with and without learning disabilities. Journal of learning disabilities, 36(3): 287-95
Garaigordobil, M., Pérez, J.I. (2007) Self-concept, self-esteem and psychopathological symptoms in persons with intellectual disability. Spanish journal of psychology, 10(1): 141-50
Gilbert, T. (2004) Involving people with learning disabilities in research: Issues and possibilities. Health & social care in the community, 12(4): 298-308
Glumbić, N.P. (2005) Sudbina mentalne retardacije u politički korektnom diskursu. Istraživanja u defektologiji, br. 6, str. 11-21
Gustafsson, C. (2003) Intellectual disabilities and mental health problems: Evaluation of two clinical assessment instruments, occurrence of mental health problems and psychiatric care utilization. Acta Universitatis Upsaliensis, Uppsala
Havelka, N.N. (2001) Socijalna percepcija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Kaehne, A., O'Connell, C. (2010) Focus groups with people with learning disabilities. Journal of intellectual disabilities, 14(2): 133-45
Kiernan, C. (1999) Participation in Research by People with Learning Disability: Origins and Issues. British Journal of Learning Disabilities, 27(2): 43-47
Li, E.P., Tam, A.S., Man, D.W. (2006) Exploring the self-concepts of persons with intellectual disabilities. Journal of intellectual disabilities, 10(1): 19-34
Mactavish, J.B., Lutfiyya, Z.M., Mahon, M.J. (2000) 'I can speak for myself': Involving individuals with intellectual disabilities as research participants. Mental retardation, 38(3): 216-27
Marsh, H.W., Tracey, D.K., Craven, R.G. (2006) Multidimensional Self-Concept Structure for Preadolescents With Mild Intellectual Disabilities: A Hybrid Multigroup-MIMC Approach to Factorial Invariance and Latent Mean Differences. Educational and Psychological Measurement, 66(5): 795-818
Milačić-Vidojević, I., Dragojević, N., Brojčin, B. (2012) Efikasnost psiholoških oblika rada sa osobama sa intelektualnom ometenošću. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 11(2): 285-305
Opačić, G.Đ. (1995) Ličnost u socijalnom ogledalu. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja / IPI
Smederevac, S., Mitrović, D., Čolović, P. (2010) Velikih pet plus dva - primena i interpretacija. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju
Škrinjar, J. (2002) Poticanje razvoja pozitivne slike o sebi kod osoba sa mentalnom retardacijom. Zagreb: Hrvatski savez udruga za osobe sa mentalnom retardacijom
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/specedreh11-2353
objavljen u SCIndeksu: 08.01.2013.
metod recenzije: dvostruko anoniman