Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:3

Sadržaj

članak: 2 od 3  
Back povratak na rezultate
2012, vol. 41, br. 3, str. 37-41
Gojaznost kao faktor rizika za Diabetes mellitus tip 2 u populaciji grada Niša
aInstitut za javno zdravlje, Niš
bUniverzitet u Nišu, Medicinski fakultet
cZdravstveni centar, Surdulica

e-adresamirkoilic@medianis.net
Sažetak
Gojaznost se smatra značajnijim faktorom rizika za nastanak Diabetes mellitus tipa 2 (DM) u populaciji Severne Amerike i Evrope. Cilj rada bio je da prikaže značaj gojaznosti kao faktora rizika za nastanak DM tip 2 u populaciji grada Niša. Metod. Primenjena je anamnestička studija kojom je obuhvaćeno 200 ispitanika, životne dobi 40-64 god, oba pola, iz urbanog dela grada Niša. U grupi obolelih bilo je 100 novodijagnostikovanih od DM tip 2, a u kontrolnoj grupi bilo je 100 zdravih ispitanika. Kontrolna grupa je sastavljena po Friedman-ovim kriterijumima. Izvršeno je mečovanje po polu, uzrastu i mestu stanovanja. Radi utvrđivanja stepena uhranjenosti ispitanika izvršena su antropometrijska merenja i izračunavanje Indeksa telesne mase (ITM). Izračunavan je X2 test i unakrsni relativni rizik (OR). Rezultati. U grupi obolelih bilo je statistički značajno više gojaznih nego u kontrolnoj grupi (77% vs 51%, X2=11,563>X2 (1 i 0,001)=10,827 i p<0,001; OR=3,22). Izvršeno je testiranje razlike u odnosu na pol i utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika u odnosu na zastupljenost gojaznosti kod obolelih muškaraca i muškaraca iz kontrolne grupe (X2=9,382>X2 (1 i 0,01) = 6,635 i p<0,01; OR=3,2). Postoji statistički značajna razlika u zastupljenosti gojaznosti kod obolelih žena i žena iz kontrolne grupe (X2=12,656>X2 (1 i 0,001)=10,827 i p<0,001; OR=4,1). U dobnoj grupi od 50. do 64. god. bio je veći procenat gojaznih i umereno gojaznih, dok je u dobnoj grupi 40 do49 god. veći broj ispitanika koji su bili normalno uhranjeni. Utvrđena razlika nije statistički signifikantna. Zaključak. Gojaznost je bila značajno zastupljenija u grupi obolelih muškaraca i žena u poređenju sa zdravim ispitanicima iz kontrolne grupe.
Reference
Bonadonna, R.C., Groop, L., Kraemer, N., Ferrannini, E., del Prato, S., DeFronzo, R.A. (1990) Obesity and insulin resistance in humans: A dose-response study. Metabolism: clinical and experimental, 39(5): 452-9
Carter, P., Gray, L.J., Troughton, J., Khunti, K., Davies, M.J. (2010) Fruit and vegetable intake and incidence of type 2 diabetes mellitus: Systematic review and meta-analysis. BMJ (Clinical research ed.), 341: c4229
Gledović, Z., Radovanović, Z., Janković, S., Jevremović, I., Marković-Denić, L., Pekmezović, T., Šipetić-Grujičić, S., Čobeljić, M., Tomić-Spirić, V. (2004) Najčešće bolesti i povrede - epidemiologija, etiologija i prevencija. Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta, CIBID - Centar za izdavačku, bibliotečku i informacionu delatnost
Grujić, V.V. (2002) Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva u republici Srbiji. I deo. Glasnik Instituta za zaštitu zdravlja Srbije, 76(1-2):142-7
Lee, I.M., Manson, J.E., Hennekens, C.H., Paffenbarger, R.S. (1993) Body weight and mortality. A 27-year follow-up of middle-aged men. JAMA, 270(23): 2823-8
Micić, D., Jorga, J., Ostojić, M. (1999) Gojaznost i kardiovaskularne bolesti. Kardiologija, 20 Suppl 1:55-9
Milošević, N. (1996) Uticaj pojedinih faktora rizika na nastanak i tok insulin-nezavisni diabetes mellitus i njihov značaj. Niš: Medicinski fakultet, Magistarski rad
National Health Survey Serbia (2007) Key findings, 2006. Beograd: Institute for Public Health 'Milan Jovanović-Batut'
Novaković, B., Martinov-Cvejin, M., Grujičić, M. (2007) Gojaznost, metabolički sindrom, smanjenje telesne mase i ishrana. u: Tatjana Ivković-Lazar [ur.] Nutricija, tretman i kardiovaskularni faktori rizika, sa međunarodno priznatim preporukama za prevenciju ateroskleroze, Novi Sad, 13-24
Paul, E., O'Brien, M.D., Dixon, B.J. (2002) The extent of the problem of obesity. American Journal of Surgery, 184(6): S4
Rexrode, K.M., Manson, J.E., Hennekens, C.H. (1996) Obesity and cardiovascular disease. Current opinion in cardiology, 11(5): 490-5
Sjostrom, C.D., Peltonen, M., Wedel, H., Sjostrom, L. (2000) Differentiated long-term effects of intentional weight loss on diabetes and hypertension. Hypertension, 36(1): 20-5
Stuatenberg, J., Stephan, R.D. (2003) An American Heart Association Scientific Statement From the Atherosclerosis, Hypertension, and Obesity in the Young Committee (Council on Cardiovascular Disease in the Young). Circulation, 107(10): 1448-1453
WHO Obesity and overweight
WHO (2005) Preventing chronic diseases: A vital instrument. Geneva: World Health Organization
Wild, S., Roglic, G., Green, A., Sicree, R., King, H. (2004) Global prevalence of diabetes: Estimates for the year 2000 and projections for 2030. Diabetes Care, 27, str. 1047-1053
Wing, R.R., Jeffery, R.W. (1995) Effect of modest weight loss on changes in cardiovascular risk factors: Are there differences between men and women or between weight loss and maintenance?. International journal of obesity and related metabolic disorders, 19(1): 67-73
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: stručni članak
DOI: 10.5937/ZZ1203037I
objavljen u SCIndeksu: 22.03.2013.