Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:[1]
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:5
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:2

Sadržaj

članak: 2 od 3  
Back povratak na rezultate
2012, vol. 49, br. 3, str. 313-319
Ekološki aspekti spaljivanja žetvenih ostataka kao alternativnog goriva
Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet

e-adresakastori@polj.uns.ac.rs
Ključne reči: energija; hranljivi elementi; spaljivanje; zemljište; žetveni ostaci
Sažetak
Sve veća potreba za energijom i očuvanjem životne sredine nametnula je potrebu za iznalaženjem obnovljivih, alternativnih, ekološki prihvatljivih izvora energije. S tim u vezi u žiži interesovanja našla se i biomasa njivskih biljaka. Korišćenje biomase njivskih biljaka u energetske svrhe ima niz prednosti. Biomasa spada u obnovljive izvore energije, prisutna je u velikim količinama, njeno sagorevanje ne opterećuje dodatno atmosferu ugljen-dioksidom i samo neznatno oksidima sumpora i azota, a količina pepela koji ostaje nakon sagorevanja je mala. Negativni efekti proističu iz činjenice da organska materija žetvenih ostataka ima važnu ulogu u kruženju materije u agroekosistemu. Pored toga što predstavljaju organsku masu, žetveni ostaci se odlikuju i relativno velikim sadržajem biogenih elemenata koji se sagorevanjem potpuno ili delimično gube. Odnošenje žetvenih ostataka sa njiva (baliranje, transport i sl.) povezano je sa dodatnim gaženjem i sabijanjem zemljišta. Stoga redovno odnošenje žetvenih ostataka sa njiva bez redovne primene organskih đubriva, sa stanovišta očuvanja plodnosti zemljišta, može da bude dugoročno veoma štetno. U slučaju da se biomasa redovno odnosi sa njive, u cilju očuvanja plodnosti zemljišta potrebno bi bilo svake treće ili četvrte godine đubriti organskim đubrivima, pre svega stajnjakom. Imajući u vidu značaj žetvenih ostataka u kruženju materija u agroekosistemu i sa tim u vezi povoljnog dejstva na plodnost zemljišta, pogrešno je njihovu vrednost proceniti samo na osnovu vrednosti energije koja se dobija njihovim sagorevanjem. Postoje i druga tehnološka rešenja za dobijanje energije iz biomase, npr. proizvodnjom biogasa što je ekološki mnogo prihvatljivije.
Reference
Bai, A. (2011) Perspectives of a new generation of biopower materials. Magyar Tudomány, 1-8; 7
Bationo, A., Mokwunye, A.U. (1991) Role of manure and crop residue in allevianting soil fertility constraints to crop production: With special reference to the Sahalian and Sudanian zones of West Africa. Fertility Research, 29, 175-125
Bogdanović, D.M., Ubavić, M., Dozet, D. (1993) Hemijska svojstva i obezbeđenost zemljišta Vojvodine neophodnim makroelementima. u: Kastori Rudolf [ur.] Teški metali i pesticidi u zemljištu Vojvodine, Novi Sad: Institut za ratarstvo i povrtarstvo, 187-197
Brkić, M., Martinov, M. (2006) Energy efficiency and gas emmission of biomas-fueled thermal fascilities. Revija agronomska saznanja, (16): 212-223
Brkić, M. (2012) Određivanje potrebne količine sojine slame za zagrevanje blok plastenika. Savremeni povrtar, (42): 10-11
Brkić, M., Babić, M., Somer, D. (1995) Alternativni izvori energije u poljoprivredi i zaštita okolne sredine. u: Biomasa, bioenergetska reprodukcija u poljoprivredi, naučni skup, zbornik radova, Beograd: IP Mladost, str. 151-161
Dimitrov, P., Stoyanov, K., Kangalov, P., Beloev, H. (2011) Methods of using vegetation and plant residues for protecting the soil from water erosion in Bulgaria. Ecologica, 18(63): 485-489
Dinya, L. (2011) Production of energy based on biomass and sustainable energy management. Magyar Tudomány, 913-925; 8
Ilić, M., Grubor, B., Tešić, M. (2004) The state of biomass energy in Serbia. Thermal Science, vol. 8, br. 2, str. 5-20
Jaćimović, G., Malešević, M., Bogdanović, D., Marinković, B., Crnobarac, J., Latković, D., Aćin, V. (2009) Prinos pšenice u zavisnosti od dugogodišnjeg zaoravanja žetvenih ostataka. Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta, 33(1): 85-92
Jäkel, K., Wanka, U., Albert, E. (2002) Wie aus dem Gärrest Edelgülle wird, Biogas -Strom aus Gülle und Biomasse. u: Top. agrar Fachbuch, 74-77
Janić, T., Brkić, M., Igić, S. (2006) Dobijanje toplotne energije sagorevanjem balirane biomase. Revija - agronomska saznanja, Novi Sad, 16(5), str. 34-37
Jovanović, M., Kiš, F. (2004) Poljoprivreda kao proizvođač energije. Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta, 28(1): 171-181
Kastori, R., Drezgić, P. (1964) Uticaj dubine obrade na razvoj korenovog sistema kukuruza. Arhiv za poljoprivredne nauke, (55): 63-80
Kastori, R., Petrović, M., Starčević, Lj. (1985) Effect of Nitrogen Fertilization and Plowing Under of Straw on Grain Quality in Wheat and Maize Grain. Arhiv za poljoprivredne nauke, (46): 129-144
Kastori, R., Tesić, M. (2006) Efekti višegodišnjeg odnošenja žetvenih ostataka ratarstva sa polja. Revija agronomskog saznanja, (16): 23-27
Kastori, R., Maksimović, I. (2008) Ishrana biljaka. Novi Sad: Vojvođanska akademija nauka i umetnosti
Kastori, R., Milošević, N. (2011) Ekološki i fiziološki aspekti kisele sredine - zemljište, biljke i mikroorganizmi. Novi Sad: Institut za ratarstvo i povrtarstvo
Kastori, R. (1995) Zaštita agroekosistema. Novi Sad: Feljton
Kretzschmar, R.M., Hafner, H., Bationo, A., Marschner, H. (1991) Long- and short-term effects of crop residues on aluminum toxicity, phosphorus availability and growth of pearl millet in an acid sandy soil. Plant and Soil, 136(2): 215-223
Lang, I., Harmos, Zs., Csete, L., Kralovanszky, U.P., Tokes, O. (1985) Possibilities of complex usage of biomass. Budapest: Mezõgazdasági Kiadó
Latković, D., Marinković, B., Malešević, M., Jaćimović, G., Jug, D. (2009) Efekat zaoravanja žetvenih ostataka pri različitim količinama azota na prinos zrna kukuruza. Savremena poljoprivreda, 58(3-4): 16-22
Marinković, B., Starčević, Lj., Crnobarac, J., Balašević, S., Latković, D. (1993) Effect of plowing under of harvest residues on mineral nitrogen relocation into deeper soil layer. u: Proceedings of International scientific conference ECO-93: Protection of environment and agriculture, Novi Sad, Serbia, pp. 33-36
Martinov, M., Tešić, M., Konstantinović, M., Stepanov, B. (2005) Perspektive u korišćenju biomase za grejanje domaćinstava u seoskim područjima. Savremena poljoprivredna tehnika, 31(4): 211-220
Mihajlović, E. (2006) Biomas as potential renewable energy resurce. Revija agronomska saznanja, (16): 27-30
Milošević, N. (1985) Microbiological Changes and Dehydrogenase Activity of Chernozem Soil Depedance of Introduced Nitrogen Fertilizers and Organic Matter. Agronomski glasnik, (6): 33-41
Obernberger, I., Widmann, W., Wurst, F., Worgetter, M. (1995) Beurteilung der Umweltverträglichkeit des Eisatzes von Einjahresganzpflanzen und Stroh zur Fernwermeerzeugung. Graz: Institute of Chemical Engineering (ed) Technical University, Austria, Annual report for the research project
Rebafka, F.P., Ndunguru, B.J., Marschner, H. (1993) Crop residue application increases nitrogen fixation and dry matter production in groundnut (Arachis hypogaea L.) grown on an acid sandy soil in Niger, West Africa. Plant and Soil, 150(2): 213-222
Sander, M., Andren, O. (1997) Ash from cereal and rape straw used for heat production: Liming effect and contents of plant nutrients heavy metals. Water, Air and Soil Pollution, 93, 93-108
Shaw, A.W., Robinson, R. (1970) Organic matter decomposition and plant nutrient from incorporations of soybean hay and wheat straw in Holston sandy loam in outdoor lysimeters. Soil Sci. Soc. Am. Proc, 24, 617-622
Stevanović, M. (1978) Uticaj zaoravanja žetvenih ostataka na količinu humusa i azota u zemljištu. Arhiv za poljoprivredne nauke, (114): 41-50
Track, T., Michels, J. (2008) Industrial aspects of biomass production. u: 2nd General Assembly -Common Systems Understanding for Risk-Based Management of River Basins, and 2nd Thematic Workshop - Bridging Science, Water Managment and Practical Experiences in European River, str. 69-73
van Loo, S., Koppejan, J. (2002) Handbook of biomass combustion and co-firing. Enschede: Twente University Press
Vasin, J. (2008) Stanje plodnosti zemljišta Vojvodine. u: Manojlović M. [ur.] Đubrenje u održivoj poljoprivredi, Novi Sad, Serbia: Faculty of agriculture in Novi Sad, pp. 45-53
Vučić, N. (1992) Higijena zemljišta. Novi Sad: Vojvođanska akademija nauka i umetnosti
Vukadinović, V., Vukadinović, V. (2011) Ishrana bilja. Osijek, Croatia: Faculty of Agriculture in Osijek
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/ratpov49-1620
objavljen u SCIndeksu: 08.01.2013.
metod recenzije: dvostruko anoniman

Povezani članci