- citati u SCIndeksu: [2]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:3
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
|
|
2008, vol. 60, br. 1, str. 88-102
|
Ljudska prava i kreiranje bezbednosne politike u Srbiji
Human rights and creating the security policy in Serbia
Sažetak
Kreiranje nove bezbednosne politike predstavlja okvir za stabilnost u regionu i preduslov za uključivanja Republike Srbije u svetske tokove. Zadaci državnih organa na kreiranju nacionalne bezbednosne politike prvenstveno su usmereni na utvrđivanje jedinstvenog nacionalnog interesa, koji se mora ugraditi u bezbednosni koncept i model, iz kojeg slede bezbednosne strategije. To podrazumeva izbalansiran sistemski pristup, kako prema potrebi za uspešnim i efikasnim eliminisanjem pojava ugrožavanja bezbednosti, tako i prema očuvanju i unapređenju ljudskih prava i sloboda. Ljudska prava predstavljaju osnovna moralna prava, neophodna za dostojanstveni život svih ljudi, zbog čega su univerzalna, neotuđiva i nedeljiva. Da bi se ostvarila, ljudska prava moraju da budu identifikovana i kodifikovana u okviru međunarodnog, regionalnog i nacionalnog pravnog sistema, a državne vlasti moraju imati zakonsku obavezu da ih poštuju. Koncept ljudskih prava moraju braniti nezavisni sudovi putem zakonom propisne procedure. Samo na taj način moguće je, u procesu kreiranja i implementacije politike nacionalne bezbednosti, maksimalno isključiti zloupotrebe prava na privatnost ličnosti i drugih tekovina opšteg civlizacijskog progresa.
Abstract
The creation of a new security policy constitute a framework for the stability of the region and a prerequisite for the Republic of Serbia's joining the courses of the world. The tasks of governmental bodies in creating the national security policy are primarily aimed to establish an overall national interest, which must be integrated into the security concept and model, wherefrom the security strategies proceed. This implies a balanced system approach, both to the need for a successful and efficient elimination of the occurrences threatening the security, and to the preservation and advancement of human rights and freedoms. Human rights are fundamental moral rights necessary for a dignified life of all men and therefore are universal, inalienable, and indivisible. To be exercised, the human rights have to be identified and codified within the international, regional, and national legal system, and the governmental authorities must be legally obliged to observe them. The concept of human rights must be defended by independent courts through legally prescribed procedure. In this way only it is possible, in the process of creating and implementing the national security policy, to maximally eliminate the abuse of the right to a person's privacy and other achievements of the general civilization progress.
|
|
|
Reference
|
8
|
Born, H. (2003) Parlamentarni nadzor bezbednosnog sektora - načela, mehanizmi, praksa. Beograd: Centar za civilno-vojne odnose, br. 5, Priručnik za poslanike Interparlamentarne unije i Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga
|
|
Cooper, J. (2006) Countering terrorism, protecting human rights: Draft manual. London: OSCE
|
1
|
Grum, D. (2004) Priručnik za istražitelje povrede ljudskih prava. Beograd: Fond za humanitarno pravo, prevod
|
2
|
Hadžić, M. (2004) Smisao reforme sektora bezbednosti. Beograd: Centar za civilno-vojne odnose, priručnik
|
4
|
Janjević, M. (2005) Ustav Evrope. Beograd: Službeni glasnik
|
16
|
Lopandić, D.Ž., ur. (1995) Ugovor o Evropskoj uniji - Rim-Mastriht-Amsterdam. Beograd: Međunarodna politika
|
4
|
Milošević, M. (2006) Fizičko-tehničko obezbeđenje i protivpožarna zaštita. Beograd: Glosarijum
|
|
Perović, S.K. (2006) Prirodno pravo i univerzalne vrednosti. Pravni život, broj 9
|
|
Savić, S. (2006) Zapadnoevropska unija - nastanak, uloga i transformacija. Vojno delo, vol. 58, br. 1, str. 22-51
|
1
|
Stajić, L.S. (2005) Osnovi bezbednosti - sa osnovama istraživanja bezbednosnih pojava. Beograd: FCO
|
|
Staničić, M. (2007) Hrvatska i NATO. Bezbednost Zapadnog Balkana, Beograd, broj 5, Beogradska škola za studije bezbednosti
|
1
|
Stanković, D. (1984) Da li podaci iz lične-privatne sfere mogu eventualno poslužiti kao dokazno sredstvo u krivičnom postupku. Glasnik Advokatske komore Vojvodine, broj 3
|
|
|
|