Metrika

  • citati u SCIndeksu: [4]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:3
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:2

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2000, vol. 22, br. 1, str. 39-64
Stres i mentalni zamor u radnom procesu kao problem industrijski razvijenih zemalja
aUniverzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Institut za higijenu i medicinsku ekologiju
bKlinički centar Srbije, Klinika za psihijatriju, Beograd
Ključne reči: stres; mentalni zamor; mentalna oboljenja; PTSD; radni proces
Sažetak
Stres na radnom mestu i mentalna oboljenja povezana sa radom ostavljaju evidentne posledice smanjene produktivnosti i povećanog apsentizma radnika. Otkaz sa posla kao mogućnost otkaza, konkurencija i zastarelost kadrova, restruktuacije, fuzije i slični izvori organizacionog meteža postali su deo tekućeg trenda koji je erodirao shvatanje o sigurnosti radnog mesta i u razvijenim zemljama Faktori rizika po mentalno zdravlje iz radne sredine u najvećem broju slučaja se ispoljavaju kratkotrajnim promenama raspoloženja i osećanjem nezadovoljstva ili depresivnim raspoloženjem a što često može biti praćeno promenama u ponašanju poput uznemirenosti ili izbegavanja kao dominantnim mehanizmom prevazilaženja aktuelnog problema. Situacije koje su posebno opasne mogu odmah rezultirati hroničnim poremećajima mentalnog zdravlja (post-traumatski stres poremećaj PTSD). Kada je jedan ili više uzročnika stresa kontinuirano prisutan, kratkoročni, reverzibilni problemi mogu ishoditi stabilnijim ireverzibilnim rezultatima kao što su: iscrpljenost, veći depresivni poremećaji ili npr. hronične psihoze. Mentalni zamor se može definisati kao proces vremenski povratnog pada stabilnosti radnog učinka, raspoloženja i aktivnosti posle produženog radnog vremena. Karoshi je sociomedicinski fenomen koji se odnosi na smrtnost ili radnu nesposobnost povezanu sa preopterećenjem na radu, a posredovan je etiopatološkim mehanizmom naglog razvoja infarkta miokarda ili akutne srčane insuficijencije. Dizajniranje strukture zadatka prema konkretnoj osobi, dovoljan period odmaranja tokom radnog vremena i dovoljan odmor, spavanje i rekreacija predstavljaju načine smanjenja simptoma nastalog mentalnog zamora, kako ne bi došlo do pojave trajnih posledica.
Reference
Beaton, R., Murphy, S., Pike, K., Jarreh, M. (1995) Stress-symptom factors in firefighters and paramedics. u: Sauter S., Murphy I. [ur.] Organizational Risk Factors for Job Stress, Washington, DC: APA Press
Bentall, R.P. (1990) The illusion of reality: A review and integration of psychological research on hallucinations. Psychol Bull, 107(1): 82-95
Brodsky, C.M. (1984) Long-term work stress. Psychosomatics, 25(5): 361-4, 367-8
Buono, A.F., Bowditch, J.L. (1989) The human side of mergers and acquisitions. San Francisco, CA: Jossey-Bass Publishers
Drinkwater, J. (1992) Japan: Death from overwork. Lancet, 340(8819): 598
Eaton, W.W., Anthony, J.C., Mandel, W., Garrison, R. (1990) Occupations and the prevalence of major depressive disorder. J Occup Med, 32(11): 1079-87
Freudenberger, H.J. (1975) The staff burn-out syndrome in alternative institutions. Psycother Theory Res Pract, 12:1
Greenberg, P.E., Stiglin, L.E., Finkelstein, S.N., Berndt, E.R. (1993) The economic burden of depression in 1990. J Clin Psychiatry, 54(11): 405-18
Hacher, W. (1998) Mental workload. u: Encyclopedia of occupational health and safety, Geneve: ILO
Hartani, K.T. (1998) Death from overwork. u: Encyclopedia of occupational health and safety, Geneve: ILO
Hobfoll, W.E. (1988) The ecology of stress. New York: Hemisphere
Houptman, I.D., Kompier, M.A.J. (1998) Work and mental health. u: Encyclopedia of occupational health and safety, Geneve: ILO
Kaplan, H.I., Sadock, B.J., ur. (1995) Comprehensive textbook of psychiatry. Baltimore, itd: Williams and Wilkins
Karasek, R., Theorell, T. (1990) Healthy work. London: Basic Works
Katon, W., Kleinman, A., Rosen, G. (1982) Depression and somatization: A review. Am J Med, 72:211-247
Lazarus, R.S. (1991) Psychological stress in the work place. Journal of Soc Behar Personal, 6(7): 114
Link, B.P., Dobrenweud, R.B., Skodol, A.E. (1986) Socio-economic status and schizophrenia: Noisome occupational characteristics as a risk factor. Am Soc Rev, 51 (April):242-258
Mcgrath, J.E. (1976) Stress and behavior in organizations. u: Dunette M.D. [ur.] Handbook of industrial and organizational psychology, Chicago: Rand McNally College
O'Leary, L. (1993) Mental health at work. Occup Health Rev, 45:23-26
Poleksić, J., Savićević, M. (1979) Mentalna higijena u industriji. Niš: Institut za dokumentaciju zaštite na radu
Rosch, R., Pelletier, K. (1987) Designing workplace stress management programs. Rockville, Md: US Department of Health and Human Services
Ross, D.S. (1989) Mental health at work. Occupational Health and Safety, 19(3):12
Stiles, D.D. (1994) Video display terminal operators: Technology's biopsychosocial stressors. AAOHN J, 42(11): 541-7
Uehata, T. (1991) Long working hours and occupational stress-related cardiovascular attacks among middle-aged workers in Japan. J Hum Ergol (Tokyo), 20(2): 147-53
Wells, E.A. (1983) Hallucinations associated with pathological grief reaction. J Psychiat Treat Eval, 5, str. 259-261
Zachary, G., Ortega, B. (1993) Age of angst: Work-place revolutions boost productivity at cost of job security. Wall Street J, 10 March
 

O članku

jezik rada: srpski, engleski
vrsta rada: neklasifikovan
objavljen u SCIndeksu: 11.12.2008.