- citati u SCIndeksu: [4]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:0
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
|
|
2009, vol. 56, br. 2, str. 201-219
|
Makroekonomski aspekti agro-ekoloških mera u EU
Macroeconomic aspects of agri-environmental measures in the EU
Sažetak
Ekonomski rast i društveni progres su nezamislivi bez korišćenja prirodnih resursa. Njihova eksploatacija u prethodnim decenijama je uglavnom bila ubrzana, neplanirana i često praćena devastacijom životne sredine. Moderne teorije privrednog rasta daju veliki značaj ublažavanju ovog problema. Politika održivog razvoja sve više nalazi mesto u ekonomijama razvijenih zemalja. Nemogućnost država da izdvoje veći deo DBP za održivi razvoj je najveća kočnica njegovoj punoj afirmaciji. Sa ovim problemom se susreću i zemlje EU. U EU postoji politička volja za rešavanje problema zaštite životne sredine ali je ona podređena potrebi održavanja makroekonomske ravnoteže i očuvanju spoljne konkurentnosti. Ovaj pristup se još više učvršćuje u vremenima kriza i recesija. Ipak, EU ima dugoročne mere zaštite životne sredine od kojih su agro-ekološke mere izuzetno značajne. One se provode na nivou EU i na nacionalnim nivoima. Da li agro-ekološke mere mogu dati makroekonomske impulse i na kom nivou? Direktne isplate poljoprivrednicima utiču na rast tražnje, posebno zbog toga što se mere obično primenjuju na teritorijama sa nižim dohotkom i višom stopom nezaposlenosti. Subvencije poboljšavaju ekonomsko-socijalno stanje manje razvijenih teritorija EU. Zato agro-ekološke mere u ekonomskom smislu imaju kejnzijanski karakter. Druga korist je rast cena zemlje, jer teritorije pod agro-ekološkim merama vremenom postaju skuplje, što je značajno za buduće investitore. Rad potvrđuje limitirano makroekonomsko delovanje agro-ekoloških mera kao značajne pozitivne eksternalije EU.
Abstract
Economic growth and social progress are unthinkable without the use of natural resources. Their exploitation in the previous decades was mostly accelerated, unplanned and often followed by the devastation of the environment. Modern theories of economic growth give the great importance to mitigation of this problem. Policy of sustainable development find its place more and more in the economies of the developed countries. Impossibility of the states to appropriate the larger part of the GDP for the sustainable development is the biggest drag on its full affirmation. The EU member countries also meet with this problem. There is the political will for solving the problem on protection of the environment in the EU, but it is subject to the need of maintaining the macroeconomic balance and preservation of the external competitiveness. This approach is even more tightened in the times of crises and recessions. However, the EU has the long time measures of the environment protection out of which the agri-environmental measures are extremely significant. They are realized at the level of the EU and at the national levels. Can the agro-environmental measures give the macroeconomic impulses and at what level? That's why the agri-environmental measures in the economic terms have the keynesian character. The other benefit is the increase of the land prices, as the territories under the agri-environmental measures become more expensive in the course of time, what is significant for the future investitors. Work confirms the limited macroeconomic activity of the agri-environmental measures as the significant positive externality of the EU.
|
|
|
Reference
|
|
*** (2003) Pregled implementacije ruralne razvojne politike 2000-2006. Evropska Komisija Luxembourg Office for Official Publications of the European Communities
|
5
|
Baldwin, R., Wyplosz, C. (2006) The economics of European integration. London i dr: McGraw-Hill
|
6
|
Burda, M., Viploš, Č. (2004) Makroekonomija - evropski udžbenik. Beograd: Centar za liberalno-demokratske studije
|
|
DG Agriculture (2001) Common indicators for monitoring of implementation of Rural Development Programmes 2002
|
|
Favre, Ž. (2004) Osnovi Evropske unije i komunitarnog prava. Beograd: Institut G17 plus
|
3
|
Galbrejt, D.K. (2001) Dobro društvo - humani redosled. Beograd: Grmeč - Privredni pregled
|
16
|
Jovanović, M.N. (2006) Evropska ekonomska integracija. Beograd: Ekonomski fakultet
|
1
|
Kovač, O. (2002) Spoljnoekonomska ravnoteža i privredni rast - problemi i iskustva Jugoslavije. Beograd: Ekonomski fakultet
|
|
Popović, G. (2007) Uloga proizvodnih koeficijenata u merenju efikasnosti uloženih sredstava ruralnog kompleksa. Acta Economica, Banja Luka, br. 6
|
|
Popović, G. (2008) Makroekonomski aspekti CSD indikatora. Acta Economica, Banja Luka, br. 8
|
|
Popović, G. (2009) Makroekonomski aspekti regionalne politike EU. Acta Economica, Banja Luka, br. 10
|
2
|
Popović, G. (2004) Evropska iskustva u primeni koncepta ruralnog razvoja. Ekonomika poljoprivrede, vol. 51, br. 1-2, str. 45-59
|
|
Popović, G. (2006) Merenje makroekonomske efikasnosti ulaganja u ruralni sektor metodom kapitalnih investicija. Ekonomika poljoprivrede, vol. 53, br. 4, str. 947-961
|
24
|
Prokopijević, M. (2005) Evropska unija - uvod. Beograd: Službeni glasnik RS
|
1
|
Rifkin, Dž. (2007) Frankfurter Allgemeine Zeitung. NIN, Beograd, 1. 2., prevod
|
2
|
Vinski, I. (1967) Uvod u analizu nacionalnog dohotka i bogatstva. Zagreb: Naprijed
|
101
|
Vukadinović, R.D. (2006) Pravo Evropske unije. Beograd: Centar za pravo Evropske unije
|
19
|
Zakić, Z., Stojanović, Ž. (2008) Ekonomika agrara. Beograd: CID, Ekonomski fakultet
|
4
|
Zakić-Vujatović, Z.M., Stojanović, Ž. (2002) Koncept integralnog ruralnog razvoja Evropske Unije i mogućnosti korišćenja njihovog iskustva u Srbiji. u: Zakić Z., G. Rikalović, Ž. Stojanović [ur.] Institucionalne reforme i tranzicija agroprivrede u Republici Srbiji I, zbornik radova, Beograd: Ekonomski fakultet, str. 207-225
|
6
|
Zarka, Ž. (2002) Osnovi institucija Evropske unije. Beograd: G17 Institut
|
|
|
|